Mirjana Srijemac, DTD Ribarstvo

(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 103, decembar 2012.)

 

Mirjana Srijemac, generalni direktor DTD Ribarstvo

 

RIBA OD NJIVE DO TRPEZE

 

“Kompanija DTD Ribarstvo prepoznatljiva je po stalnom ulaganju u ribnjake i preradne kapacitete, kao i po svom insistiranju na kvalitetu i inovativnim proizvodima. Police trgovina u kojima je prisutna, krase proizvodi marke Ribella, kao što su paštete od slatkovodne ribe, riblji paprikaš, riblje kobasice i viršle, riblje pljeskavice, a od nedavno i humus.”

 

Kompanija DTD Ribarstvo privatizovana je 2006. godine. Od 2009. sedište joj je u Bačkom Jarku. Danas ima oko 350 zaposlenih i zaokružen ciklus od njive do trpeze, što znači da ima sopstveno ratarstvo, sopstvene ribnjake, fabriku za preradu ribe i za proizvodnju riblje hrane. Distributivni centri DTD Ribarstva nalaze se u Bačkom Jarku, Beogradu, Aleksincu, Čačku i Jagodini, a njihovi proizvodi se distribuiraju kroz mrežu od 35 sopstvenih maloprodajnih objekata, kao i kroz trgovačke lance i STR-ove. Ove godine kompanija je uvela IFS standard, osvojila brojna priznanja i priprema se za izvoz u EU i Rusku Federaciju, što su samo neki od razloga za razgovor sa Mirjanom Srijemac, generalnim direktorom.

Šta sve čini proizvodni portfolio, koliki je godišnji obim proizvodnje?
Naš portfolio čine proizvodi iz fabrike za preradu ribe, živi šaran i proizvodi fabrike za proizvodnju riblje hrane. Godišnja proizvodnja sveže ribe je 1.100 tona, a prerađevina od ribe 250 tona. Još uvek je pravilo u Srbiji da se najviše ribe i proizvoda od ribe prodaje u vreme posta i u vreme slava. Navike kod potrošača se menjaju, ali veoma sporo, još uvek ne postoji u dovoljnoj meri svest o tome koliko je riba zdrava i da bi je trebalo što češće jesti. Kompanija DTD Ribarstvo, tako, u periodu posta proda za 40% više ribe nego u ostalim periodima godine.

Šta se sve ‘krije’ iza brenda Ribella?
Ribella asortiman je veoma raznovrstan. Obuhvata sveže, zamrznute i dimljene proizvode, više vrsta pašteta, riblje viršle i kobasice, polugotova jela kao što su riblji paprikaš i riblje pljeskavice, rižoto sa morskim plodovima, riblje ćufte i humus. Pod markom Ribella se prodaje i uvozni, smrznuti, program kompanije Nordic Sea Food – morska riba, koja se ovde prepakuje i zatim prodaje. Sa njima imamo saradnju od 2006.

Da li kompaniji veću zaradu donosi Ribella ili riblja hrana pod brendom Riboks?
U zavisnosti od perioda godine i Ribella i Riboks donose podjednaku zaradu. U periodu kada se kupuje riblja hrana prednjači Riboks, dok Ribella donosi zaradu tokom cele godine, a naročito u periodu posta.

Gde se sve mogu nabaviti Ribella proizvodi i koji beleži najbolje rezultate?
Osim u našim maloprodajama, mogu se nabaviti u trgovačkim lancima kao što su Delhaize, Idea, Univerexport, Mercator, Metro i drugi. Kompanija DTD Ribarstvo veći deo prodaje ostvaruje kroz veleprodajnu mrežu i trgovinske lance, dok se jedan manji deo prodaje ostvaruje kroz naše maloprodajne objekte. Najveću pažnju kod kupaca i potrošača Ribella proizvoda privukle su riblje paštete od šarana i tolstolobika, jer predstavljaju potpunu novinu na tržištu i jer svojim sastavom sa više od 40% ribe pružaju pravi užitak konzumentu. Osim pašteta, dosta interesovanja je izazvao i naš najnoviji proizvod – humus. Takođe značajne rezultate postiže polugotovo jelo riblji paprikaš, ali i prodaja ostalih proizvoda ide veoma dobro.

