{"id":37660,"date":"2026-04-07T10:23:17","date_gmt":"2026-04-07T09:23:17","guid":{"rendered":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=37660"},"modified":"2026-04-07T12:28:25","modified_gmt":"2026-04-07T11:28:25","slug":"esg-i-odrzivost-u-komunikaciji-organizacija-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/esg-i-odrzivost-u-komunikaciji-organizacija-u-srbiji\/","title":{"rendered":"ESG I ODR\u017dIVOST U KOMUNIKACIJI ORGANIZACIJA U SRBIJI"},"content":{"rendered":"\n<p><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"650\" height=\"433\" src=\"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/7426-Fokus-organizacija.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-37661\" srcset=\"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/7426-Fokus-organizacija.jpg 650w, https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/7426-Fokus-organizacija-300x200.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 650px) 100vw, 650px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n<p><strong>7. IV 2026 |<\/strong>\u00a0U vremenu kada se poverenje javnosti sve vi\u0161e gradi na transparentnosti i odgovornosti, pitanja odr\u017eivosti i inkluzije u kompanijama izlaze iz okvira trendova i kre\u0107u se ka tome da postanu klju\u010dni elementi strate\u0161ke komunikacije. Upravo to potvr\u0111uju i rezultati ankete koju tradicionalno sprovodi PR agencija Chapter 4, a koja je pru\u017eila uvid u to kako organizacije danas razumeju i primenjuju ESG i DEI principe u komunikaciji.<\/p>\n\n\n\n<p>ESG (Environment, Social, Governance) je skup kriterijuma koji se koriste za ocenjivanje koliko kompanija ozbiljno pristupa odr\u017eivosti u tri dimenzije: \u017eivotna sredinu (uticaj poslovanja na prirodu &#8211; npr. emisija ugljen-dioksida, upotreba resursa, upravljanje otpadom, klimatski rizik), dru\u0161tveni aspekt (standardi prema zaposlenima, partnerima, dobavlja\u010dima, zajednici \u2013 uklju\u010duju\u0107i bezbednost, radne uslove, socijalni uticaj i DEI &#8211; diversity, equality, inclusion) i prakse upravljanja (transparentnost, eti\u010dko pona\u0161anje, odgovornost, struktura upravlja\u010dkih tela).<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eRezultati ankete pokazuju da se organizacije nalaze u razli\u010ditim fazama razumevanja i primene ESG i DEI principa, ali i da postoji jasna svest o potrebi za odgovornijom i transparentnijom komunikacijom. Upravo zato je ovakvo istra\u017eivanje va\u017eno. Ono pru\u017ea realan uvid u to gde se trenutno nalazimo kao tr\u017ei\u0161te, ali i u kom pravcu bi trebalo da se razvijaju prakse kako bi komunikacija o odr\u017eivosti bila zasnovana na \u010dinjenicama i merljivim rezultatima \u010dime se dodatno u\u010dvr\u0161\u0107uje poverenje javnosti\u201c, izjavila je Milena Avramovi\u0107 Bjelica, suosniva\u010dica i izvr\u0161na direktorka agencije Chapter 4.<\/p>\n\n\n\n<p>U Srbiji skoro \u010detvrtina ispitanika navodi da njihove organizacije jo\u0161 uvek nemaju ESG u fokusu. Vidimo da postoji zna\u010dajan prostor za unapre\u0111enje u odnosu na razvijena tr\u017ei\u0161ta, gde je izve\u0161tavanje o ESG aktivnostima \u0161iroko rasprostranjeno i ostaje stabilno uprkos makroekonomskim i geopoliti\u010dkim izazovima. Kada je re\u010d o integraciji ovih principa, oko 45 odsto organizacija u Srbiji nema strategiju, razmatra je ili je u po\u010detnoj fazi primene. Samo osam odsto navodi da je implementacija u zreloj fazi, \u0161to ukazuje na to da ve\u0107ina i dalje tra\u017ei optimalan model za sistemsko uklju\u010divanje odr\u017eivosti i inkluzije.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e od tre\u0107ine ispitanika prime\u0107uje manje op\u0161tih poruka i ve\u0107i oslonac na konkretne i proverljive informacije o odr\u017eivosti, \u0161to ukazuje na sazrevanje tr\u017ei\u0161ta, ve\u0107u transparentnost i rastu\u0107a o\u010dekivanja javnosti kada je re\u010d o odgovornosti kompanija. Me\u0111u trendovima koje ispitanici u Srbiji izdvajaju su povezivanje ESG-a sa poslovnim performansama (39%) i ve\u0107i fokus na merljive podatke (34%).<\/p>\n\n\n\n<p>Greenwashing (obmanjuju\u0107e ili preuveli\u010dano prikazivanje da organizacija doprinosi odr\u017eivosti vi\u0161e nego \u0161to to zaista \u010dini) je uglavnom poznat pojam. Me\u0111utim, dve tre\u0107ine ispitanika navodi da njihove organizacije nemaju smernice za borbu protiv greenwashing prakse u komunikaciji. Podaci ukazuju da postoji svest o problemu, ali su mehanizmi za njegovo sistemsko re\u0161avanje nedovoljno razvijeni.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve \u010de\u0161\u0107e se javlja i greenhushing &#8211; izbegavanje komunikacije o ESG aktivnostima zbog straha od kritike &#8211; koji delimi\u010dno prepoznaju i na\u0161i ispitanici. Ovaj fenomen dodatno komplikuje komunikaciju, jer pokazuje da organizacije balansiraju izme\u0111u potrebe za transparentno\u0161\u0107u i straha od reputacionog rizika.<\/p>\n\n\n\n<p>Dezinformacije su problem koji je prepoznat kao faktor poslovnog rizika. Ve\u0107ina ispitanika (57%) smatra da ESG i DEI komunikacija treba da bude zasnovana na \u010dinjenicama. Ispitanici uo\u010davaju globalno prisustvo dezinformacija i skepticizma (skoro 40%) &#8211; negiranja klimatskih promena, otpora uklju\u010divanju DEI, ili poku\u0161aja relativizacije ESG tema u komunikaciji<\/p>\n\n\n\n<p>Kao klju\u010dne mere u borbi protiv toga izdvajaju se jasni interni standardi, edukacija zaposlenih i menad\u017ementa, proaktivnu komunikaciju koja je bazirana na transparentnim podacima, zatim objavljivanje merljivih rezultata i ciljeva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>7. IV 2026 |\u00a0U vremenu kada se poverenje javnosti sve vi\u0161e gradi na transparentnosti i odgovornosti, pitanja odr\u017eivosti i inkluzije u kompanijama izlaze iz okvira trendova i kre\u0107u se ka tome da postanu klju\u010dni elementi strate\u0161ke komunikacije. Upravo to potvr\u0111uju i rezultati ankete koju tradicionalno sprovodi PR agencija Chapter 4, a koja je pru\u017eila uvid [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":37661,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[47,1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37660"}],"collection":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37660"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37660\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37666,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37660\/revisions\/37666"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/37661"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}