Eglé Nutautaite, IKI

(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 50, jul 2008.)

 

Eglé Nutautaite, direktor maloprodaje IKI-ja

 

BRZINA JE NAŠA FILOZOFIJA

 

Eglé Nutautaite, direktor maloprodaje IKI-ja, drugog po veličini prodajnog lanca u Litvaniji koji ima 219 prodajnih objekata u Litvaniji i Letoniji i jedan je od najvećih poslodavaca u Baltičkom regionu, sa više od 9.000 zaposlenih, bila je sagovornik Progressive magazina. Ona je objasnila zbog čega je njena kompanija orijentisana ka kvalitetu i brzo napreduje iz dana u dan u poslednjih 15 godina…

 

Prezentovali ste studiju slučaja u Budimpešti na konferenciji NCR-a o mogućnostima samoposluživanja. Zašto je NCR, kao vodeća svetska kompanija koja se bavi rešenjima samoposluživanja i automatizacije prodajnih objekata, tražila od Vas da održite tu prezentaciju?
U jednom od naših IKI supermarketa u Viljnusu uspešno smo okončali tromesečni probni projekat NCR FastLane koji je omogućio potrošačima da sami registruju, upakuju i plate robu koju kupuju. Mi smo bili prvi koji su pokrenuli sistem samoposluživanja u istočnoj i centralnoj Evropi. Sada ovaj sistem proširujemo na još dva objekta u gradu i uvešćemo još 100 sistema samoposluživanja u toku 2008.

To je novo rešenje i retko je u južnoj Evropi. Zašto ste se odlučili za njegovo uvođenje?
Naša filozofija se zasniva na kvalitetu i brzini kupovine. Samoposluživanje pomaže da se brzina kupovine unapredi, jer je ovaj sistem dvostruko efikasniji od tradicionalnog sistema naplate robe kako u pogledu zaposlenih tako i površine koju zauzima (sistem samoposluživanja zahteva dva puta manje podne površine nego klasični naplatni punktovi). Kako je samo jedan službenik potreban da nadgleda više sistema samoposluživanja, ostali mogu da doprinesu poboljšanju nivoa usluge na drugim mestima u objektu, obezbeđujući stalnu dostupnost proizvoda na policama i nudeći savete u vezi sa proizvodima. Od kada smo pristupili EU suočavamo se sa nedostatkom radne snage i velikim porastom plata.

Samoposluživanje nije jeftino rešenje. Da li ste imali dodatne razloge za njegovo uvođenje?
Da, još jedan bitan razlog je to što nismo želeli da izgubimo prednost nad konkurencijom po pitanju kvaliteta usluge, to je jedna od stvari koja nas najviše izdvaja. Planirano je da se vrednost investicije nadoknadi kroz dve godine i to je bilo značajno, ali ne na prvom mestu.

Samoposluživanje je zastupljeno u samo tri vaša objekta u ovom trenutku, ali i ostali vaši objekti su takođe jedinstveni?
U 30 naših supermarketa imamo pekaru, a takođe imamo i centralnu pekaru koja snabdeva prodavnice dodatnim proizvodima. Pekare nude više od 100 vrsta svežeg hleba, peciva i kolača koji se u prodavnicama pripremaju od svežih sastojaka i ne koriste se smrznuta testa. Drugi specijalitet je sveža riba na ledu i ona je takođe u ponudi u svakom objektu. IKI je prvi započeo uvoz sveže ribe pre sedam godina, i danas je to kategorija sa najvećim porastom. Opšte gledano, beležimo snažan porast u dve velike kategorije – prehrambeni proizvodi i zdrava hrana. Orijentacija na ljude koji imaju sve manje slobodnog vremena i ne žele da provode sate u kuhinji, i na pitanja koja se tiču zdravlja i ishrane ima sve značajniju ulogu.

Vi imate kompletno zaokruženu mrežu prodajnih objekata u koju su uključene prodavnice robe sa ograničenim asortimanom (convenience stores) i diskonti, ali vaš trgovinski model se zasniva na supermarketima. Zašto?
To je ono u čemu smo stručnjaci. Dok se ostali fokusiraju na cene, mi pažnju usmeravamo na visok kvalitet koji se najbolje može postići formatima kao što je supermarket. Naša strategija se pokazala uspešnom. Otkada je počeo ekonomski procvat naših zemalja – ljudi su počeli da se orijentišu ka kvalitetu i uspeli smo da postignemo izuzetne rezultate. Sada se naša ekonomija polako ‘hladi’, ali na svu sreću mi još uvek ne osećamo posledice toga. Letonija – gde imamo 35 prodajnih objekata – se suočava sa sve više problema u vezi sa visokim stepenom inflacije i ne baš optimističnim prognozama, ali mi ćemo i tamo nastaviti da se fokusiramo na kvalitet.