Zašto bi trgovci na svojim policama trebalo da imaju proizvode DTD Ribarstva?
Zbog kvaliteta, zdravstvene ispravnosti, visokih standarda u proizvodnji i naravno zbog kupaca kojima će na taj način ponuditi provereno kvalitetan, dobar, ali pre svega zdrav proizvod. Šaran i tolstolobik od kojih se prave paštete, na primer, hrane se isključivo našom ekstrudiranom hranom bogatom proteinima koja ispunjava sve standarde bezbednosti. Svi naši proizvodi su izuzetno zdravi i mogu stajati i na policama rezervisanim za zdravu hranu.

Recite nam nešto o uzgoju ribe koja je osnovna ‘sirovina’ vaših proizvoda.
Akvakultura je tradicionalna delatnost kompanije od dana njenog osnivanja. Trenutno se odvija na površini od oko 1.000 ha jezera, na nekoliko lokacija u Vojvodini – u Jazovu, Srpskom Miletiću i Žablju. Ribu hranimo ekstrudiranom hranom koju DTD Ribarstvo proizvodi u savremenom pogonu za proizvodnju riblje hrane u Bačkom Jarku. Naše potrebe su 2.500-3.000 tona, a ostatak, s obzirom da je fabrika kapaciteta 10.000 tona, prodajemo drugima.

Da li se odluka da više pažnje poklonite kvalitetu i ponudite proizvode bez glutena, veštačkih boja i aroma, pokazala kao isplativa? Da li to potrošači prepoznaju?
Kvalitet je upravo ono što nas izdvaja na tržištu i što je ključni faktor kada je kompanija DTD Ribarstvo u pitanju. Svakako da je odluka da se na takav način pristupa proizvodu jedino moguća i ispravna u potpunosti, što potrošači svakako prepoznaju, i na osnovu toga i biraju naše proizvode. Kvalitet, naravno, mora da prati i cena. Uspevamo, ipak, da sa nekim proizvodima budemo jeftiniji od konkurencije, dok smo sa nekim skuplji, ali se bez obzira na to naši proizvodi prodaju.

Kako ocenjujete poziciju DTD Ribarstva na tržištu? Koje kompanije za vas predstavljaju konkurenciju?
Pozicija DTD Ribarstva na tržištu je zadovoljavajuća, s obzirom na to da su Ribella proizvodi u trgovinskim lancima i marketima prisutni nešto manje od četiri godine. Naravno, mesta za unapređenje prodaje u svim kategorijama ima – uvek može bolje. Kako imamo jedinstvene proizvode na tržištu poput ribljih kobasica i viršli, smatramo da smo u svakom pogledu lideri na tržištu.

Da li ste zadovoljni saradnjom sa trgovcima? U kom domenu bi ona mogla da se unapredi?
Svakako bi mogla da se unapredi. Tu postoji jedan veliki problem, koji imaju svi dobavljači velikih lanaca. Odredbe ugovora koje sa trgovcima zaključujemo su vrlo rigidne i uglavnom nismo imali mogućnost da kod ugovaranja menjamo bilo koju odredbu, jer njihov stav je da je to tipski ugovor i da se ne može menjati. Takođe, često su njihove marže vrlo visoke i zbog toga se dešava da se proizvod slabije prodaje. Poseban problem je i povraćaj proizvoda iz trgovačkih lanaca. Veoma često se vraća proizvod koji nije naš ili je do oštećenja došlo njihovom krivicom. Tu je i problem plaćanja, njihovih bonusa, kao i enormnih suma koje traže za ulistavanje.

