{"id":703,"date":"2013-10-18T14:22:11","date_gmt":"2013-10-18T13:22:11","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=703"},"modified":"2013-10-21T15:06:12","modified_gmt":"2013-10-21T14:06:12","slug":"univerzalni-zacini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/univerzalni-zacini\/","title":{"rendered":"Univerzalni za\u010dini"},"content":{"rendered":"<p><strong>U SVAKO JELO<\/strong><\/p>\n<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br.14, jul 2005.)<\/p>\n<p>Vode doma\u0107i za\u010dini: Za\u010din C, Bio Na\u010din, Kulinat i Bag. Jedini strani proizvod Vegeta je na petom mestu.<\/p>\n<p>Kao dodaci jelima koji bitno pobolj\u0161avaju ukus hrane, za\u010dini su neizbe\u017eni u svakoj kuhinji. Mo\u017ee i bez njih da se pripremi lep obrok, ali mnogo je ukusnije sa njima. Pitanje koji \u0107ete za\u010din da odaberete, u prili\u010dno bogatoj ponudi, stvar je li\u010dnog afiniteta, ali i ku\u0107nog bud\u017eeta. Kako god, potro\u0161a\u010dima se nudi \u0161iroka lepeza ovih proizvoda, razli\u010ditog sastava i cena &#8211; za sva\u010dije potrebe i d\u017eep. U poslednje vreme proizvo\u0111a\u010di sve vi\u0161e pa\u017enje poklanjaju i reklamiranju ovih proizvoda, kako bi uprkos jakoj konkurenciji ubedili potro\u0161a\u010de da je njihov za\u010din neophodan u spremanju jela. Neki se u reklamnim kampanjama trude da istaknu nacionalno obele\u017eje i doma\u0107i ukus, a drugi da iskoriste tradicionalnost i prepoznatljivost. &#8216;Ukus doma\u0107eg&#8217; i &#8216;Original koji Vam je dostupan&#8217;, samo su neki od prepoznatljivih slogana tih kampanja. <\/p>\n<p><strong>Centroproizvod<\/strong><br \/>\nPrema istra\u017eivanju agencije GfK, lider na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu za\u010dina, sa koli\u010dinskim u\u010de\u0161\u0107em od 37,9 odsto je Za\u010din C, kompanije Centro proizvod iz Sur\u010dina. Kako isti\u010de Stefan Ivanovi\u0107, direktor marketinga, Za\u010din C je jedan od najpoznatijih dodataka jelima, sa tradicijom dugom preko 30 godina. &#8222;Plasiran je na tr\u017ei\u0161te u redizajniranoj i prakti\u010dnoj zip ambala\u017ei, koja omogu\u0107ava lak\u0161e otvaranje i zatvaranje i dugotrajno \u010duvanje sve\u017eine i kvaliteta&#8220;, nagla\u0161ava Ivanovi\u0107. On dodaje da je njihov za\u010din zastupljen na oko 30 odsto tr\u017ei\u0161ta Srbije i Crne Gore i da je taj udeo u stalnom porastu. Najpopularnija pakovanja, odnosno ona koja potro\u0161a\u010di naj\u010de\u0161\u0107e kupuju, su upravo pomenuta redizajnirana pakovanja u zip ambala\u017ei, od 250 i 500g. &#8222;Svoje proizvode izvozimo na tr\u017ei\u0161te susednih zemalja, kao i na specifi\u010dno ameri\u010dko tr\u017ei\u0161te&#8220;, navodi Ivanovi\u0107 i dodaje da sigurnu obave\u0161tenost kupaca o njihovom proizvodu garantuje intezivna medijska podr\u0161ka na televiziji. &#8222;Najbolja potvrda za kvalitet su presti\u017ene na grade koje je Centro proizvod dobio na ovogodi\u0161njem 72. me\u0111unarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu&#8220;, nagla\u0161ava Ivanovi\u0107. <\/p>\n<p><strong>Agroekonomik<\/strong><br \/>\nDrugo mesto sa 24,7 odsto pripada kompaniji Agroekonomik i njenom za\u010dinu Bio Na\u010din. &#8222;Agroekonomik je jedan od najve\u0107ih sistema za preradu vo\u0107a i povr\u0107a u na\u0161oj zemlji, a brend Mo\u0107 Prirode, ove kompanije, je potro\u0161a\u010dima poznat po kvalitetu svojih proizvoda. Pored sokova, slatkog programa i programa od paradajza, pod robnom markom Mo\u0107 Prirode proizvodimo i jedan od najpopularnijih za\u010dina na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu &#8211; Bio Na\u010din&#8220;, isti\u010du iz kompanije. Kako dodaju, Bio Na\u010din je dodatak jelima od specijalne me\u0161avine su\u0161enog i mlevenog povr\u0107a. &#8222;Popularnost Bio Na\u010dina na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu, pored dobrog ukusa, opravdava i \u010dinjenica da ovaj dodatak jelima ima smanjenu koli\u010dinu glutaminata i soli, a pove\u0107anu koli\u010dinu povr\u0107a (\u0161argarepa, per\u0161un, pa\u0161trnak, crni luk, celer, beli