(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 63, avgust 2009)
Po podacima agencija i oceni proizvođača, tržište pasti za zube ima velikog potencijala za dalji rast. U prodaji ovih artikala dominantni su veći formati, ali je u poslednjem periodu primetan blagi porast značaja malih radnji. Najprodavanija su pakovanja od 75ml, ali se u poslednje vreme beleži rast prodaje promotivnih pakovanja od 100ml. Proizvođači ističu da je neophodna edukacija stanovništva kada je oralna higijena u pitanju.
Peti Progressive doručak, sa temom Paste za zube, održan je 16. jula u kafeteriji Costa Coffee na Terazijama, u Beogradu. Predstavnici istraživačkih agencija Nielsen, GfK i Synovate su izložili rezultate svojih istraživanja kada je kategorija pasti za zube u pitanju, i objasnili metodologiju po kojoj se istraživanja rade. Prisutni proizvođači i distributeri predstavili su svoje brendove i razgovarali o trendovima i aktuelnoj situaciji na tržištu.
Dominantan kanal – hiper i supermarketi
Sofi ja Eftimovski Božović, market analyst istraživačke agencije Nielsen, objasnila je da su podaci o tržištu pasti za zube dobijeni iz Retail Audita – praćenjem prodaje ka krajnjim kupcima na uzorku maloprodajnih objekata, reprezentativnom za maloprodajno tržište Srbije. Maloprodajna mesta popisuju se na mesečnom ili dvomesečnom nivou, tako što obučeni popisivači broje maloprodajne zalihe, beleže obavljene nabavke i maloprodajne cene, na osnovu čega se dolazi do podataka proizvođačima značajnih za planiranje ponašanja na tržištu. Deo informacija dobija se elektronskim putem. Konstantnim praćenjem ovih podataka dolazi se do izveštaja o obimu i vrednosti maloprodaje i drugih interesantnih podataka. Uključeni su sledeći kanali prodaje: hiper/supermarketi, velike i srednje prodavnice, male prodavnice, kiosci i paviljoni, kao i drogerije. Kanali koji nisu uključeni su pijace i veleprodaje koje imaju prodaju i ka krajnjim kupcima. Eftimovski Božović je rekla da je kategorija pasti za zube relativno stabilna, odnosno da ne pokazuje sezonalne oscilacije. Takođe, nisu zabeležene ni značajne promene u vrednosti i obimu prodaje u poslednja dva godišnja perioda, pa je tako porast obima prodaje u periodu mart/april 2008 – januar/februar 2009. u odnosu na period mart/april 2007 – januar/februar 2008. svega četiri odsto. Porast vrednosti prodaje u istom periodu je devet odsto. Paste za zube se, po rečima predstavnice Nielsena, mogu naći u čak 3/4 maloprodajnih objekata u Srbiji, uključujući i kioske. Najznačajniji kanal za prodaju ove kategorije proizvoda su hiper/supermarketi, u kojima se proda blizu 40 odsto pasti za zube. Nešto preko četvrtine proda se u malim radnjama, nešto preko petine odlazi u velike prodavnice, dok se ostatak proda u drogerijama i apotekama. Značaj modernih formata trgovine u periodu mart/april 2008 – januar/februar 2009. u poređenju sa periodom mart/april 2007 – januar/februar 2008. porastao je i to hiper/supermarketa za 1,3 procentna poena, a drogerija za 1,8 procentnih poena, dok značaj tradicionalnih formata u istom periodu opada. Međutim primetan je blagi porast značaja tradicionalnih formata u poslednjim periodima i ostaje da se vidi da li će se ovaj trend nastaviti do kraja 2009. godine.
