Zimnica

(tekst objavlje u Progressive magazinu br. 52, septembar 2008.)

 

Kraj avgusta i početak septembra, za mnoge porodice predstavlja dinamičan i aktivan deo godine. Deca se spremaju za školu i nove obaveze a domaćice spremaju ostave i police, koje će zasijati u punom sjaju kada se na njima nađu najukusniji plodovi voća i povrća. Turšija, ajvar, kisela paprika i krstavci, raznovrsni kompoti, džemovi i slatko će biti glavni izvor vitamina u zimskom periodu. Spremanje zimnice, pored velikog angažovanja domaćice, iziskuje mnogo truda, iskustva, ali i novca. Mnogi recepti se ljubomorno čuvaju u krugu porodice i prenose na mlade domaćice. Pored tradicionalnih domaćica koje same spremaju zimnicu, postoje i savremene domaćice koje su uglavnom u stalnoj trci između poslovnih i porodičnih obaveza, te u nedostatku vremena kupuju u prodavnicama gotovu, odnosno industrijsku zimnicu.

Industrijska zimnica bezbednija
Danas, na tržištu postoji bogata ponuda kvalitetne zimnice, koja po svom sastavu i ukusu ne zaostaje za domaćom. Unapređenje industrije u ovom segmentu, kao i uvođenje strogih sertifikata koji kontrolišu proizvodnju od ulaska sirovine u fabriku do izlaska krajnjeg proizvoda na tržište su znatno uticali na to da se poveća kvalitet proizvoda. Na taj način, zimnica koja se proizvodi u industriji je bezbednija sa aspekta zdravstvene ispravnosti, a kvarljivost robe je svedena na minimum. Mnoge mlade domaćice kažu da i nemaju računicu da same spremaju zimnicu, jer kada se stavi na papir cena voća i povrća, začini, dodaci i utrošeno vreme, razlika je zanemarljivo mala. Spremanje zimnice u domaćinstvu je isplativo jedino ako domaćice imaju sopstvenu baštu u kojoj uzgajaju voće i povrće.

Kisela zimnica
Pasterizovani krastavci, cvekla, fileti paprike, mešana salata i feferoni su najtraženije povrće kad je zimnica u pitanju. U ovoj grupi proizvoda, krastavci zauzimaju značajno mesto i njihovo učešće u prodaji je najveće. Kao sirovina su pogodni za preradu. Imaju karakterističan hemijski sastav, koji krastavcu kao gotovom proizvodu daje vrlo specifičan i prijatan ukus. U proizvodnji pasterizovanih krastavaca koristi se posebna sorta – kornišoni. To je sorta krastavaca koju karakterišu sitni, čvrsti plodovi i slabo razvijeno seme u stadijumu tehnološke zrelosti. U proizvodnji se koriste isključivo zreli i sveži kornišoni sa zdravim plodom, bez oštećenih delova. Na taj način, kornišoni koji se koriste u proizvodnji zadržavaju svoju čvrstinu i lepu, zdravu, zelenu boju. Kada sirovina stigne u fabriku, vrši se prvo klasiranje kornišona, koje se obavlja pomoću specijalnih mašina koje klasiraju sirovinu prema debljini i dužini. Najkvalitetniji kornišonu su oni do 5cm dužine. Nakon toga sledi detaljno pranje u mašinama sa četkama. Oprani i probrani kornišoni se stavljaju u čiste, sterilisane teglice i nalivaju slanim rastvorom i začinima i proizvod se hermetički zatvara poklopcem. Tako spremne teglice odlaze na pasterizaciju u tunelski pasterizator nakon čega je proizvod spreman za tržište. Pasterizovani kornišoni se proizvode bez dodataka konzervansa, veštačkih boja, aroma i drugih aditiva.

Slatka zimnica
Dosta se govori o vitaminskom sastavu voća koji povoljno utiče na ljudski organizam – voće je odličan izvor vitamina C, beta karotina, kalijuma, kalcijuma i gvožđa; sadrži bioflavonoide koji štite od mnogih oboljenja; obiluje prirodnim šećerima (fruktoza) koji obezbeđuju energiju; sadrže biljna vlakna koja pomažu varenje hrane; regulišu nivo holesterola; kalorična vrednost voća je relativno mala. Sveže voće je dostupno tokom cele godine, ali su cene voća u zimskom periodu visoke. Dobar način da se konzumira voće u zimskim danima, jeste konzumiranje prerađevina od voća kao što su slatko, džemovi i pekmezi, kompoti. Najslađi i najsočniji je svakako džem, koji sadrži visok procenat voća i delove samog ploda. Za proizvodnju se bira najlepše i najkvalitetnije voće, najlepše arome i boje. Sledi temeljno pranje, odstranjivanje koštica i suvišnih delova i usitnjavanje. Spremni plodovi se uvlače u vakuum aparat i kuvaju na temperaturi od 55 do 60 stepeni. U proizvodnji džema se ne dodaje sredstvo za konzerviranje, jer se punjenje i zatvaranje u tegle vrši na visokim temperaturama, uz lampu sa infracrvenim zračenjem, kako bi se postigla sterilizacija proizvoda. Prirodna svojstva voća prerađenog u džem se u potpunosti zadržavaju, jer se ne dodaju veštačke arome, boje i konzervans. Za punjenje i čuvanje džema koriste se staklene tegle, koje se prethodno klasifikuju, temeljno peru i sterilišu. Važan momenat je i zatvaranje tegli, koje se odvija u kontrolisanim uslovima.

Marketing Medoprodukta