{"id":38531,"date":"2026-10-15T11:32:20","date_gmt":"2026-10-15T10:32:20","guid":{"rendered":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=38531"},"modified":"2026-10-15T13:59:51","modified_gmt":"2026-10-15T12:59:51","slug":"najveca-promena-pocinje-kada-se-usudis-da-menjas-i-ono-u-cemu-si-uspesan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/najveca-promena-pocinje-kada-se-usudis-da-menjas-i-ono-u-cemu-si-uspesan\/","title":{"rendered":"NAJVE\u0106A PROMENA PO\u010cINJE KADA SE USUDI\u0160 DA MENJA\u0160 I ONO U \u010cEMU SI USPE\u0160AN"},"content":{"rendered":"\n<p><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"650\" height=\"433\" src=\"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/151026-YAP-panel.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-38555\" srcset=\"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/151026-YAP-panel.jpg 650w, https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/151026-YAP-panel-300x200.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 650px) 100vw, 650px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><sub>Foto: Aleksej Ne\u0161ovi\u0107 i Vladimir Ne\u0161ovi\u0107<\/sub><\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n<p><strong>15. X 2026 I<\/strong>&nbsp;\u0160ta je potrebno da kompanija uti\u010de na promenu budu\u0107nosti kada njen postoje\u0107i poslovni model ve\u0107 donosi uspeh? Da li je dru\u0161tvo spremno da o te\u0161kim temama razgovara otvoreno, \u010dak i kada se odgovori ne uklapaju u ono \u0161to nam je poznato? Ova pitanja povezala su u\u010desnike regionalne konferencije Technovation See 2026, koju je kompanija Philip Morris International organizovala u beogradskoj Lo\u017eionici, pod sloganom \u2018Inovacije. Odgovornost. Uticaj\u2019.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPre petnaest godina po\u010dela sam da radim u kompaniji Philip Morris International. Do\u0161la sam u uspe\u0161nu, tradicionalnu kompaniju, izgra\u0111enu oko Marlbora, najpoznatijeg brenda cigareta na svetu. Bila sam uverena da dobro razumem gde sam do\u0161la, \u010dime se kompanija bavi i u kom pravcu ide. Nisam bila u pravu\u201c, rekla je Tamara Milovanovi\u0107, generalna direktorka kompanije PMI za jugoisto\u010dnu Evropu, otvaraju\u0107i konferenciju pri\u010dom o \u010detiri promene koje tada nije mogla ni da zamisli.<\/p>\n\n\n\n<p>Njena centralna poruka bila je da su\u0161tinska transformacija ne po\u010dinje tek kada stari model prestane da funkcioni\u0161e. Naprotiv, najve\u0107i test spremnosti na promenu nastaje upravo onda kada kompanija mora da preispita ono na \u010demu je izgradila uspeh. Podsetila je na strate\u0161ki zaokret iz 2016. godine, kada je rukovodstvo kompanije javno saop\u0161tilo ambiciju da cigarete jednog dana u potpunosti zameni boljim alternativama. U tom trenutku, naglasila je, nije bilo garancija da \u0107e takva odluka uspeti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTo nije bio marketin\u0161ki slogan, iako su mnogi tako pomislili, ve\u0107 veliki nau\u010dni izazov\u201c, navela je Milovanovi\u0107. Govore\u0107i o razmerama promene, istakla je da je IQOS u mnogim segmentima i na brojnim tr\u017ei\u0161tima nadma\u0161io Marlboro &#8211; simbol prethodne ere kompanije. Iza ove promene ne stoji samo razvoj novih proizvoda, ve\u0107 i su\u0161tinska transformacija kompanije, u kojoj su nauka i istra\u017eivanje dobili centralnu ulogu.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao ilustraciju izdvojila je 1.600 nau\u010dnika anga\u017eovanih u istra\u017eiva\u010dko-razvojnom centru kompanije. \u201cZa\u0161titni znak kompanije Philip Morris International vi\u0161e nije kaubojski \u0161e\u0161ir, ve\u0107 beli mantil\u201c, poru\u010dila je, obja\u0161njavaju\u0107i da se istra\u017eivanja i razvoj zasnivaju na nau\u010dnim kapacitetima i da je jedan od ciljeva razvoj alternativa za punoletne pu\u0161a\u010de koji bi ina\u010de nastavili da pu\u0161e. Posebno je ukazala na ulogu Srbije u toj transformaciji. Fabrika u Ni\u0161u, koja se razvija od privatizacije 2003. godine, pro\u0161irila je svoju ulogu u globalnoj proizvodnoj mre\u017ei kompanije, uklju\u010duju\u0107i proizvodnju nesagorevaju\u0107ih duvanskih patrona.<\/p>\n\n\n\n<p>Razgovor je nastavljen pitanjem \u201cDa li je manje \u0161tetno dovoljno dobro?