Žitarice koje zahtevaju pripremu

Foto: Freepik

(tekst je objavljen u Progressive magazinu br. 234, mart 2026)

SEGMENT KOJI SE DINAMIČNO RAZVIJA

U uslovima sve izraženijih potreba za zdravijim prehrambenim izborima, ovaj segment se dinamično razvija kroz nutritivno bogatije formulacije, smanjeni sadržaj šećera, povećanu prisutnost vlakana i funkcionalne benefite poput dodatih vitamina, probiotika ili biljnih proteina.

Analiza: NIQ

Ana Nikolić
Client Service Executive,
NielsenIQ

Žitarice koje zahtevaju pripremu već godinama zauzimaju stabilno mesto u jutarnjim navikama potrošača, posebno među onima koji žele topliji, hranljiviji i zasitniji početak dana. Njihova privlačnost proističe iz mogućnosti personalizacije – izborom vrste žitarica, dodataka poput voća, orašastih plodova ili proteina – što ih čini fleksibilnim obrokom koji se lako uklapa u različite životne stilove.
U uslovima sve izraženijih potreba za zdravijim prehrambenim izborima, ovaj segment se dinamično razvija kroz nutritivno bogatije formulacije, smanjeni sadržaj šećera, povećanu prisutnost vlakana i funkcionalne benefite poput dodatih vitamina, probiotika ili biljnih proteina. Istovremeno, brendovi uvode inovacije u pogledu teksture, jednostavnosti pripreme i održivih ambalažnih rešenja, kako bi dodatno unapredili potrošačko iskustvo.
Žitarice koje zahtevaju pripremu tako postaju više od rutinskog doručka – one predstavljaju način da se dan započne uravnoteženo i svesno, uz osećaj topline, udobnosti i brige o sopstvenom blagostanju.
Na osnovu analize tržišta kojom je obuhvaćen period februar 2025 – januar 2026, u Srbiji je uočljiv pad vrednosne prodaje od 2,9% u odnosu na prethodno posmatrani period, a količinski rast od 3,1%.

Po kanalima prodaje
Značajno je navesti da je u vezi sa kanalima preko kojih žitarice koje zahtevaju pripremu stižu do kupaca, a obuhvaćeni su objekti hipermarketa, supermarketa (uključujući diskontere), velikih, srednjih i malih prodavnica, trafika i petrol stanica, u svim formatima zabeležen pad vrednosne prodaje, osim u velikim prodanicama, u odnosu na prethodno posmatrani period.
Ako posmatramo kanale preko kojih žitarice stižu do potrošača, najviše ovog proizvoda prodato je u supermarketima sa diskonterima (vrednosno 56,5%, količinski 68,1%), slede vellike prodavnice (vrednosno 19,1%, količinski 15,4%), dok je najmanje prodato na trafikama.

Po regionima
Posmatrano prema udelu prodaje po regionima, Beograd i Vojvodina vode. Vrednosno učešće u Beogradu iznosi 36,1%, potom sledi Vojvoodina sa 30,3%, jugoistočna Srbija sa 18,5% i zapadna sa 15,1%. Ako sagledamo količinsko učešće, situacija je prilično slična: Beograd je na prvom mestu sa 36%, sledi Vojvodina sa 31,2%, jugoistočna Srbija sa 18,2% i zapadna sa 14,5%.

Po tipu i veličini pakovanja
Ukoliko se osvrnemo na tip pakovanja, najprodavanije su kese – one imaju najveće količinsko učešće u prodaji (99,5%), slede kutije sa 0,4%, dok ostala pakovanja imaju dosta manje učešće.
Po veličini pakovanja najprodavanije je od 60g – ono ima najveće vrednosno učešće u prodaji (44,8%), sledi ambalaža od 500g sa 15,8%, potom od 65g sa 9,4%, dok ostala pakovanja beleže dosta manje učešće.

Vodeći igrači
Kada govorimo o najvećim proizvođačima žitarica na osnovu količinske prodaje, najzastupljeniji na srpskom tržištu su sledeći (po abecednom redu): Atlantic Trade, Bambi, Dr. Oetker, Fun&Fit, Mogador i privatne robne marke. Ovih pet proizvođača zajedno sa privatnim robnim markama zauzima 89,3% vrednosnog i 88,8% količinskog udela u ukupnoj prodaji na srpskom tržištu u analiziranom periodu.