Centralna Srbija najznačajniji region
U poslednja dva analizirana perioda, centralna Srbija je najznačajniji region za prodaju pasti za zube, i u njemu se proda nešto više od 40 odsto kategorije. Blizu trećine kategorije proda se u Beogradu, dok nešto oko četvrtine odlazi u Vojvodinu. Blizu polovine artikala iz kategorije pasti za zube koji su prodati na tržištu Srbije u periodu od marta/aprila 2008. do januara/februara 2009. bio je u pakovanju od 75ml. Sledeća po značaju su pakovanja od 50 i 100ml, i u ovim pakovanjima se proda po nešto više od petine pasti za zube. Velika pakovanja (preko 100ml) zauzimaju sedam odsto tržišta, dok se ostatak, nešto manje od pet odsto, proda u pakovanjima drugih veličina. Iako su u periodu mart/april 2008. – januar/februar 2009. pakovanja veličine 50 i 100ml izjednačena po tržišnom udelu, od sredine 2008. primetan je rast u prodaji pakovanja od 100ml, koji je praćen padom u prodaji pakovanja od 75ml. Ovaj trend je primetan kako u broju prodatih artikala tako i u tržišnom udelu u ariklima. Takođe, od septembra/oktobra 2008, od kada je trend rasta pakovanja od 100ml naročito intenzivan, beleži se i pad u prodaji pakovanja od 50ml. U januaru/februaru 2009. u poređenju sa novembrom/decembrom 2008. zabeležen je rast prodaje promo pakovanja od 10 odsto, dok je broj prodatih regularnih pakovanja opao za pet odsto. U istim periodima zabeležen je pad cena promo pakovanja od deset odsto. Rast u prodaji pakovanja od 100ml generisan je upravo porastom u prodaji promo pakovanja ove veličine, pa tako od septembra/oktobra 2008, od kada je zabeležen rast u prodaji pakovanja od 100ml, postoji i veoma značajan porast prodaje promo pakovanja od 100ml – plus 49 odsto, kada se uporedi januar/februar 2009. sa septembrom/oktobrom 2008.
Najprodavaniji ‘total care’
Po podacima Nielsena, najznačajniji segment prema funkciji su paste namenjene kompletnoj nezi i nešto više od polovine svih prodatih artikala od marta/aprila 2008. do januara/februara 2009. spada upravo u ovaj segment. Nešto manje od trećine pasti za zube prodatih u ovom periodu ima funkciju izbeljivanja, što ovaj segment stavlja na drugo mesto po udelu u prodatim artiklima. Nešto manje od deset odsto prodatih pasti pripada segmentu herbal, a oko pet odsto je namenjeno najmlađima. Manje od tri odsto prodatih pasti namenjeno je osetljivim desnima i zubima. U segmentu pasti za kompletnu negu, zabeležen je rast u poslednjim periodima, dok paste koje se nalaze u segmentima sa specifičnim funkcijama beleže pad. Ove promene vidljive su kako u obimu prodaje tako i u tržišnom udelu u artiklima. Po podacima Nielsena, top pet proizvođača predstavlja više od 80 odsto tržišta pasti za zube i to su, u periodu od marta/aprila 2008. do januara/februara 2009, prema obimu prodaje (po abecednom redu, a ne prema tržišnom udelu): Colgate Palmolive, Glaxo-SmithKline, Henkel Merima, P&G, Unilever. Top pet robnih marki u istom periodu, prema obimu prodaje su (po abecednom redu, a ne prema tržišnom udelu): Azulyn, Blenda-med, Colgate, Denta Fresh i Kolynos.
Deo populacije ne koristi paste
Rezultate istraživanja agencije GfK predstavila je Vladana Mijailović, Senior Consultant. Ona je kazala da su podaci kojima GfK raspolaže dobijeni na osnovu Panela domaćinstava. Uzorak od 1.500 domaćinstava reprezentuje celu populaciju Srbije. Metodologija je standardizovana i sprovodi se na osnovu dnevnika potrošnje koji osobe zadužene za kupovinu u pomenutim domaćinstvima svakodnevno popunjavaju posle odlaska u kupovinu. Mijailović je istakla da panel pokriva potrošnju u domaćinstvu kroz sve kanale prodaje. Uključene su i pijace, što može biti interesantno kada se radi o pastama za zube, kao i ‘door to door segment’. Impulsivna kupovina nije pokrivena. U obzir je uzet period od pola godine, jul-decembar 2008. Mijailović je napomenula da je, ako se porede godišnji podaci za 2008. godinu u odnosu na 2007, kada je količinsko tržište u pitanju, situacija manje-više stabilna što se tiče veličine tržišta. Međutim, kada se pogleda prvih pet meseci 2009. u odnosu na 2008, primećuje se pad potrošnje pasti za zube, koji je nastao, između ostalog, i zbog blagog pada penetracije. Broj domaćinstava koja koriste pastu za zube na godišnjem nivou je oko 85 do 86 odsto, što znači da postoji jedan deo populacije koji ne koristi pastu za zube. Vladana Mijailović je zatim nastavila sa prezentovanjem podataka za drugu polovinu 2008, rekavši da kada se posmatra odnos pasti za zube i gelova, vidi se da su gelovi mali segment, sa samo oko četiri odsto količinskog učešća – samo 11 odsto korisnika pasti je kupilo i probalo ovaj proizvod. Dečije paste za zube su, kako je kazala, takođe još uvek mali segment, sa samo 1,5 odsto količinskog učešća, ali je to segment koji raste.
