Vladimir Kravčuk, Mercator-S

VLADIMIR KRAVČUK, DIREKTOR MERCATORA S

(Tekst objavljen u Progressive magazinu br.2, jun 2005.)

MERCATOR S PREKO OČEKIVANJA!

Vladimir Kravčuk, direktor Mercatora S (Srbija): Od stranaca, jedino je Mercator skupio hrabrosti da novac uloži sa namerom i širi svoju maloprodajnu mrežu u Srbiji

Mercator je jedan od najvećih trgovinskih lanaca u jugoistočnoj Evropi i jedini regionalni igrač s prostora bivše Jugoslavije, sa milijardu i po evra godišnjeg prometa. Ovaj slovenački maloprodajni gigant vodeći je trgovinski lanac u matičnoj zemlji. U Hrvatskoj, po sopstvenoj proceni, drže treće ili četvrto mesto, a i u BiH su jedan od najvećih trgovaca.

Mercator grupa trenutno se sastoji od 19 privrednih društava koja zajedno zapošljavaju više od 14.500 radnika. Najvažnija i najopsežnija delatnost Mercatora je trgovina na malo i veliko proizvodima iz sektora robe široke potrošnje. Vlasnik je oko 1.000 maloprodajnih mesta, od toga 13 Mercator centara u Sloveniji, 3 u Hrvatskoj, 2 u Bosni i Hercegovini i jedan u Srbiji i Crnoj Gori. U Mercatoru u proseku mesečno kupuje 11 miliona kupaca.

Predsednik Uprave Mercatora d.d. je Zoran Janković. Izgradnja Mercator Centra Beograd, decembra 2002, kao sastavnog dela Mercatora S (Srbija), predstavljala je najveću greenfield investiciju u Srbiji, vrednu 43 miliona evra, a prošlogodišnji promet Mercatora S je iznosio 50 miliona evra. U upravi je zaposleno 23 ljudi, zaduženih za komercijalu, finansije, računovodstvo, kontroling, opšte kadrovske i pravne poslove i marketing. U samom Mercator Centru Beograd (prodajne površine od 27.000 kvadratnih metara) ima oko 350 zaposlenih, koji rade u Mercatorovim prodavnicama: Hipermarketu, Intersportu, Aveniji mode, Salonu nameštaja i bele tehnike, parfimeriji Beautiqueu, Restoranu i Santana kafe baru. Ako se ima u vidu i da u lokalima, datim pod zakup, ima dvoje do četvoro zaposlenih, a negde i dvadesetak, onda broj ukupno zaposlenih u Mercator Centru Beograd iznosi oko 600-700 liudi. Ova armija ljudi u toku 2004. godine neće raditi samo tri dana: za Novu godinu, Dan državnosti Republike Srbije i za 1. maj.

Za intervju meseca razgovaramo sa Vladimirom Kravčukom, direktorom Mercatora S, koji je uz ovu kuću od dana kada je doneta strateška odluka da se lanac širi na nova tržišta. Njegovo iskustvo na poslovima u Saveznoj skupštini bivše države, u Saveznom izvršnom veću, u Centru za ekonomske studije Mecon, značilo je mnogo kada je trebalo zaštititi ime Mercatora na našem tržištu.

Kako posluje Mercator S, da li je ispunio očekivanja?
Centrala, odnosno Poslovni sistem Mercator d.d. je procenio da su rezultati u Srbiji iznad očekivanja. Prošle godine ostvaren je promet od 50 miliona evra. Uspeli smo, kao prvi u lancu Mercatora na novim tržištima, da poslujemo sa pozitivnim rezultatom – i to mereno po međunarodnim standardima, što nikome do sada nije uspelo.

To jeste posledica podrške iz centrale i njihovog know-howa, ali i ogromnog zalaganja svih zaposlenih u Srbiji.Imali smo izrazito dobar promet u januaru, 50 odsto veći nego prošle godine u isto vreme. Sada, u prvom kvartalu, imamo oko 30 odsto veću prodaju nego prošle godine. Takmičimo se sa našim drugim centrima. Moram reći da ponekad imamo bolji promet i od Ljubljane, koja je neprikosnovena.

To se desi možda dvadesetak puta godišnje. Takmičenje sa Zagrebom je ‘mrtva trka’. Kada smo imali izvanredan promet, odmah smo deo sredstava preusmerili na stimulaciju zaposlenih. Stalno radimo merenja zadovoljstva kupaca i zadovoljstva zaposlenih.

Koji su termini za izgradnju novih Mercatora u našoj zemlji?
Gradnja u Zemunu bi trebalo da počne u julu, a u planu imamo i širenje mreže na Kragujevac, Niš, Suboticu. Za to je potrebno prikupiti sve dozvole. Sada smo u fazi izrade projekata. Lokacija u Zemunu ima 4.000 kvadrata, a biće izgradeno 2.000 kvadrata, uključujući i parking. Objekat će imati Hipermarket, Santana kafe bar i trafiku. U njemu neće biti lokala, jer Mercator ima običaj da izgradi jedan veći centar u gradu, a objekti koji su prateći imaju manji kapacitet.