Godine 2010. pustili ste u rad fabriku za preradu ribe. Možete li nam reći nešto više o tome? Koliko je takvo ulaganje koštalo i da li se isplatilo?
Da bi riba proizvedena u našim ribnjačkim objektima stigla do potrošača u najkvalitetnijem obliku, tokom 2009. godine je izgrađena i početkom februara 2010. godine puštena u rad Fabrika za preradu ribe, sa najsavremenijom opremom za obradu, preradu i pakovanje. Kapacitet Fabrike je više od 5.000 tona prerađevina od ribe i jedna je od najsavremenijih u Evropi. Ova fabrika jedina je registrovana klanica ribe u Srbiji, što je od izuzetnog značaja ako se zna da će uskoro i kod nas biti usvojen zakon o zabrani klanja ribe u ribarnicama. Fabrika u svim segmentima zadovoljava najstrože evropske standarde, karakteriše je potpuna automatizacija proizvodnje i najviši stepen higijenske zaštite u svim fazama procesa prerade ribe, kao i prerade ribljeg otpada. Konfekcionirana, prepakovana sveža i smrznuta, kao i dimljena riba, smeštaju se u dve hladnjače kapaciteta 2.000 tona, odakle se finalni proizvodi DTD Ribarstva na tržište plasiraju pod robnom markom Ribella.

Koje je još velike investicije kompanija imala od kada je privatizovana?
U periodu od 2006. godine, u rekonstrukciju ribnjaka, izgradnju Fabrike za proizvodnju riblje hrane i Fabrike za preradu ribe, skladišne objekte za poljoprivredne sirovine i mehanizaciju, kao i hladnjače, uloženo je više od 65 miliona evra. Zapravo, posle privatizacije je i započela realizacija koncepta zaokruženog ciklusa proizvodnje od njive do trpeze, i sve investicije tekle su u pravcu njegove realizacije, a u cilju potpune kontrole kvaliteta. Kruna dugogodišnjeg poslovanja DTD Ribarstva i tradicije uzgoja i prerade ribe od skoro 60 godina jeste dobijanje sertifikata za sistem menadžmenta kvaliteta prema EN ISO 9001:2008 sa HACCP principima. Kompanija je takođe dobila i IFS (international Food Standard) koji obezbeđuje da se kvalitet proizvoda isprati u svim segmentima proizvodnje, kao i da bezbedno dođe do potrošača. Takođe, stalno se ulaže u ribnjake, produbljuju se i proširuju jezera, radi se na infrastrukturi.

DTD Ribarstvo je dobilo neka važna priznanja, kao što su Zlatna povelja za doprinos razvoju kvaliteta Evropske nedelje za kvalitet, Biznis partner za 2012, medalje na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu. Da li su ove nagrade kompaniji stvorile neke nove mogućnosti?
Osim pomenutih, dobili smo nagradu Privredne komore Vojvodine i Privredne komore Srbije. Priznanja su i zvanična potvrda da se sve u kompaniji radi na najvišem nivou. Podstiču nas da konstantno napredujemo i budemo, ukoliko je to moguće, još bolji. Što se tiče novih mogućnosti, nadamo se da će nam pomoći kada je reč o pregovorima u vezi sa izvozom.

Na koja tržišta već izvozite, a za koja tržišta se vode pregovori?
Za sada izvozimo riblju hranu Riboks u BiH, a u pregovorima smo za izvoz naših proizvoda iz Fabrike za preradu ribe u region, zemlje EU i u Rusku Federaciju. Najbliži finalizaciji su pregovori sa Ruskom Federacijom, sa Slovenijom i zemljama regiona. Ima upita i iz Izraela i drugih zemalja.

Koje ste pretpostavke morali da ostvarite da biste bili u mogućnosti da izvozite u EU i u Rusku Federaciju?
U novembru 2011. godine smo dobili izvozne sertifikate za Evropsku uniju i Rusku Federaciju. Prvenstveno su morala da se dobro izanaliziraju tržišta za koja smo postavili ciljeve za izvoz, da se detaljno postave elementi koji čine dozvole za izvoz i na taj način krene u realizaciju.