Količinsko učešće vodećih stabilno
Kada su u pitanju kanali prodaje, supermarketi su najdominantniji, sa 30 odsto učešća. Slede tradicionalne prodavnice, koje su, međutim, u padu. Ako se posmatra 2008. u odnosu na 2007. godinu, najviše je rastao cash&carry, a najbrže su padale tradicionalne prodavnice. Međutim kada se uporedi prvih pet meseci ove godine u odnosu na 2008, vidi se da se struktura potrošnje malo promenila – veliki kanali su povukli pad ove kategorije koji se desio 2009. u odnosu na 2008. “Ovo je veoma interesantno. Prema nekim našim ranijim istraživanjima, kada je počela kriza, očekivanja jesu bila takva da će doći do promene u navikama i ponašanju potrošača i što se tiče odabira samih kanala, u smislu da se možda više neće toliko ići u veće formate, kako bi se izbeglo suvišno trošenje novca, a tradicionalne prodavnice onda poprimaju malo drugačiji značaj. Ali, još će se videti šta će se tačno desiti tokom ove godine”, rekla je Mijailović. Po GfK podacima, četiri vodeća proizvođača pasti za zube su Colgate Palmolive, Henkel, P&G i Unilever. Njihov količinski udeo na tržištu je 82 odsto, a ostalih 17 do 18 odsto čini oko 22 igrača. Prilično je jasno izdifi rencirano tržište. Količinsko učešće vodećih proizvođača je stabilno u prvih pet meseci 2009. u odnosu na 2008. Vodećih pet brendova su: Azulyn, Blend-a-med, Colgate, Kolynos i Signal. Mijailović je kazala da je za ovu priliku GfK vodećih pet brendova analizirao preko dva indikatora zdravlja brenda – lojalnosti i relativne penetracije. Lojalnost je kada su u pitanju paste za zube visoka. Colgate ima najveću lojalnost – kupci Colgatea 52 odsto svojih potreba za pastama za zube zadovoljavaju baš pomoću ove marke, dok ostatak svojih potreba zadovoljavaju kupujući druge marke. Visoku lojalnost imaju i Azulyn, Blend-a-med i Kolynos, dok Signal ima nešto manju lojalnost korisnika – oko 33 odsto. Što se tiče relativne penetracije, Colgate je imao najveću bazu kupaca i dosegao je oko 50 odsto kupaca paste za zube, slede Blend-a-med i Kolynos sa oko 30 odsto, i Azulyn i Signal, koji ima 13 odsto baze kupaca pasti za zube.
Najvažniji ukus,aroma i dodatni efekti
Istraživanje agencije Synovate o pastama za zube, sprovedeno u okviru telefonskog (CATI) istraživanja tržišta robe široke potrošnje u aprilu 2009, predstavio je Vladimir Miokov, Client Service Executive. Uzorak od 600 ispitanika, oba pola, bio je nacionalno reprezentativan i obuhvatao je osobe starosti od 18 do 60 godina koje su zadužene za nabavku u domaćinstvu. Najveću poznatost beleže Colgate (46 odsto), Kolynos (42 odsto) i Blend-a-med (36 odsto). Daleko manje, kako je kazao Miokov, ispitanici navode Signal (16 odsto), Azulin (15 odsto) i Kalladont (12 odsto). Kada se govori o najčešće korišćenoj marki paste za zube, Colgate je lider sa 28 odsto korisnika. Blend-a-med navodi po 21 odsto, a Kolynos 19 odsto korisnika. “Detaljnija analiza podataka pokazala je da postoje izvesne demografske razlike kad se radi o spontanoj poznatosti pasti za zube: poznatost marke Colgate veća je kod mlađih ispitanika nego kod starijih i više je spominju osobe sa visokim primanjima i visokim socijalnim statusom. Blend-a-med značajno manje spominju osobe preko 46 godina u odnosu na mlađe. Osobe preko 46 godina značajno više spominju Azulin. Poznatost marke Kalladont raste sa godinama ispitanika i više je spominju osobe sa nižim i srednjim stepenom obrazovanja. Marku Signal ređe spominju osobe nižeg obrazovanja i nižih primanja”, naveo je Vladimir Miokov. Kada je reč o najčešće korišćenoj marki paste za zube, on je kazao da nema značajnih demografskih razlika. Stanovnici Srbije, po podacima Synovatea, daleko više preferiraju ukus mentola/peperminta (73 odsto) u odnosu na druge ukuse paste za zube. Kada se radi o veličini paste za zube, potrošači najčešće kupuju paste veće od 100ml (40 odsto). Pri odluci o kupovini određene marke paste za zube, skoro polovini kupaca su važni ukus, aroma, kao i da pasta ima dodatne efekte (protiv pojave karijesa, kamenca, mrlja, plaka). Istraživanje pokazuje da žene (kao i osobe do 30 godina starosti, osobe sa višim stepenom obrazovanja, u odnosu na one sa nižim), značajno više obraćaju pažnju na dodatne efekte paste za zube.