luk)&#8220;, navode iz Agroekonomika. Iz kompanije dodaju da pove\u0107ana koli\u010dina povr\u0107a doprinosi boljem ukusu za\u010dina i prezervaciji ukusa samih jela koja se pripremaju, a zbog smanjene koli\u010dine glutaminata i soli, mogu da ga koriste i potro\u0161a\u010di sa pove\u0107anim krvnim pritiskom. &#8222;Bio Na\u010din se na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu pojavio po\u010detkom 90-ih i od tada je njegovo u\u010de\u0161\u0107e u stalnom porastu&#8220;, nagla\u0161avaju iz kompanije Agroekonomik. Kulinat dominantan u Vojvodini Na tre\u0107em mestu sa 11,2 odsto je kompanija Aleva, sa za\u010dinom Kulinat. Kako navodi Vladimir \u010cukurov, direktor komercijalnog sektora fabrike, njihovi proizvodi se prodaju na celom tr\u017ei\u0161tu Srbije i Crne Gore, pri \u010demu prodaja apsolutno dominira u Vojvodini, zatim dolaze Beograd i isto\u010dna Srbija i tek potom ju\u017ena i jugozapadna Srbija, dok se u Crnoj Gori prodaja obavlja u manjoj meri. &#8222;Posebno je velika prodaja na\u0161ih proizvoda u pograni\u010dnim delovima uz reku Drinu i na jugu Srbije uz Kosovo. Sa ovih podru\u010dja se roba jednim delom prebacuje na susedne teritorije&#8220;, isti\u010de \u010cukurov. On dodaje da je, prema podacima kojima raspola\u017ee kompanija, prodaja za\u010dina u prvih pet meseci ove godine porasla za 26,01 odsto na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu. &#8222;Ovakav rast je pra\u0107en i finansijskim rastom prometa od 28,41 odsto u pore\u0111enju sa istim periodom prethodne godine&#8220;, ka\u017ee \u010cukurov i dodaje da su ovi pokazatelji odraz promena na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu koje su se desile od pro\u0161le godine.<br \/>\n&#8222;Na\u0161 brend je za\u010din Kulinat koji postoji vi\u0161e od 30 godina i danas je vode\u0107i proizvod u celom dru\u0161tvu. Radimo ga po sopstvenoj recepturi i najve\u0107im delom u njega ugra\u0111ujemo sirovine koje sami proizvodimo, \u0161to mu garantuje kvalitet. Na\u0161 novi adut na tr\u017ei\u0161tu je za\u010din Kulinat + koji je isto ura\u0111en po recepturi na\u0161ih tehnologa. On je potpuno jedinstven na tr\u017ei\u0161tu kao jedini za\u010din bez aditiva po \u010demu se uklapa u nove trendove u proizvodnji i potro\u0161nji hrane. Sa ovim proizvodom planiramo da upoznamo naj\u0161iri krug potro\u0161a\u010da preko stru\u010dnih \u010dasopisa koji pokrivaju ovu oblast. Pored ovoga, za Kulinat + pravimo koncepciju nastupa na stranim tr\u017ei\u0161tima koja preferiraju ovakve proizvode&#8220;, isti\u010de \u010cukurov. Prema njegovim re\u010dima, 42 odsto u strukturi prodaje \u010dine pakovanja Kulinata u kesicama od 250g. Kesica od 500g ima u\u010de\u0161\u0107e od 35 odsto, a od 1kg 18 odsto. Pakovanje od 70g i limenka u\u010destvuju sa pet odsto u ukupnoj prodaji. \u010cukurov kao glavne konkurente na tr\u017ei\u0161tu navodi Centroproizvod, Bag i Podravku. &#8222;Oko 50 odsto na\u0161ih za\u010dina se prodaje na stranom tr\u017ei\u0161tu. Najvi\u0161e robe se plasira na Kosovu i Metohiji, zatim u Republici Srpskoj, a manjim delom u Hrvatskoj, Sloveniji i jo\u0161 nekim zemljama&#8220;, navodi \u010cukurov. <\/p>\n<p><strong>Bag&#038;Deko<\/strong><br \/>\n\u010cetvrto mesto na tr\u017ei\u0161tu za\u010dina u Srbiji, prema istra\u017eivanju agencije GfK, pripada preduze\u0107u Bag&#038;Deko iz Ba\u010dkog Gradi\u0161ta. Prema re\u010dima Georgija Bogdanovi\u0107a, direktora komercijalnog sektora ovog poslovnog sistema, oni sa proizvodnim programom su\u0161enog povr\u0107a pokrivaju oko 80 odsto tr\u017ei\u0161ta u Srbiji i Crnoj Gori, dok su sa dodacima jelima zastupljeni prete\u017eno u Vojvodini, a manje na teritoriji u\u017ee Srbije i Crne Gore. &#8222;Fizi\u010dki i finansijski udeo na ovim tr\u017ei\u0161tima je u porastu tako da je obim proizvodnje i prodaje Bag dodatka jelima u 2004. godini za deset odsto ve\u0107i nego godinu dana ranije, a kada se posmatra period od poslednjih pet godina, ukupan rast je oko 90 odsto&#8220;, nagla\u0161ava Bogdanovi\u0107. On isti\u010de da je konkurencija na tr\u017ei\u0161tu za\u010dina i za\u010dinskih sme\u0161a velika, a kao glavne konkurente navodi Centroproizvod iz Sur\u010dina, Alevu iz Novog Kne\u017eevca i Agroekonomik iz Beograda. Oko 40 odsto ukupnog plasmana Bag&#038;Deko ostvaruje na tr\u017ei\u0161tima biv\u0161e Jugoslavije, a kako ka\u017ee Bogdanovi\u0107, u pregovorima su i za izvoz u neke evropske zemlje.