Praznična kupovina

(tekst je objavljen u Progressive magazinu br. 203, decembar 20220

PRAZNICI NAM STIŽU

Potrošačka korpa se najviše promeni za Božić, prema mišljenju 63% populacije, dok trećina smatra da je to ipak za Novu godinu. 23% ispitanika troši mnogo više nego inače, dok 55% troši nešto više.

Smart Plus istraživanje

Kraj godine sa sobom donosi i praznično raspoloženje, odnosno period novogodišnjih i božićnih praznika. Sumira se prethodna, osmišljavaju se ciljevi za sledeću godinu. Slavi se. Ali, na koji način? Da li se kupuju pokloni? Kome, i šta se bira? A da li se potrošačka korpa menja? Da li se troši više, biraju drugačije namirnice? Šta se sprema? Istraživanje koje je agencija Smart Plus Research sprovela na teritoriji Srbije tokom novembra 2022. godine imalo je za cilj da odgovori na ova pitanja. Istraživanjem je obuhvaćeno 1.000 punoletnih građana Srbije, a uzorak je reprezentativan prema polu, uzrastu i regionu u kom ispitanici žive.

Slavi se najčešće sa porodicom i prijateljima
Velika većina obeležava novogodišnje i božićne praznike, većina u najužem krugu porodice i prijatelja, ali ima i onih koji prave proslave za veće grupe ljudi ili pak odlaze na takve proslave. S druge strane, ne obeležavaju svi oba praznika, odnosno neki proslavljaju samo Novu godinu, a neki samo Božić.
Mladi, 18-34 godina, više nego ostale starosne grupe odlaze na tuđe proslave za grupe ljudi tokom novogodišnjih i božićnih praznika, dok oni najstariji i samci više nego ostali ne obeležavaju ove praznike.
Trećina ne kupuje poklone povodom Nove godine ili Božića. Polovina se ograničava na porodicu, naročito parovi sa decom, dok 1 od 10 navodi da svim bliskim ljudima, i prijateljima i porodici, pokloni nešto. Žene, više nego muškarci, navode da poklanjanju porodici, dok samci i najstariji sugrađani u većem procentu ne kupuju poklone. Interesantno je da najmlađi češće navode da poklanjanju većem broju ljudi, a Beograđani više od svih ostalih navode da ne kupuju drugima, već počaste sebe.

4 od 5 ispitanika kupuje deci poklone
U ovo doba godine lepo je biti dete, s obzirom na to da 4 od 5 ispitanika navodi da kupuje deci poklone. Deci, 3 od 5 ispitanika kupuje igračke i knjige, 55% odeću, a 45% će im pokloniti paketiće sa slatkišima koji se mogu naći već spremljeni u hipermarketima ili supermarketima. Spremni paketići iz dečijih prodavnica, koji nisu samo slatkiši, su izbor za nešto više od petine ispitanika.

Šta poklanjamo odraslima
Odraslima se najčešće poklanjaju čokolade, slatkiši i bombo-
njere (46%), kozmetika (42%), parfemi (32%), dok proizvode za kuću i dekoraciju, knjige, rokovnike, planere, nakit, odeću poklanja oko četvrtine ispitanika. Upitani kako biraju poklone, većina navodi da se vodi onim što znaju da osoba kojoj kupuju poklon voli, ali se mnogi trude da ostanu u unapred određenom budžetu, te često prvo gledaju šta je na akciji.

Brendovi koji se povezuju sa praznicima
Kada je reč o hrani, na praznike i praznični period godine 19% ispitanika asocira pečenje, 17% navodi torte, 14% rusku salatu i sarmu. Spontane asocijacije na brendove i period o kome govorimo su Milka, Coca-Cola, Grand kafa i brendovi mesnih prerađevina – Zlatiborac, Carnex, Yuhor, Neoplanta. Pored njih navode se brendovi slatkiša (Štark, Najlepše želje, Kinder, Ferrero), alkohola (marke piva, vina, viskija, (gorkih) likera), gaziranih voda, i slično.