Tri vrste pasti za zube
Nakon predstavljanja rezultata istraživanja agencija Nielsen, GfK i Synovate, Sanja Marković Dakić, Key Account Manager Lore, koja je distributer GlaxoSmithKline proizvoda, govorila je o brendovima ove kompanije. Marković je kazala da je GlaxoSmithKline na tržištu Srbije prisutan sa tri vrste pasti za zube: Aquafresh – za svakodnevnu negu zuba, Sensodyne – paste namenjene populaciji sa osetljivim zubima i Parodontax – za prevenciju i tretman oboljenja desni. Osnova Aquafresh pasti za zube je trobojna, odnosno trostruka zaštita koja je, po njenim rečima, jedinstvena: za zdrave desni, svež dah i borbu protiv zubnih naslaga. Asortiman pokriva sve grupacije krajnjih kupaca, a ove paste za zube su dosupne u pakovanjima od 50ml, 75ml, kao i 100ml i 125ml. Aquafresh paste se dele na: bazne – za osnovno čišćenje i negu, bazne paste plus – sa produženom zaštitom od karijesa, ‘whitening’ – za vraćanje prirodne beline zubima, extreme clean paste za zube i jezik – sa posebnom formulacijom sa mikroaktivnim česticama koje u ustima stvaraju veću penu od običnih pasti za zube, i samim tim mnogo bolje čiste i jezik, i dečije zubne paste – sa smanjenim sadržajem fluora.
Za osetljive zube i desni
Marković Dakić je istakla da Sensodyne paste, pored uobičajenih sastojaka, sadrže različite vitamine i antibakterijske agense. Navela je i podatak da se, prema nekim istraživanjima, više od 52 odsto stanovništva u Srbiji izjašnjava da ima osetljive zube i desni. Sensodyne paste postoje u četiri varijante. Sensodyne Fluorid od 75ml po istraživanju Nielsena spada među top10 artikala po vrednosnom udelu, u periodu maj/jun 2008 – mart/april 2009. na srpskom tržištu i već više od godinu dana ima neprekidnu TV kampanju. Sensodyne Classic je jedna od retkih pasti za zube na tržištu koje ne sadrže fluor i namenjena je populaciji koja ili iz ličnih razloga ne želi da koristi fluor, ili ne sme da koristi ovu supstancu. Sensodyne Whitening održava prirodnu belinu zuba, a Total Care sadrži cink i vitamine E i B5. Parodontax se, za razliku od Aquafresh i Sensodyne pasti, prodaje isključivo u apotekama i drogerijama. Postoje dve varijante – Fluorid i Classic. Poseban je po jedinstvenoj kombinaciji visoko koncentrovane sode bikarbone i šest vrsta lekovitih biljaka, među kojima su menta, žalfija, kamilica i ehinacea. Specifična je i po tome što je crvene boje, slabije peni i slankastog je ukusa, a posle pranja ostavlja osećaj potpune čistoće. Najjači u ‘whitening’ segmentu Unileverov brend Signal predstavio je Boris Živković, marketing menadžer kompanije Unilever i regionalni brend manager za Signal. On je kazao da se Unilever u Srbiji, za razliku od GlaxoSmithKlinea i nekih drugih proizvođača, ne oslanja toliko na paste za kompletnu negu. “Unilever je ovde jak u segmentu pasti za izbeljivanje, odnosno vraćanje prirodne beline zubima. Podela pasti za zube kod nas je malo drugačija. Delimo ih na one za kompletnu negu, za vraćanje prirodne beline zuba i za svežiji dah. Naš portfolio je orjentisan mnogo više na paste za izbeljivanje. To je segment u kome smatramo da smo najjači – taj segment je zaslužan za oko 30-40 odsto naše ukupne prodaje pasti za zube”, istakao je Živković. Kada je u pitanju kompletna nega, Unilever je zastupljen u nižem segmentu koji je u Srbiji dosta veliki, takozvanoj osnovnoj nezi. Od svih Signal pasti za zube, Živković izdvaja Whitening pastu za vraćanje prirodne beline zuba, koja je najprodavaniji artikal Unilevera u ovoj kategoriji. Što se tiče toga koji su kanali prodaje dominantni, Živković se složio sa ranije iznetim rezultatima istraživanja. “Kada je u pitanju ambalaža, skoro osamdeset odsto naših pasti za zube je dostupno u pakovanju od 75ml. Po važnosti, posle ovog pakovanja, kod nas slede pakovanja od 50ml, a u ambalaži od 100ml uglavnom imamo herbal varijante i osnovnu negu. Sudeći po istraživanjima koja smo čuli, izgleda da smo zapostavili jedan deo tržišta, što ćemo morati da promenimo uvođenjem većih pakovanja”, najavio je Boris Živković.
