{"id":38253,"date":"2026-07-16T16:23:00","date_gmt":"2026-07-16T15:23:00","guid":{"rendered":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=38253"},"modified":"2026-07-16T16:27:22","modified_gmt":"2026-07-16T15:27:22","slug":"mleko-i-mlecni-proizvodi-jun-jul-2026-niq","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/mleko-i-mlecni-proizvodi-jun-jul-2026-niq\/","title":{"rendered":"Mleko i mle\u010dni proizvodi (jun-jul 2026, NIQ)"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"400\" height=\"340\" src=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/15726-MlecniProizvodi.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-38233\" srcset=\"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/15726-MlecniProizvodi.jpg 400w, https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/15726-MlecniProizvodi-300x255.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\"><sub><sup>Foto: Magnific<\/sup><\/sub><\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>(tekst je objavljen u Progressive magazinu br. 237, jun\/jul 2026)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>MLEKO, JOGURT I SIR NA TR\u017dI\u0160TU SRBIJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Dok prodaja mleka bele\u017ei koli\u010dinski i vrednosni pad od juna 2025. do maja 2026. u odnosu na prethodno posmatrani period, prodaja sira po oba kriterijuma bele\u017ei rast. Kada je re\u010d o jogurtu uo\u010dljiv je rast ukupne vrednosne prodaje, dok je koli\u010dinski zabele\u017een pad.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Analiza NielsenIQ<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ana Nikoli\u0107<br><\/strong>Client Service Executive,<br><strong>NielsenIQ<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U tekstu koji sledi vide\u0107emo kakva je prodaja mle\u010dnih proizvoda \u2013 mleka, jogurta i sira \u2013 u Srbiji, na osnovu podataka NielsenIQ dobijenih analizom tr\u017ei\u0161ta u periodu od juna 2025. do maja 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u2014 MLEKO \u2014<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na osnovu analize tr\u017ei\u0161ta, kojom je obuhva\u0107en pomenuti period, u Srbiji je uo\u010dljiv pad prodaje mleka u odnosu na prethodno posmatrani period, vrednosno i koli\u010dinski (-5,9%).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po kanalima prodaje<br><\/strong>Zna\u010dajno je navesti da je u vezi sa kanalima preko kojih mleko sti\u017ee do kupaca, a uklju\u010deni su objekti hipermarketa, supermarketa sa diskonterima, velikih, srednjih i malih prodavnica u odnosu na prethodno posmatrani period u svim formatima zabele\u017een pad vrednosne, koli\u010dinske i komadne prodaje.<br>Najvi\u0161e mleka prodato je u supermarketima (vrednosno 44,7%, koli\u010dinski 46,7%), slede velike prodavnice (vrednosno 20,8%, koli\u010dinski 20,5%), dok je najmanje mleka prodato u hipermarketima (vrednosno 2,6%, koli\u010dinski 2,4%).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po regionima<br><\/strong>Posmatrano po regionima Srbije, vrednosna prodaja mleka najve\u0107a je u Vojvodini (31,5%), potom u Beogradu (28,1%), u jugoisto\u010dnoj Srbiji iznosi 20,9%, a najmanja je u zapadnoj Srbiji (19,5%).<br>Ukoliko pogledamo trend koli\u010dinske prodaje mleka, po tom kriterijumu tako\u0111e prednja\u010di Vojvodina sa 32%, potom ide Beograd sa 26,6%, sledi jugoisto\u010dna Srbija sa 21,6% i zapadna Srbija sa 19,8%.