\u201c, koje je voditelj Ivan Zeljkovi\u0107 otvorio sa dr Peterom Harperom, onkologom i stru\u010dnjakom za javno zdravlje. Harper je ukazao na paradoks savremenog odnosa prema zdravlju: sve ve\u0107a dostupnost informacija ne zna\u010di nu\u017eno i lak\u0161e usvajanje zdravijih navika. Kao va\u017enu prepreku prepoznao je perfekcionizam, ose\u0107aj krivice i preporuke koje ljudi te\u0161ko mogu da primene u svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n<p>U sredi\u0161tu razgovora bio je pristup koji polazi od stvarnih mogu\u0107nosti ljudi i razumevanja razli\u010ditih nivoa rizika. U kontekstu pu\u0161enja, dr Harper je kao najbolji izbor istakao potpuni prestanak pu\u0161enja, odnosno nepo\u010dinjanje, uz razmatranje principa smanjenja \u0161tetnosti za punoletne koji nastavljaju da pu\u0161e. Takav pristup ne zna\u010di odsustvo rizika, niti menja potrebu za za\u0161titom mladih. \u201cNiko ne mo\u017ee da ospori da je prestanak pu\u0161enja najbolja odluka za svakog pu\u0161a\u010da, kao \u0161to je najbolji izbor nikada ne po\u010deti. Me\u0111utim, moramo biti realni. Postoje ljudi koji ne uspevaju da prestanu da pu\u0161e \u010dak ni nakon dijagnoze raka plu\u0107a. Zato moramo da razgovaramo o smanjenju \u0161tetnosti. Znamo da nikotin izaziva zavisnost, ali da su kancerogene materije koje nastaju sagorevanjem duvana klju\u010dni uzrok rizika od raka povezanog sa pu\u0161enjem. Ako neko ne mo\u017ee da prestane, slede\u0107i korak je da razumemo \u0161ta izaziva \u0161tetu i \u0161ta mo\u017eemo da uradimo kako bismo je smanjili. Smanjenje \u0161tetnosti nije nov koncept &#8211; svakodnevno ga primenjujemo, od kori\u0161\u0107enja sigurnosnog pojasa do za\u0161tite od sunca. Za\u0161to onda ne bismo na isti na\u010din razmi\u0161ljali i o pu\u0161enju?\u201c, istakao je dr Peter Harper.<\/p>\n\n\n\n<p>O zna\u010daju prevencije i ulozi institucija u za\u0161titi zdravlja mladih govorila je dr Ivana Sta\u0161evi\u0107 Karli\u010di\u0107, dr\u017eavna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Republike Srbije, tokom posebnog razgovora sa Ivanom Zeljkovi\u0107em. Ona je ukazala na to da prevencija \u0161tetnih pona\u0161anja zahteva uklju\u010divanje \u010ditavog dru\u0161tva, ali i kontinuiran rad na obrazovanju i podizanju svesti mladih.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNijedna preventivna akcija ne mo\u017ee biti uspe\u0161na ako u njoj u\u010destvuje samo jedan deo dru\u0161tva. Od pojedinaca do institucija, svi moramo biti uklju\u010deni. Uloga Ministarstva zdravlja nije samo da reguli\u0161e pristup duvanskim proizvodima, ve\u0107 i da podi\u017ee svest o \u0161tetnosti pu\u0161enja, posebno u osetljivom periodu odrastanja\u201d, istakla je dr Ivana Sta\u0161evi\u0107 Karli\u010di\u0107. Dodala je da u sklopu tih incijativa, Ministratsvo zdravlja trenutno sprovodi kampanju sa doma\u0107inima ove konferencije, koja ima za cilj za\u0161titu maloletnika od kori\u0161\u0107enja duvanskih i nikotinskih proizvoda.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo pitanje kako zajedni\u010dku odgovornost pretvoriti u konkretne mere bilo je u fokusu panela \u2018Za\u0161tita maloletnika: Svi smo na potezu!\u2019. Dok institucije postavljaju regulatorni i preventivni okvir, njegova primena podrazumeva aktivnu ulogu kompanija, trgovaca, porodice i pojedinaca koji svojim pona\u0161anjem uti\u010du na mlade.<\/p>\n\n\n\n<p>U razgovoru su u\u010destvovali Radmilo Vla\u010di\u0107, direktor komercijalnih operacija kompanije PMI za Jugoisto\u010dnu Evropu, Iakovos Kargarotos, vi\u0161i direktor za strategiju korporativnih poslova kompanije PMI, i Zorana Arunovi\u0107, olimpijska, svetska i evropska \u0161ampionka u strelja\u0161tvu. Panel je ukazao na potrebu da se za\u0161tita maloletnika posmatra kao zajedni\u010dka odgovornost koja zahteva proverljive mere, a ne samo na\u010delno slaganje.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eZa\u0161tita maloletnika nije odgovornost samo jedne kompanije, ve\u0107 \u010ditavog dru\u0161tva. Mi kao kompanija preduzimamo konkretne korake &#8211; edukovali smo vi\u0161e od 15.000 prodavaca, a spremni smo i da raskinemo saradnju sa trgovcima za koje utvrdimo da prodaju duvanske i nikotinske proizvode maloletnicima. Me\u0111utim, odgovornost ne prestaje na prodajnom mestu. Roditelji, \u0161kole, mediji i institucije imaju va\u017enu ulogu u tome da mladima objasne rizike i budu primer odgovornog pona\u0161anja. Kada je re\u010d o prodaji ovih proizvoda maloletnicima, odgovor mora biti jasan i nedvosmislen &#8211; NE\u201c, poru\u010dio je Radmilo Vla\u010di\u0107, vi\u0161i direktor komercijalnih poslova kompanije Philip Morris za jugoisto\u010dnu Evropu.