Vino

(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 53, oktobar 2008.)

 

Vino – piće bogova, simbol kraljeva ili čovekova večita misterija. Poznavati vino i znati sa vinom, izazov je kome čovek vekovima podleže. Osim značajne uloge koju ima u društvenom životu ljudi i običajima, vino i njegova konzumacija važni su i za zdravlje. Vino u svom sastavu sadrži mineralne materije, kiseline, vitamin A i naročito važne fenolne supstance kojima se pripisuje izuzetno pozitivno dejstvo. Smatra se regulatorom masnoće u krvi i zbog sadržaja salicilne kiseline predstavlja izuzetnu preventivu za oboljenja kardiovaskularne prirode, a prema statistici stanovništvo vinogradarskih krajeva daleko manje umire od kancera, nego stanovništvo u nevinogradarskim regionima. Antibaktericidna svojstva dokazana su još pre mnogo stotina godina, kada su ljudi sipali vino u zagađenu vodu pa je zatim, bez ikakvih posledica, konzumirali.

Istorija vina
Vino poseduje istoriju dugu oko 8.000 godina. Veruje se da su prva vina nastala na prostoru današnje Gruzije ili Irana, gde su 6.000 godina p.n.e. podignuti prvi primitivni vinogradi. Tamo su pronađene i najstarije alatke i oruđa za obradu vinograda i proizvodnju vina. Međutim, smatra se da je sistemsko uzgajanje vinove loze počelo tek oko 4.000 godine p.n.e. U Mesopotamiji i Egiptu. Egipćani su izmislili način presovanja grožđa, razvili tehnologiju proizvodnje vina, a prvi su počeli i da koriste plutane zapušače i staklene sudove. Iz delte Nila Egipćani su vino dovozili do najvećih mediteranskih gradova tog vremena. Tako je vino osvojilo i helenski svet, ali je širenje loze i vina u zapadnoj Evropi bilo pod skoro apsolutnim uticajem Rimljana. Dalje, prateći putovanja Kolumba  i drugih istraživača, uzgajanje vinove loze se premeštalo iz Starog Sveta u Meksiko, Južnu Ameriku, Australiju i Kaliforniju. Međutim, vino kakvo danas poznajemo, počelo se praviti 1860-ih godina, Pasterovim otkrićem mikrobiološkog procesa pravljenja vina, što je dalo osnov modernoj vinskoj industriji koju razvijamo i danas.

Kako dobijamo vino?
Vino je alkoholno piće koje se dobija fermentacijom grožđa ili grožđanog soka, uz pomoć kvasca. Fermentacija je hemijski proces, tokom kojeg pod uticajem kvasca u anaerobnim uslovima dolazi do razlaganja različitih šećera do etanola, pri čemu dolazi do oslobađanja ugljen-dioksida. Proces proizvodnje crvenog vina započinje fermentacijom (na 29-30°C), dok se kod proizvodnje belog vina prvo pristupa presovanju, čime se odstranjuju koža, semenke i peteljke pri čemu se dobija šira – grožđani sok, koja onda fermentiše, ali na temperaturi od 15-18°C. Boja crvenog vina potiče od egzokarpa crnog grožđa, odnosno od pigmenta antocijana, koji vinu daje crvenu boju, što znači da se i od crnog grožđa može dobiti belo vino, samo je pre fermentacije potrebno ukloniti kožicu. Proces vrenja ili fermentacije obično traje nekoliko nedelja. Posle toga, vino se prečišćava i pretače u tankove ili bačve, a nakon izvesnog vremena odležavanja, vino se flašira, te se u boci nastavlja proces njegovog konačnog sazrevanja.

Podela vina
Vino se razvrstava na: obična – mirna vina, specijalna vina, aromatizovana vina i vina za destilaciju. Prema kvalitetu, obično vino se deli na stono vino, stono vino sa geografskim poreklom, kvalitetno vino sa geografskim poreklom i vrhunsko vino sa geografskim poreklom. Prema boji, vina se dele na belo, crveno i roze. Po slatkoći, koja je određena količinom preostalog šećera posle fermentacije, dele se na suva, polusuva, poluslatka i slatka.

Uživanje
Vino je praznik za sva čovekova čula. Čaše za vino imaju ključnu ulogu u vizuelnom uživanju konzumacije vina. One moraju biti tanke i bezbojne kako bi otkrile boju ovog božanskog pića. Čaša se drži za nožicu, kako rukama ne bi grejali vino i kako ne bi kvarili vizuelni utisak o vinu u pogledu boje i bistrine. Čaša se nikad ne puni do vrha, da bi se blagim zavrtajem čaše u ruci oslobodio miris vina. Potrebno je voditi računa na kojoj temperaturi se serviraju pojedina vina. Bela, suva vina i roze vina trebala bi biti blago rashlađena od 8–12 ° C. Lagana crvena vina treba servirati na temperaturi od 12–14 °C, a jaka, puna crvena vina na temperaturi između 15–18 °C. Bela vina se uvek služe pre crvenih, suva pre polusuvih i poluslatkih, stona i kvalitetna pre vrhunskih. Kompletan ugođaj se dobija idealnim spojem hrane i vina. Ukoliko se napravi prava kombinacija gastronomski doživljaj može biti nezaboravan.

Da li znamo sve o vinu? Ne, niti želimo da znamo. Namerno ćemo i dalje od njega praviti misteriju, da bi sa svakom novom čašom zagolicali maštu i otkrivali njegove beskrajne tajne.

Marin Turika,
marketing menadžer kompanije Vršački vinogradi