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vode\u0107i igra\u010di<br><\/strong>Kada govorimo o najve\u0107im proizvo\u0111a\u010dima mleka, najzastupljeniji na srpskom tr\u017ei\u0161tu su slede\u0107i (po abecednom redu): Granice, Imlek, Lactalis, Ljubljanske Mlekarne, Mlekara Ub i privatne robne marke. Ovih pet proizvo\u0111a\u010da zajedno sa privatnim robnim markama zauzima 91,1% vrednosnog i 91,2% koli\u010dinskog udela u ukupnoj prodaji mleka na srpskom tr\u017ei\u0161tu u analiziranom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po segmentu<br><\/strong>Za analizu prodaje mleka va\u017ena je i njegova podela po segmentu na: te\u010dno UHT pasterizovano mleko (liquid milk\/UHT), te\u010dno pasterizovano mleko (liquid milk pasteurized), te\u010dno aromatizovano mleko UHT (liquid flavored milk \u2013 UHT), te\u010dno sve\u017ee aromatizovano mleko (liquid flav. mlk\/fresh). Najve\u0107i udeo u prodaji ovih proizvoda po vrednosti ima te\u010dno UHT pasterizovano mleko sa 54,9%, potom sledi pasterizovano mleko sa 24,3%. Aromatizovana mleka u prodaji u\u010destvuju sa 19,1% vrednosnog i 9,5% koli\u010dinskog udela.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po nivou mle\u010dne masti<br><\/strong>U analizu prodaje mleka uklju\u010dena je i njegova podela po nivou mle\u010dne masti na: mleko sa 2,8% masti, mleko sa 1,5% masti, mleko sa 1% masti, mleko sa 2% masti itd. U Srbiji je, u analiziranom periodu, najvi\u0161e prodato mleka sa 2,8% masti i na njega u ukupnoj prodaji otpada 55% vrednosnog i 63,2% koli\u010dinskog udela. Na drugom mestu je mleko sa 1% masti, na tre\u0107em mleko sa 1,5% masti, a na \u010detvrtom ono sa 2% mle\u010dne masno\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po ukusu<br><\/strong>Tako\u0111e, va\u017ena za analizu prodaje mleka jeste podela ovog proizvoda po ukusu na: belo mleko, \u010dokoladno mleko, mleko s ukusom vanile, mleko s ukusom jagode, biskvit\u2026 Podaci govore da u posmatranom periodu u Srbiji ubedljivo najve\u0107u prodaju bele\u017ei obi\u010dno belo mleko bez dodatih ukusa i na njega otpada 79,3% vrednosnog udela. Nedefinisano mleko u\u010destvuje sa 17,9% vrednosne prodaje u ukupnoj prodaji, slede mleko s ukusom \u010dokolade i ono s ukusom kafe, ali sa znatno manjom vrednosnom prodajom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po tipu i veli\u010dini pakovanja<br><\/strong>U analizu je uklju\u010dena i podela mleka po tipu pakovanja na: tetrapak, fla\u0161e i kese. Najve\u0107i udeo u prodaji ima mleko u tetrapaku (vrednosno 66,5% i koli\u010dinski 70,7%), potom mleko u fla\u0161ama (vrednosno 31,4% i koli\u010dinski 27,2%), a najmanji mleko u kesama (vrednosno 1,5% i koli\u010dinski 1,9%).<br>Na kraju, tako\u0111e, va\u017ena za analizu prodaje mleka jeste i njegova podela po veli\u010dini pakovanja. Najvi\u0161e mleka prodato je u pakovanju od 1l (vrednosno 53,1% i koli\u010dinski 60,4%), potom od 1,5l (vrednosno 12,6% i koli\u010dinski 15,1%). Sva ostala pakovanja mleka, ve\u0107a i manja, imaju manji vrednosni i koli\u010dinski udeo u ukupnoj prodaji ovog proizvoda na srpskom tr\u017ei\u0161tu u posmatranom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u2014 JOGURT \u2014<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na osnovu analize tr\u017ei\u0161ta kojom je obuhva\u0107en period od juna 2025. do maja 2026. godine u Srbiji je uo\u010dljiv rast ukupne vrednosne prodaje jogurta u odnosu na prethodno posmatrani period \u2013 vrednosno 1%, dok koli\u010dinski bele\u017ei pad (-1,6%).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po kanalima prodaje<br><\/strong>Zna\u010dajno je pomenuti da je u vezi sa kanalima preko kojih jogurt sti\u017ee do kupaca, a uklju\u010deni su objekti hipermarketa, supermarketa sa diskonterima, velikih, srednjih i malih prodavnica, u odnosu na prethodno posmatrani period u svim formatima zabele\u017een pad vrednosne i koli\u010dinske prodaje, osim u velikim supermarketima sa diskonterima.