Nema pada u prodaji
Proizvođači su se složili da je prodaja pasti za zube stabilna. Neda Lazić, predstavnik kompanije GlaxoSmithKline je kazala: “Kriza se oseća u svim segmentima društva, to stoji, ali je pitanje higijene i nege, uz hranu, osnovno pitanje za sve ljude, tako da ova kategorija nije toliko pogođena. Mi radimo u segmentu premijum pasti, gde se to još manje oseća”. Boris Živković je istakao da nijedan od dva segmenta Signal pasti za zube nije doživeo pad, već je učešće čak blago skočilo. “U nekim drugim kategorijama primećuje se da potrošači prelaze na jeftinije proizvode, ili su prestali da ih koriste ako se radi o kozmetici. Kod pasti nije došlo do prelivanja”, kazao je on. Neda Lazić je dodala da se lep razvoj vidi i kada su u pitanju GlaxoSmithKlineove paste za osetljive zube, čemu je možda doprinela i činjenica da su bile u fokusu kompanije u poslednjem periodu, i što možda ukazuje da su ljudi koji kupuju ovu vrstu pasti manje pogođeni krizom. Ocenjeno je da tržište pasti za zube ima velikog potencijala za dalji rast. Predstavnica Lore navela je da se, po istraživanju instituta Batut za prošlu godinu, u Srbiji na godišnjem nivou po glavi stanovnika potroši svega jedna i po pasta za zube. Čulo se i da je u zapadnoj Evropi, prema nekim istraživanjima, trend da ljudi zbog globalne krize paste mnogo više koriste, pogotovo one medicinske, kako bi manje novca potrošili na odlaske kod zubara.
Edukacija neophodna
“Problem oralne higijene u ovoj zemlji je dosta povezan sa kulturom, obrazovanjem, kupovnom moći potrošača. Edukacija je neophodna, jer veliki deo stanovništva nema razvijenu svest o tome koliko često je potrebno prati zube i menjati četkicu za zube, kao ni o tome koje sve vrste pasti za zube su im dostupne. Kako većina nema novca za skupe medicinske tretmane, mnogo više pažnje trebalo bi posvetiti prevenciji”, kazali su proizvođači. GlaxoSmithKline se trudi da potrošače o postojanju specijalnih pasti za zube edukuje kroz saradnju sa stomatolozima. “Pokušavamo da na profesionalan način predstavimo kakve paste za zube imamo i koje probleme one rešavaju. Ideja je da sami stomatolozi, ukoliko veruju u kvalitet proizvoda, taj proizvod preporuče svojim pacijentima, koji onda mogu da se na ličnom primeru uvere u čemu je razlika između ovih i nekih drugih pasti za svakodnevnu upotrebu. Problem osetljivosti zuba je dosta zastupljen svuda u svetu, pa tako i ovde, samo je potrebno da ljudi taj problem prepoznaju i da shvate da rešenje postoji i da je jednostavno”, kazala je Neda Lazić i dodala da strategija GlaxoSmithKlinea nije samo puko investiranje u sopstvene brendove nego i u razvoj same kategorije. Boris Živković je rekao da Unilever na tržištima na kojima je lider, kao što su Francuska i Italija, pored komunikacije sa udruženjima stomatologa, ima velike kampanje kojima pokušava emotivno da utiče na potrošače kako bi koristili pastu češće i edukovali svoju decu. “Još jedno od istraživanja u koja sam imao uvid kaže da u nekim zemljama, kao što je na primer Turska, deca tek u pubertetu počinju da koriste pastu za zube, što je veoma poražavajuće”, dodao je Živković.
