Duvan

(tekst objavljen u Progressive magazinu br.17, oktobar 2005.)

Duvan je iz Amerike prenet u Evropu već 1560. godine, najpre u Španiju, i prvobitno je korišćen kao ukrasna i lekovita biljka. Od 1620. godine, jedan engleski kolonista počinje da uzgaja duvan ‘na veliko’, na svojoj plantaži, u pokrajini Virdžinija, od semena dobijenog od indijanskog poglavice. Indijanci su, inače, duvan koristili u ritualne svrhe (‘lula mira’) i za žvakanje – ublažavanje gladi pri dugim putovanjima. Reč ‘duvan’ je balkanski turcizam, arapskog porekla, i znači ‘dim’. To je zeljasta, najčešće jednogodišnja biljka iz familije Solanaceae koja se od ostalih kultivisanih vrsta iz ove porodice (paprika, paradajz, krompir i drugih) razlikuje po tome što joj je vodeći alkaloid nikotin, po čemu je i ceo rod dobio naziv Nicotiana. U rodu Nicotiana identifikovano je oko 70 vrsta, ali samo dve imaju komercijalni značaj: Nicotiana Tabacum L. i Nicotiana Rustica L. Nicotiana Tabacum potiče iz andskog dela Južne Amerike, a danas se uzgaja u preko 120 zemalja na svih pet kontinenata. Ukupna proizvodnja je preko šest miliona tona.

• Kolumbu se nije dopao
Kristofer Kolumbo, italijanski moreplovac u službi Španije, upoznao je svet sa duvanom prilikom svog prvog putovanja u Ameriku 1492. godine, u potrazi za novim putem ka Aziji, prilikom iskrcavanja na ostrvo Guanahani (San Salvador) u Karipskom moru, kada su mu urođenici poklonili listove duvana, koje je posada složila na hrpu oko jarbola. Nekoliko dana kasnije se iskrcao na Kubu i shvatio čemu ti listovi služe, videvši domoroce koji su nosili užareni ugalj i smotuljak od istog tog lišća. Sam Kolumbo nije bio naročito impresioniran običajem konzumiranja duvana, ali su ga španski i engleski mornari vrlo brzo prihvatili, a za njima i konkvistadori i kolonisti. Sa povratkom konkvistadora u Španiju i Portugaliju došlo je do širenja popularnosti duvana i u ovim zemljama.

• ‘Lek za migrenu’
Francuski poslanik na portugalskom dvoru jean Nicot Villemann je 1560. godine poslao samleveno lišće duvana francuskoj kraljici Katarini Mediči, kao lek za njenu migrenu, nakon čega je duvan počeo da se širi Evropom, a po Nicotu rod dobija ime. Zasluge za popularizaciju duvana u Britaniji pripadaju Sir Walter Raleighu. Polovinom XVII veka raširio se po celom svetu, a uživaju ga ljudi na celoj zemaljskoj kugli, bez obzira na pol, rasu, religijsku pripadnost i društveni status, kao i činjenicu da je kroz istoriju do danas bio zabranjivan iz verskih, etičkih, medicinskih, ekoloških i drugih razloga. Duvanska industrija je legalna delatnost, koja puni budžete svih nacionalnih ekonomija, pa duvan sa razlogom zovu i Herba Fiscalae. Francuski ministar, kardinal Rišeije, kao i engleski kralj Čarls I, prvi su uveli poreze na duvanske proizvode.

• Duvan uzročnik bolesti
Poznato je da fabrike duvana ulažu maksimalne napore kako bi proizvele i plasirale na tržište što kvalitetnije cigarete sa minimalnim štetnim posledicama za pušače. I pored maksimalnih napora, procenat obolelih i umrlih od posledica pušenja, među kojima je i veliki broj mladih, je zabrinjavajući. Mladi često počinju da puše da bi dokazali svojoj okolini da su odrasli, upražnjavajući navike odraslih. Poznato je da je pušenje uzrok oko 25 različitih bolesti, mada njegov uticaj na zdravlje nije u potpunosti procenjen. Čak četiri miliona svetske populacije godišnje umire od posledica pušenja. Pušenje, takođe, povećava rizik obolevanja od karcinoma: jetre, gušterače, bubrega, usne duplje i grla, bešike, stomaka i od lukemije. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, osobe koje puše su podložne koronarnim bolestima dva puta više od nepušača, bronhitisu 15 puta, raku bronhija 12 puta, a karcinomu laringsa 15 puta. Naučno je dokazano da pušači ranije stare, da im ranije opada radna sposobnost, a računa se da pušači kraće žive pet do sedam godina. Pušenje u trudnoći povećava rizik od pobačaja, prouzrokuje manju telesnu težinu kod novorođenčeta i sprečava normalan razvoj deteta. Pušenje roditelja je povezano i sa iznenadnom smrti odojčadi i bolestima dece poput teškog oblika bronhitisa, upale pluća, …

• ‘Pasivni pušači’
Svetska zdravstvena organizacija predviđa da bi do 2020. godine broj umrlih od posledica pušenja mogao da bude povećan na 10 miliona, odnosno 17,7 odsto od ukupnog broja umrlih. Čak sedam miliona umrlih bi poticalo iz zemalja u razvoju, ili 75 odsto od ukupnog broja umrlih. U narednih 25 godina pušenje bi moglo da ubije 200 do 300 miliona ljudi. Pomenimo na kraju i uticaj cigareta na fizički izgled, i sve ono što je zasigurno povezano sa cigaretom, kao požuteli zubi, žuti prsti i problemi sa kožom. Istraživanja nam govore o opasnosti, ne samo za pušače, nego i za njihovu okolinu. ‘Pasivno pušenje’, o kojem se sve više govori, isto je tako opasno kao i aktivno. Poznato je da boravak od jednog sata u zadimljenoj prostoriji ima isti učinak kao jedna popušena cigareta.

Priredila Tatjana Ostojić