<br \/>\n&#8222;Bag dodatak jelima je najpoznatiji proizvod koji plasiramo na tr\u017ei\u0161tu SCG i dostupan je u pakovanjima od 100, 250 i 500g&#8220;, ka\u017ee Bogdanovi\u0107 i dodaje da su najprodavanija pakovanja od 250g. Prema njegovim re\u010dima, sve je ve\u0107a potra\u017enja kupaca i za su\u0161enim povr\u0107em (\u0161argarepa, celer, per\u0161un, pa\u0161trnak, crni luk, kombinacija su\u0161enog povr\u0107a za \u010dorbe i salate), u komercijalnom pakovanju od 100g. &#8222;Ovi proizvodi su bez konzervansa, sa rokom trajanja do dve godine i veoma su pogodni za lagerovanje, a priprema za konzumiranje je vrlo jednostavna i brza&#8220;, isti\u010de Bogdanovi\u0107. Kako dodaje, za naredni period Bag&#038;Deko priprema dopunu proizvodnog asortimana programima supa, preliva i drugih proizvoda na bazi su\u0161enog povr\u0107a. Prema re\u010dima direktora komercijalnog sektora, u planu je i uvo\u0111enje sitnih komercijalnih pakovanja odre\u0111enih proizvoda za porodi\u010dne potrebe. <\/p>\n<p><strong>Podravka<\/strong><br \/>\nNa petom mestu je jedini proizvo\u0111a\u010d koji nije doma\u0107i, Podravka, sa svojom Vegetom, kojoj pripada 5,3 odsto koli\u010dinskog u\u010de\u0161\u0107a. Kako ka\u017ee Dalibor Kezele, direktor marketinga Podravke d.o.o. Beograd, prema panelu trgovine koji oni koriste njihov tr\u017ei\u0161ni udeo u Srbiji kre\u0107e se izme\u0111u pet i sedam odsto, dok je u Crnoj Gori to u\u010de\u0161\u0107e ne\u0161to ve\u0107e, od 10 do 12 odsto. On dodaje da su finansijski i fizi\u010dki udeo na tr\u017ei\u0161tu u laganom porastu. &#8222;Vegeta je na\u0161 najpoznatiji brend, koji je na \u0161irem podru\u010dju jugoisto\u010dne Evrope postao sinonim za celu kategoriju dodataka jelima &#8211; za\u010dina&#8220;, nagla\u0161ava Kezele i dodaje da je Podravka, osim sa Vegetom, na tr\u017ei\u0161tu prisutna i sa specijalnim dodacima jelima Vegeta Twist i sa Fant za\u010dinskim me\u0161avinama. Prema njegovim re\u010dima, najpopularnije pakovanje Vegete, odnosno ono koje potro\u0161a\u010di naj\u010de\u0161\u0107e kupuju je vre\u0107ica od 250g. Kao najve\u0107i novitet za ovu godinu Kezele najavljuje redizajn Vegete, koji je ve\u0107 u\u010dinjen na nekim tr\u017ei\u0161tima u okru\u017eenju. &#8222;Osim redizajna ovog proizvoda promeni\u0107emo i pakovanje Vegete Twist&#8220;, ka\u017ee Kezele. Najve\u0107e konkurente na srpskom tr\u017ei\u0161tu Kezele vidi uZa\u010dinu C, Kulinatu, Bio Na\u010dinu i Bag&#038;Deko za\u010dinu. &#8222;Vegeta se izvozi u sve krajeve sveta, i to u vrlo zna\u010dajnim koli\u010dinama koje variraju od tr\u017ei\u0161ta do tr\u017ei\u0161ta. Najzna\u010dajnija tr\u017ei\u0161ta su tr\u017ei\u0161ta centralne i jugoisto\u010dne Evrope&#8220;, nagla\u0161ava Kezele. <\/p>\n<p>Pripremila: Ana Filipovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U SVAKO JELO (tekst objavljen u Progressive magazinu br.14, jul 2005.) Vode doma\u0107i za\u010dini: Za\u010din C, Bio Na\u010din, Kulinat i Bag. Jedini strani proizvod Vegeta je na petom mestu. Kao dodaci jelima koji bitno pobolj\u0161avaju ukus hrane, za\u010dini su neizbe\u017eni u svakoj kuhinji. Mo\u017ee i bez njih da se pripremi lep obrok, ali mnogo je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[19,10],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/703"}],"collection":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=703"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/703\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20894,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/703\/revisions\/20894"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=703"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=703"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=703"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}