<br>Najvi\u0161e jogurta prodato je u supermarketima (vrednosno 48,3%, koli\u010dinski 47,7%), slede velike i srednje prodavnice, dok je najmanje jogurta u posmatranom periodu prodato u hipermarketima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po regionima<br><\/strong>Posmatrano po regionima Srbije, vrednosna prodaja jogurta najve\u0107a je u Beogradu (32,5%), u Vojvodini iznosi 25,9%, u zapadnoj Srbiji je 22%, dok je najmanja u jugoisto\u010dnoj Srbiji (19,6%).<br>Ukoliko pogledamo trend koli\u010dinske prodaje jogurta, po tom kriterijumu prednja\u010di region Beograda sa 30,8%, na drugom mestu je Vojvodina sa 25,4%, sledi zapadna Srbija sa 23,2% i jugoisto\u010dna Srbija sa 20,6%.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vode\u0107i igra\u010di<br><\/strong>Kada govorimo o najve\u0107im proizvo\u0111a\u010dima jogurta, najzastupljeniji na srpskom tr\u017ei\u0161tu su slede\u0107i (po abecednom redu): Granice, Imlek, Lactalis, Milk House SR, Mlekara Ub i privatne robne marke. Ovih pet proizvo\u0111a\u010da zajedno sa privatnim robnim markama zauzima 88,3% vrednosnog i 90% koli\u010dinskog udela u ukupnoj prodaji jogurta na srpskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po nivou mle\u010dne masti<br><\/strong>Za analizu prodaje jogurta va\u017ena je i njegova podela po nivou masti na: jogurt sa 2,8% masti, jogurt sa 1% masti, jogurt sa 3,2% masti, jogurt sa 0,5% masti\u2026 Najve\u0107i udeo u prodaji ima jogurt sa 2,8% mle\u010dne masti, na koji odlazi 51,1% vrednosnog i 60,4% koli\u010dinskog udela, slede jogurt sa 0,9% i jogurt sa 9% mle\u010dne masti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po tipu i veli\u010dini pakovanja<br><\/strong>U analizu prodaje jogurta uklju\u010dena je i njegova podela po tipu pakovanja na: boce, \u010da\u0161e, tetrapak, kantice, kese, \u010dinije. U Srbiji je u analiziranom periodu najvi\u0161e prodato jogurta u fla\u0161ama \u2013 na njega u ukupnoj prodaji otpada 42% vrednosnog i 55,2% koli\u010dinskog udela, potom jogurta u \u010da\u0161i i jogurta u tetrapaku.<br>Na kraju, tako\u0111e va\u017ena za analizu prodaje jogurta jeste i podela po veli\u010dini pakovanja. Najvi\u0161e jogurta prodato je u pakovanju od 1.000g\/ml (vrednosno 24,8% i koli\u010dinski 28,3%), zatim od 1.500g\/ml, 180g\/ml, potom slede pakovanja od 400g\/ml i 150g\/ml. Sva ostala pakovanja jogurta, ve\u0107a i manja, imaju manji vrednosni i koli\u010dinski udeo u ukupnoj prodaji ovog proizvoda na srpskom tr\u017ei\u0161tu u posmatranom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u2014 SIR \u2014<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na osnovu analize tr\u017ei\u0161ta kojom je obuhva\u0107en period od juna 2025. do maja 2026. godine u Srbiji je uo\u010dljiv rast prodaje sira u odnosu na prethodno posmatrani period \u2013 vrednosno 1%, i koli\u010dinski 1,7%.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po kanalima prodaje<br><\/strong>Zna\u010dajno je navesti da u vezi sa kanalima preko kojih sir sti\u017ee do kupaca, a uklju\u010deni su objekti hipermarketa, supermarketa sa diskonterima, velikih, srednjih i malih prodavnica, u odnosu na prethodno posmatrani period svi kanali bele\u017ee koli\u010dinski pad, osim supermarketa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po regionima<br><\/strong>Posmatrano po regionima Srbije, vrednosna prodaja sira najve\u0107a je u Beogradu (37,6%), u Vojvodini iznosi 26,9%, u jugoisto\u010dnoj Srbiji 19,9%, a najmanja je u zapadnoj Srbiji (15,6%).<br>Ukoliko pogledamo trend koli\u010dinske prodaje sira, po tom kriterijumu tako\u0111e prednja\u010di region Beograda sa 34,9%, na drugom mestu je Vojvodina sa 26,8%, sledi jugoisto\u010dna Srbija sa 21,8% i zapadna Srbija sa 16,5%.