Šta je na prazničnoj trpezi
Na prazničnoj trpezi su uvek torte i kolači (78%), pečenje (74%), salate (64%), sokovi (62%), alkohol (61%), sarma (61%) i suhomesnato (57%). Na nešto manje od polovine trpeza naći će se i kačkavalj i sirevi, kao i supe i čorbe. Interesantno je da nije svuda pečenje na stolu – 30% će imati roštilj, 13% mesne rolate, a 20% ribu i morske plodove. Ipak, iako imaju mesto na trpezi, ne spremaju svi sami ove delicije – 57% sprema salate i torte i kolače, 54% sarmu, a pečenje, iako veoma zastupljeno, polovina sprema sama, a druga polovina kupuje.


Praznična potrošačka korpa
Potrošačka korpa se najviše promeni za Božić, prema mišljenju 63% populacije, dok trećina smatra da je to ipak za Novu godinu. Opšti stav je da se korpa menja naviše – 23% troši mnogo više nego inače, dok 55% troši nešto više.
2 od 3 ispitanika navodi da voli da za praznike trpeza bude i svečana i bogata, ali to ne postižu specijalnim i premijum varijantama proizvoda, kao ni skupljim proizvodima, već je više akcenat na namirnicama i jelima koja se ne prave često, kojima treba posvetiti vreme i kojih bude više na trpezi. Navike se menjaju kada je u pitanju meso (62%), torte i kolači (58%), suhomesnato (54%), alkohol (49%) i sokovi (49%). Duvan, jaja, riba se ređe navode kao kategorije gde se potrošačko ponašanje menja.
Za svaku od ovih kategorija promena se dešava u smeru kupovine većih količina (70-80% navoda). Oko 15% navodi da kupuje druge marke, a ne one koje inače kupuje, a neki se trude da prođu što povoljnije (oko 10%). Kada je meso u pitanju, promena koja se, pored količina, dešava je promena u izboru mesa (umesto mlevenog, meso u komadu; umesto svinjetine, kupuje se prasetina i slično).

Praznična ambalaža, ukrasi i dekoracije
Praznična ambalaža doprinosi prazničnoj atmosferi i euforiji, pomaže proizvođačima da istaknu svoje proizvode, iako trećina navodi da im tako upakovani proizvodi nisu važni, tj. ne obraćaju pažnju na pakovanje. 16% je primetilo da češće bira proizvode u prazničnoj ambalaži, dok 30% podjednako bira i prazničnu i standardnu ambalažu.
Pored poklona i namirnica, 42% kupuje ukrase za jelku, 38% praznične ukrase i dekoraciju, 37% svećice i sijalice. Nešto manje, oko trećine, navodi da kupuje i salvete sa prazničnim motivima, kao i slatkiše i čokoladne ukrase i bombone. Ipak je ovaj period u godini poseban, i čini se da se mnogi trude da taj duh prenesu i u svoja domaćinstva.
Očekivano, žene su češće kupci svih ovih kategorija. Najmlađi vole svećice i sijalice, kao i salvete, dok oni sa 35-44 godina više navode ukrase i dekoracije, kao i parovi sa decom.

Kuda u prazničnu kupovinu?
Praznične kupovine 62% ispitanika obavlja u radnjama u kojima inače kupuje, a oko 30% navodi da posećuje češće velike prodavnice (hipermarkete, supermarkete). Beograđani, više nego u ostalim regionima, procenjuju da u ovo doba godine češće kupuju kod malih proizvođača, sa sela ili na pijaci (npr. kiseli kupus za sarme, sveže meso za pečenje ili već ispečeno pečenje…).
Od trgovina, kao izbor za prazničnu kupovinu najčešće su spominjani Maxi i Lidl, a tu su i lokalne prodavnice, zatim Idea, Roda, Dis, Tempo, Metro. Regionalne razlike važe i kada su praznične kupovine u pitanju – Maxi je najčešći izbor Beograđana, Univerexport i Gomex Vojvođana, dok Lidl, više nego u drugim regionima, navode ispitanici iz južne i istočne Srbije.
Trećina smatra da će ove godine potrošiti više nego što su trošili prošle godine, polovina procenjuje da će to biti isti nivo potrošnje, dok petina smatra da će potrošiti manje. Ispitanici koji svoj budžet smatraju skromnim, ali imaju dovoljno za osnovne potrebe, su oni koji već sad imaju jasan cilj i plan da će potrošiti manje nego prošle godine.