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok se u Srbiji kroz edukaciju prodavaca i kontrolu prodajnih mesta radi na spre\u010davanju prodaje maloletnicima, iskustva drugih zemalja pokazuju kako digitalna re\u0161enja mogu dodatno da unaprede ove mehanizme.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cIskustvo Gr\u010dke pokazuje da nijedna mera sama po sebi nije dovoljna. Potrebna je kombinacija jasnih propisa, njihove dosledne primene, pouzdane provere starosti i odgovornosti svih \u2013 od institucija i trgovaca do roditelja i nastavnika. U Gr\u010dkoj se za proveru starosti koristi digitalni nov\u010danik, koji omogu\u0107ava jednostavnu i pouzdanu potvrdu punoletstva prilikom kupovine. Prodavci ne treba da procenjuju koliko neko ima godina, ve\u0107 su du\u017eni da to provere. Me\u0111utim, tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Na\u0161 cilj nije samo po\u0161tovanje zakona, ve\u0107 stvaranje kulture u kojoj odgovorna prodaja postaje uobi\u010dajena praksa\u201c, istakao je Iakovos Kargarotos, vi\u0161i direktor za strategiju korporativnih poslova kompanije Philip Morris International.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok su regulativa, kontrola prodaje i tehnolo\u0161ka re\u0161enja va\u017eni za spre\u010davanje pristupa maloletnika duvanskim proizvodima, jednako je zna\u010dajno razumeti \u0161ta uti\u010de na njihove odluke. Pritisak vr\u0161njaka, potreba za pripadanjem i ugledanje na javne li\u010dnosti mogu imati va\u017enu ulogu u oblikovanju pona\u0161anja mladih. Upravo o odgovornosti koju nose ljudi na koje se mladi ugledaju govorila je olimpijska \u0161ampionka Zorana Arunovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSport me je nau\u010dio da motivacija dolazi i prolazi, ali da je disciplina ono \u0161to nas vodi napred. To je posebno va\u017eno kada se mladi suo\u010de sa pritiskom vr\u0161njaka. U takvim situacijama savetujem im da zastanu i postave sebi dva jednostavna pitanja: Da li ja ovo zaista \u017eelim i kakve posledice mo\u017ee imati moja odluka? Sport nas u\u010di upravo tome &#8211; da razmi\u0161ljamo svojom glavom, donosimo odluke i preuzimamo odgovornost za njih\u201c, poru\u010dila je Zorana Arunovi\u0107, olimpijska \u0161ampionka u strelja\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi deo konferencije otvorio je pitanje kako inovacija prelazi put od prve ideje do proizvoda dostupnog tr\u017ei\u0161tu. Kroz panel \u2018Inovacije u fokusu\u2019 razgovaralo se o podr\u0161ci startapovima, partnerstvu privatnog i javnog sektora i programu StarTech, realizovanom u saradnji sa NALED-om. Predstavljeni su i rezultati projekta Re:imagine \u0160kART 2 ART, koji su pokrenuli Philip Morris International i Ameri\u010dka privredna komora u Srbiji (AmCham) i u okviru kojeg je deset mladih umetnika istra\u017eivalo kako odba\u010denim materijalima dati novu vrednost. Program je zaokru\u017een predavanjem futuriste Dietmara Dahmena \u2018Supermo\u0107ima do uspeha\u2019. Od transformacije poslovanja i razvoja inovacija do odgovornosti prema zdravlju i budu\u0107im generacijama, Technovation See 2026 pokazao je da promene ne po\u010dinju onda kada postanu neizbe\u017ene, ve\u0107 onda kada imamo hrabrosti da ih sami pokrenemo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>15. X 2026 I&nbsp;\u0160ta je potrebno da kompanija uti\u010de na promenu budu\u0107nosti kada njen postoje\u0107i poslovni model ve\u0107 donosi uspeh? Da li je dru\u0161tvo spremno da o te\u0161kim temama razgovara otvoreno, \u010dak i kada se odgovori ne uklapaju u ono \u0161to nam je poznato? Ova pitanja povezala su u\u010desnike regionalne konferencije Technovation See 2026, koju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":38555,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[47,1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38531"}],"collection":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=38531"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38531\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38557,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38531\/revisions\/38557"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/38555"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=38531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=38531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=38531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}