U Novom Sadu ćemo izgradnju započeti avgusta meseca. I za ovaj centar smo u fazi prikupljanja dozvola i izrade projekata. Lokacija ima 10 hiljada kvadratnih metara, a sam objekat sadržaće i garažu pod zemljom. Imaće dva sprata, i biće drugi najveći centar sa 37.000 kvadrata. Sudeći po crtežima, izgleda će sjajno. Nalaziće se na uglu dva bulevara – Oslobodenja i Cara Lazara.

Da li se Mercatoru u pomenutim sredinama više raduju ili Vas se više plaše u smislu konkurencije lokalnim trgovinama?
Plaše nas se manji trgovci, ali mislim da će strah biti manji kada se u potpunosti budu uvele fiskalne kase, a naročito PDV od 1. januara. Samo tržište će se urediti na taj način. Na žalost, neće moći baš svi da opstanu – ali i ne treba. Često kažem da bih voleo da se vozim gradom u fijakeru, ali ne vredi. sada moramo da se vozimo automobilom. Tako i bakalnice moraju da podlegnu promenama. Među njima će biti i onih koji će opstati, jer će naći neku svoju nišu.

Lokalnu podršku imamo u svim gradovima i na svim nivoima. Interesovanje je veliko, jer to znači da će se zaposliti 250 ljudi i podići lokalna proizvodnja. Mercator S ima u Srbiji trenutno oko 1% tržišnog učešća. Ali, mislim da nije pretenciozno reći da njegov značaj daleko nadmašuje pomenuti procenat učešća u maloprodaji.

 

Mercator S je uticao na buđenje postojećih trgovinskih kuća, iako su one preživele teške muke. Međutim, malo su se i opustile. Bilo je više snabdevanja, a ne prodaje. Eto, naš primer izdavanja letka sa akcijskom ponudom počeli su da slede i drugi. Trgovci se međusobno bore, a sve to ide potrošaču u korist i naravno, proizvođaču.

Koji procenat domaće robe u odnosu na stranu plasirate u Mercatoru?
Sami smo, bez ičijeg predloga, zastupali stanovište, kao i u drugim zemljama, da treba da ponudimo 40 odsto domaće, 40 odsto slovenačke, a ostatak uvozne robe. Objavljivali smo konkurs po celoj Srbiji za dobavljače, i sada već sa njima sklapamo drugi ugovor, onaj za 2004. godinu.

Trudimo se da zadržimo kvalitet, kvantitet, kontinuitet i naravno dobre uslove. U našem je interesu da najviše robe bude domaćeg porekla, jer u tom slučaju nemamo problema sa carinjenjem, čekanjem na brojne analize… Još nemamo distributivni centar u Srbiji, snabdevamo se ambulantno, a vrlo pažljivo naručujemo robu iz uvoza da bi se sigurno i blagovremeno prodala. Često dobijamo primedbe potrošača u smislu: ‘Zašto nema odredene slovenačke robe?’, jer je osećaj ljudi da je ovo slovenački hipermarket. Ima ljudi koji su nekada živeli u Sloveniji i u sećanju im je ostao proizvod koji se više i ne proizvodi.

Jednom rečju, uvozimo robu iz zemalja u kojima posluje Mercator. Sa Slovenijom sada poslujemo kao sa Evropskom Unijom, iz Hrvatske uvoz iznosi 2-3 procenta, Bosna i Hercegovina, na žalost nema razvijenu proizvodnju. Kada se sve skupi, ove zemlje su zastupljene sa manje od petine ukupne robe koju prodajemo. Srpske robe ima negde oko 37 procenata. Ostalo je strana roba.

Medutim, ako se posmatra sa vrednosnog aspekta, 70 posto prometa čini robu srpskih dobavljača, čak i kada je uvozna. Sada sa promenjenim uslovima carinjenja taj proces je još duži. Na primer, Donat vodu koju proizvodi Kolinska nemamo jer stoji na granici. Sve u svemu, odgovor je – uporno pokušavamo da postignemo željene procente i uspevamo, uz veliku borbu.

Znači, kupci dolaze da bi kupili uvoznu robu, zanimaju ih strani brandovi?
Nas shvataju, kao što će na primer Coru sutra, kao strani tržni centar i da se tu kupuje francuska roba. Povodom akcije ‘Kupujmo domaće’ tražio sam da mi se spremi spisak najprodavanijih stotinu proizvoda u našem Hipermarketu. Među njih sto, u maju mesecu, 87 najprodavanijih proizvoda su domaćeg porekla. Uz to, moram da istaknem i primer kako se Poslovni sistem Mercator d.d, kao internacionalna kompanija, prilagođava lokalnom tržištu. Naime, jedan od strateških projekata, osmišljenih u marketingu u centrali, jeste da se kroz nacionalne korpe predstave proizvodi tipični za određeno tržište. Tako mi imamo Srpsku korpu u kojoj je preko 30 proizvoda poznatih domaćih proizvođača, a koji se kod nas prodaju po posebno povoljnoj ceni.