Kako dolazite do potencijalnih izvoznih partnera?
Imamo bazu potencijalnih kupaca širom sveta i šaljemo im ponude. Imamo pripremljen reklamni materijal, gde je na adekvatan način predstavljen naš celokupan asortiman. Učestvujemo takođe na raznim sajmovima i manifestacijama.

Kako se borite sa krizom, da li je bilo ‘rezanja‘ troškova i u kojim segmentima?
Mi smo privatna firma, kapital je domaći i o svim troškovima se konstantno vodi računa, bez obzira da li je kriza ili ne, i gde god je to moguće, troškovi se smanjuju. Dobro poslujemo uprkos krizi, nikad nismo bili nelikvidni.

Da li osećate opadanje kupovne moći i kako se borite sa tim? Plaši li vas razvoj privatnih robnih marki, da li i vi možda planirate proizvodnju PL-a?
Pad kupovne moći kod stanovništva, naravno, osećamo, ali ono od čega ne odstupamo je kvalitet, jer kvalitetni i zdravi proizvodi uvek nađu put do kupca. Što se tiče privatnih robnih marki, smatram da njihov rast još uvek nije značajan. Mi do sada nismo proizvodili PL ni za koga, ali to nije isključeno. Čak i u pregovorima sa potencijalnim uvoznicima naših proizvoda bilo je i takvih ideja. Mi od toga ne bežimo ako dođe do dogovora koji će odgovarati i nama i drugoj strani.
Koji su to segmenti poslovanja na kojima smatrate da proizvođači nikako ne bi smeli da štede, uprkos krizi?
Osnovno pravilo u našem poslovanju je da nikad ne odstupimo od standardnog kvaliteta naših proizvoda. To je ono po čemu smo i po čemu ćemo ubuduće biti prepoznatljivi.

Šta najviše koči poslovanje na srpskom tržištu, na kakve poteškoće vi nailazite?
Beskrajna birokratija, ogromna poreska i vanporeska opterećenja, velika nesigurnost u naplati, predugački rokovi plaćanja, sudstvo koje je sporo i neprilagođeno standardima tržišne privrede, nepostojanje granskog planiranja, potpuno zapostavljeno ribarstvo… Sve to onemogućava ekonomično i efikasno privređivanje.

Koliko ulažete u marketing?
Sve više se ulaže u marketing. Trenutno radimo na jednom reklamnom spotu za televiziju. Napravili smo medija plan, pa ćemo videti kako će to ići. Redovno radimo letke za maloprodaju sa akcijama, promocije, degustacije u trgovačkim lancima. Pokrećemo i novi sajt – www.ribella.rs, koji će biti posvećen Ribella proizvodima.

Šta je najnovije u Ribella asortimanu?
Pored postojećeg Ribellinog asortimana, koji smo obogatili Humusom, ribljim viršlama i kobasicama, kao i ćuftama u paradajz sosu, kompanija uskoro plasira na tržište i pet novih ukusa Humusa – kukuruz, kari, urnebes, kim i seme bundeve. Humus je, inače, namaz koji se može jesti uz ribu, meso, samostalno na tostu, u salatama… To je veoma zdrava namirnica. Njenu osnovu čine leblebije, a tu su i susamova pasta, limunov sok, beli luk. Ima mnogo vitamina, pa ga svi preporučuju kao zamenu za maslac ili paštetu. Od novih proizvoda, u pripremi je i pašteta od tune.

Kakve rezultate ste zabeležili u 2012. i da li ste njima zadovoljni? Šta očekujete od 2013. godine?
DTD Ribarstvo je posle velikih ulaganja i potpune reorganizacije upravljanja kompanijom prvi put od privatizacije u 2011. godini ostvarilo pozitivan rezultat. S obzirom na to da je tada postavljena i stvorena dobra osnova i ove godine se očekuje pozitivan rezultat. Što se tiče naredne godine, vreme je takvo da je teško davati prognoze. Međutim, trudimo se da se što bolje ‘nosimo’ sa situacijom kakva god ona bila. Planiramo, svakako, da pre svega krenemo sa izvozom u zemlje regiona, EU i Rusku Federaciju.

Marija F. Šmit