Inovacije i trendovi
Kada su u pitanju najnoviji trendovi, Sofi ja Eftimovski Božović je kazala da je Nielsen radio određena kvalitativna istraživanja sa potrošačima, po kojima je veoma mali broj ljudi koji su ikada probali da koriste bilo kakve dodatne proizvode za oralnu higijenu, osim paste za zube i eventualno konca. Boris Živković se na to nadovezao rekavši da se učešće proizvoda kao što je vodica za ispiranje usta na policama povećava i da je ponuda raznovrsnija, pa je to možda ipak pravac u kome će krenuti neki proizvođači. “Mislim da će ‘mouthwash’ svakako biti kategorija koja će rasti. Ono što je takođe trend u ovoj industriji, malo šire gledano, je mešavina između pasti za zube i žvaka, jer se žvake sve više komuniciraju kao proizvod čija je uloga da produži dejstvo paste za zube. U skladu sa tim, Unilever je u Italiji već lansirao žvaku Signal”, rekao je Živković. Poslednji artikal koji je Unilever lansirao u Srbiji je zubna pasta White Now koja ima momentalan efekat beljenja zuba. Ona na zubima ostavlja plavičasti površinski sloj koji na dnevnom svetlu daje efekat sijanja i zubi izgledaju svetliji. “Ideja ove paste je da postane sastavni deo pripreme za grad: ako smo se našminkali/obrijali, blještavi osmeh će to dodatno upotpuniti. Lansiranje je urađeno pre nekoliko meseci i mogu da kažem da su rezultati veoma dobri”, istakao je marketing menadžer Unilevera. Predstavnica GlaxoSmithKlinea rekla je da će ova kompanija i dalje istrajavati na ideji da se paste prilagode različitim specifičnim potrebama potrošača. “Dolazi i do mešanja različitih segmenata, kao što je kombinacija total care+whitening. Sam whitening segment dosta raste i zanimljiv nam je, pa, na primer, ljudima koji razmatraju tretman beljenja zuba, koji često rezultira pojačanom osetljivošću, nudimo pastu koja pomaže da se ta belina duže zadrži. Jedna od poslednjih inovacija nam je bila Sensodyne Whitening pasta za osetljive zube”, istakla je Lazić.
Uticaj reklame
Na pitanje koliko na prodaju utiče reklama, predstavnik Unilevera je odgovorio: “Apsolutno utiče. Ma koliko ljudi u raznim istraživanjima govorili da je reklama na poslednjem mestu i da ne utiče, to jednostavno nije istina. Mi uglavnom reklamiramo i komuniciramo paste za zube koje su malo razvijenije tehnologije i imaju specifi čna dejstva”. Neda Lazić je rekla da GlaxoSmithKline, osim klasičnog oglašavanja, pokušava i na druge načine da dođe do potrošača i informiše ih o prednostima svojih pasta za zube. “To činimo kroz program koji za cilj ima edukaciju stomatologa, često i farmaceuta, a u zavisnosti od vrste paste koju komuniciramo. Imamo bazu stomatologa koje redovno obilazimo i obaveštavamo o tome koje proizvode imamo i dajemo im stručnu informaciju o tome kako taj proizvod deluje, a njihova je slobodna volja da li će neki proizvod da dalje preporuče. Sigurni smo u kvalitet proizvoda koji nudimo i u rešenja koja on nudi potrošačima. Stomatolozi koji se pojavljuju u našim spotovima su neki od zubara koje obilazimo na taj način i sa kojima imamo dobru komunikaciju” rekla je Neda Lazić.
Marija F. Šmit