Iako ste fokusirani na supermarkete, razvili ste mrežu od više od sto diskontnih prodavnica. Zbog čega?
Pre četiri godine Lidl je najavio ulazak na baltičko tržište. Da bi bili u prilici da se suočimo sa nailazećom konkurencijom odlučili smo da ojačamo naš diskont format Pigiau Grybo, i sklopili smo dogovor o glavnom zastupništvu sa kompanijom French Casino Group. Na osnovu ovog dogovora imali smo više od sto objekata pod nazivom Leader Price.
Prošle godine ste prekinuli saradnju sa Frenh Groupom, ali ste je ove godine nastavili.
Familija Ortiz, osnivač UAB Palink, kompanije koja upravlja IKI mrežom, odlučila je da proda većinu akcija partnerima iz evropske grupe Coopernic: francuskom Leclercu, švajcarskom Coopu i nemačkom Rewe Groupu.

Zašto je to bilo neophodno?
Na vrlo konkurentnoj evropskoj maloprodajnoj sceni potrebni su nam jaki internacionalni partneri. Naša država je mala, ona ima samo 3,5 miliona stanovnika. Letonija, gde takođe poslujemo, još je manja i ima dva miliona stanovnika. Domaći lanac Maxima čini najveći deo maloprodaje u Litvaniji, a tek onda dolazimo mi. Letonsko tržište je veoma rasparčano i 50 procenata tržišta čine mali nezavisni predstavnici maloprodaje. Trenutno je skandinavska ICA jedini veliki multinacionalni lanac koji je prisutan na baltičkom tržištu preko Rimi lanca. Sa tako značajnim internacionalnim predstavnicima maloprodaje imamo pristup značajnim saznanjima i iskustvima, što doprinosi većoj konkurentnosti.

Hipermarketi nedostaju vašem portfoliju. Zar oni nisu uobičajeni na području Baltika? Da li postoje neka ograničenja u vezi sa prodajnim objektima koje možete da izgradite?
IKI je, kada je reč o maloprodaji, okrenut hrani, i nama su supermarketi najbitniji. Hipermarketi postoje u obe zemlje. Ne postoje veća ograničenja koja se odnose na prodajne objekte.

Da li će biti IKI privatnih robnih marki u portfoliju?
Privatne robne marke su nova pojava u Baltičkom regionu i mi smo u fazi razvoja prve palete proizvoda. U IKI-ju trenutno imamo samo premijum privatne robne marke (IKI Gurmanai – specijalista za hranu) sa specijalizovanim proizvodima u 14 kategorija.

Zašto ste krenuli sa premijum proizvodnom linijom? Koje poteškoće su se javile prilikom razvijanja ponude vaših robnih marki?
Fokusirajući se na kvalitet hrane želeli smo da pružimo potrošačima jedinstvene i visokokvalitetne proizvode koji će učiniti da se IKI razlikuje od ostalih igrača na tržištu. Privatne robne marke će se takođe razvijati na našim tržištima, samo relativno mala tržišta čine slab izvor potencijalnih potrošača.

U martu ove godine vi niste postali samo većinski vlasnik deonica, već ste dobili i novog generalnog direktora koji je većinu svog radnog veka proveo u Austriji. Zašto je baš on izabran da rukovodi lancem u Litvaniji?
To je povezano sa Coopernic transakcijom. Haraszti je dugo radio za Rewe, članicu Coopernica – započeo je karijeru u sektoru za maloprodaju, gde je radio na različitim pozicijama kao menadžer u Austriji i Mađarskoj sve do 2004. godine Od januara 2004. godine, vodio je Billu u Ukrajini, a od januara 2007. godine u Rumuniji. Ubrzo nakon dogovora sa Coopernicom, 21. marta, pridružio se IKI-ju, kao generalni direktor Palink Groupa.

Péter Salgó