Srpsku korpu imamo od otvaranja Mercator Centra Beograd i menjamo je svaka četiri meseca, prilagodavajući proizvode sezoni i potrebama naših kupaca. Naravno, uz nju je predstavljeno i isto toliko proizvoda u Slovenačkoj korpi.

Kako ste se prilagodili domaćem zakonodavstvu?
Istakao bih da imamo i po pet inspekcija dnevno. Kod nas inspektori traže nešto što još nije uvedeno ni u Sloveniji, iako je ona u Evropskoj Uniji. Na primer, poseban tunel za dostavu mesa, kako od kamiona do naše hladnjače, u tih desetak metara, ne bi palo ništa na meso. Tako isto, u gradskoj uredbi stoji da prodavnice sa prehrambenim artiklima moraju da počnu radno vreme u 6.30 ujutru.

Nemoguće je otvoriti ceo tržni centar, sa svim pratećim lokalima i bankom, poštom, apotekom, knjižarom, frizerom da bi neko kupio veknu hleba i mleko rano ujutru. Zakoni su doneti još 1991. godine kada su bila druga vremena i kada se na tržne centre nije ni pomišljalo. Istakao bih još jednu bitnu stvar koja se odnosi na zakonodavstvo vezano za prava korišćenja zemljišta, dobijanje raznih dozvola i odredbi zakona o ulaganju… Dugo pričamo o ‘one window’ sistemu, tj. jednom mestu na kome se mogu dobiti sve dozvole vezane za gradnju i ostalo. Umesto toga, treba pokucati na 86 vrata.

Čujem da se u nekim okolnim zemljama može dobiti zemljište i besplatno, samo da bi se privukao strani kapital koji ulaže novac i zapošljava ljude. Od 2000. godine, od kada smo mi ovde, mnogi su govorili da će doći – pa se to nije desilo. Jedino je Mercator skupio hrabrosti da 43 miliona evra uloži sa namerom i dalje širi svoju maloprodajnu mrežu.

Stanislav Brodnjak, direktor Mercatora u Hrvatskoj, na pitanje kojoj se grupi potrošača obraća, odgovorio je – cenovno neosetljivoj. Šta biste mogli da kažete za Mercator u Beogradu?
Beograd je specifičan. Uvek je bio metropola. U njemu živi dva miliona stanovnika, koliko ih ima u celoj Sloveniji. Ljubljana na primer ima isti broj stanovnika kao Novi Beograd. U Beogradu ima mnogo stranih predstavništava, ambasada, stranih firmi, ljudi koji poseduju znatnija novčana sredstva. No, s druge strane, radimo analize i pratimo cene naše konkurencije – nismo skuplji!

Odgovorno tvrdim da je određena roba i jeftinija. Moram da naglasim da smo jedini uveli fiskalne kase 28. februara u skladu sa Uredbom Vlade Republike Srbije. Kada fiskalne kase budu uvedene svuda, onda ćemo moći da se merimo sa ostalima, jer će start biti isti za sve.

Poznato je da Mercator mnogo polaže u edukaciju zaposlenih, kao i zapošljavanje lokalne radne snage.
Ljudi sa lokalnog područja najbolje osećaju sredinu u kojoj žive, pa iako imamo standarde koji su zajednički za ceo lanac Mercatora, imamo i određenih specifičnosti. Merčendajzing nam je standardizovan, kad uđete u naš Centar isto je kao da ste ušli u Hipermarket u Zagrebu, u slovenački ili onaj u Bosni i Hercegovini. Zna se gde šta stoji, kako se označava, koje su akcije…

Uz to, prilagođavamo se i navikama, običajima naših potrošača, pratimo i nastojimo da odgovorimo njihovim potrebama i željama. Kolege iz Slovenije dolaze ovde i da obučavaju naše zaposlene. Takođe i naše poslovođe idu u Ljubljanu i rade upravo posao koji treba ovde da rade samostalno. I sada je usavršavanje u toku – pred kolegama iz Ljubljane naši direktori drže predavanja na različite teme…

U Zemunu, na primer, gde će biti 25 do 30 zaposlenih, mi ćemo prenositi znanja novim kolegama, za koje je već raspisan konkurs.

Organizujete i brojne dobrotvorne i edukativne akcije?
Povodom otvaranja Mercator Centra Beograd renovirali smo dečji vrtić ‘Naša radost’ koji se nalazi u blizini. Ova donacija bila je vredna 250 hiljada evra.

Osim toga, zanimljivo je da nas posećuje mnogo učenika i studenata koji dolaze u Beograd na ekskurziju. Volimo kada dođu najavljeno, da možemo lepo da ih primimo.

Nedavno smo imali posetu đaka Trgovinske škole iz Niša. Došlo je devet autobusa, 430 đaka sa 40 nastavnika, i od tada primamo pisma oduševljenja. Oni porede niške trgovine sa nama i pišu o tome kao da su bili u inostranstvu. Veliko je interesovanje i studenata Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kojima smo predstavili naš rad. Njihove ankete. pokazale su, kao i naše, da se Mercator izdvaja na domaćem tržištu po ponudi i kvalitetu usluge.

Razgovarala Karolina Mellen