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vode\u0107i igra\u010di<br><\/strong>Kada govorimo o najve\u0107im proizvo\u0111a\u010dima sira, najzastupljeniji na srpskom tr\u017ei\u0161tu su slede\u0107i (po abecednom redu): Bayerische Milchindustrie BMI, Imlek, Lactalis, Mlekara \u0160abac, Savencia i privatne robne marke. Ovih pet proizvo\u0111a\u010da zajedno sa privatnim robnim markama zauzima 74,7% vrednosnog i 73,2% koli\u010dinskog udela u ukupnoj prodaji sira na srpskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po segmentu<br><\/strong>Za analizu prodaje sira va\u017ena je i njegova podela po segmentu na: beli sir (white cheese), \u017euti sir (yellow cheese), topljeni sir (processed cheese), specijalitete (specialities). Najve\u0107u prodaju na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu, u ukupnoj prodaji ovih proizvoda, ima beli sir, na koji otpada 51,5% vrednosnog i 63,7% koli\u010dinskog udela. \u017duti sir je na drugom mestu sa 34,6% vrednosnog i 27,1% koli\u010dinskog udela, tre\u0107i je procesirani sir \u2013 sa 12,7% vrednosnog i 8,7% koli\u010dinskog udela, dok sirevi specijaliteti imaju 1,2% vrednosnog i 0,5% koli\u010dinskog udela.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po nivou mle\u010dne masti<br><\/strong>Kada govorimo o nivou masti, va\u017enom za analizu prodaje ove kategorije mle\u010dnog proizvoda, sireve delimo na: one sa 45% mle\u010dne masti, one sa 70% mle\u010dne masti, sa neodre\u0111enim procentom mle\u010dne masti, sa 35%, 48% masti itd. Na srpskom tr\u017ei\u0161tu je, u posmatranom periodu, najvi\u0161e prodato sira sa 45% mle\u010dne masti i na njega odlazi 46,2% vrednosne i 44,4% koli\u010dinske prodaje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po tipu i veli\u010dini pakovanja<br><\/strong>Jo\u0161 jedna podela, va\u017ena da prika\u017ee prodajne trendove na tr\u017ei\u0161tu sira, jeste njegova podela po tipu pakovanja na: kutije s poklopcem, vakuumirana pakovanja, kese, neupakovane, kutije, konzerve, kantice, \u010da\u0161e, u omotu, rolne, tetrapak. Na srpskom tr\u017ei\u0161tu, u posmatranom periodu, najvi\u0161e je prodatog sira u kutijama s poklopcem i na njih odlazi 39,2% vrednosnog i 45,5% koli\u010dinskog udela. Slede vakuumirani sirevi, dok sva ostala pakovanja, u ukupnoj prodaji, imaju znatno manji vrednosni i koli\u010dinski udeo.<br>Na kraju, tako\u0111e va\u017ena za analizu prodaje sira jeste i podela po veli\u010dini pakovanja. Najvi\u0161e sira prodato je u pakovanju od 1.000g (vrednosno 25,1% i koli\u010dinski 26,2%), pakovanju od 250g (vrednosno 14,6% i koli\u010dinski 12,6%) i od 200g (vrednosno 7,9% i koli\u010dinski 6,8%), a slede pakovanja od 500g i 150g. Sva ostala pakovanja sira, ve\u0107a i manja, imaju manji vrednosni i koli\u010dinski udeo u ukupnoj prodaji ovog proizvoda na srpskom tr\u017ei\u0161tu u posmatranom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p><br><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst je objavljen u Progressive magazinu br. 237, jun\/jul 2026) MLEKO, JOGURT I SIR NA TR\u017dI\u0160TU SRBIJE Dok prodaja mleka bele\u017ei koli\u010dinski i vrednosni pad od juna 2025. do maja 2026. u odnosu na prethodno posmatrani period, prodaja sira po oba kriterijuma bele\u017ei rast. Kada je re\u010d o jogurtu uo\u010dljiv je rast ukupne vrednosne prodaje, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":38233,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[19],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38253"}],"collection":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=38253"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38253\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38259,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38253\/revisions\/38259"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/38233"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=38253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=38253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=38253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}