{"id":2288,"date":"2013-11-29T11:44:08","date_gmt":"2013-11-29T10:44:08","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=2288"},"modified":"2013-11-29T11:44:08","modified_gmt":"2013-11-29T10:44:08","slug":"maslac-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/maslac-2\/","title":{"rendered":"Maslac"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 90, novembar 2011.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Maslac je u potpunosti prirodan proizvod, dobijen izdvajanjem mle\u010dne masti iz sve\u017eeg mleka, odnosno bu\u0107kanjem slatke ili kisele pavlake. Bogat je izvor mle\u010dne masti, sadr\u017ei \u010dak 82g mle\u010dne masti u 100g proizvoda, \u0161to ga \u010dini odli\u010dnim izvorom energije, naro\u010dito kod poja\u010danih fizi\u010dkih i intelektualnih aktivnosti. Bilo da se konzumira samostalno ili se koristi u pripremi jela, maslac je prirodan, zdrav i ukusan izbor. U\u017eitak je pravih gurmana i odani saveznik u kulinarskoj umetnosti. Dobija se od mleka razli\u010ditih \u017eivotinja (ovca, koza, krava), a naju\u010destaliji je maslac od kravljeg mleka.<\/p>\n<p><strong>Zanimljiva istorija<\/strong><br \/>\nPrvi poku\u0161aji proizvodnje i upotrebe maslaca poti\u010du iz Mesopotamije (VIII i IX vek p.n.e.). Prvi maslac je pravljen od kozijeg i ov\u010dijeg mleka, i ta metoda za proizvodnju se i danas koristi u nekim delovima Afrike i Bliskog istoka.<br \/>\nMaslac je bio veoma cenjen od strane Vikinga i Kelta (severna Evropa), zbog \u010dega su ga Rimljani i Grci smatrali varvarskim proizvodom i nisu ga koristili u svojoj ishrani. Plinije u svojoj \u2018Istoriji prirode\u2019 isti\u010de maslac kao \u2018najdelikatniju namirnicu me\u0111u varvarskim narodima\u2019 opisuju\u0107i njegova lekovita svojstva.<br \/>\nU Indiji je \u010dist maslac, poznatiji kao \u2018te\u010dno zlato\u2019, simbol \u010distote, sre\u0107e, mo\u0107i i bogatstva i prinosi se bogovima (posebno bogu Agniju, hinduisti\u010dkom bogu vatre).<br \/>\nPo Ajurvedi, maslac je hrana koja podsti\u010de \u010di\u0161\u0107enje, uspostavlja unutra\u0161nji mir i doprinosi sveop\u0161tem zdravlju organizma.<br \/>\nGodine 1870. maslac je otkrio i francuski hemi\u010dar Ipolit Mege-Avinjon koji je smatrao da maslac mo\u017ee da se proizvede ru\u010dnom, tradicionalnom metodom i to po izrazito niskoj ceni.<br \/>\nTokom XX veka potro\u0161nja maslaca po glavi stanovnika je znatno opala kod ve\u0107ine zapadnih naroda velikim delom i zbog pojave margarina koji je bio dosta jeftiniji i smatran je zdravijim od maslaca.<\/p>\n<p><strong>Kako se proizvodi<\/strong><br \/>\nMaslac se ranije proizvodio u drvenim bu\u0107kalicama, a od 1878. godine pojavom separatora zapo\u010dela je proizvodnja maslaca na veliko.<br \/>\nTokom tehnolo\u0161kog procesa proizvodnje maslaca dolazi do prelaska emulzije ulja u vodi (pavlaka) u emulziju vode u ulju (maslac) na dva na\u010dina: aglomeracijom kuglica masti (kontinualno ili diskontinualno) ili koncentrisanjem pavlake (kontinualan proces). Pavlaka se prebacuje iz tanka za zrenje u bu\u0107kalicu.<br \/>\nBu\u0107kanje: intenzivan mehani\u010dki tretman posti\u017ee se rotacijom ure\u0111aja za bu\u0107kanje. Usled sudaranja i intenzivnog turbulentnog kretanja, kristali mle\u010dne masti razbijaju membranu koja ih obavija. Usled toga, dolazi do aglomeracije i to je razlog nakupljanja masnih kuglica, odnosno stvaranja zrna maslaca. Preostala te\u010dnost se naziva mla\u0107enica.<br \/>\nNakon bu\u0107kanja, maslac i mla\u0107enica se prebacuju u sekciju za pranje vodom (ispiranje), potom sledi gnje\u010denje \u010dime se istiskuju mla\u0107enica i voda, a pode\u0161ava koli\u010dina vode u maslacu. Zavr\u0161na obrada maslaca treba da bude suva, ne sme biti vidljivih vodenih kapi.<\/p>\n<p><strong>Osnovne karakteristike koje maslac mora da poseduje:<\/strong><br \/>\n1) da ima svojstven miris, ukus i boju;<br \/>\n2) da je lako maziv, homogene konzistencije bez vidljivih kapljica vode;<br \/>\n3) da sadr\u017ei najmanje 82% mle\u010dne masti;<br \/>\n4) da sadr\u017ei najvi\u0161e 16% vode;<br \/>\n5) da sadr\u017ei najvi\u0161e 2% suve materije bez masti mleka;<br \/>\n6) da je pH ve\u0107i od 6,0 ako je proizveden od nefermentisane (slatke) pavlake, odnosno da je pH manji od 5,5 ako je proizveden od fermentisane pavlake.<\/p>\n<p><strong>Hranljivi sastojci<\/strong><br \/>\nMaslac sadr\u017ei mnoge hranljive sastojke koji blagotvorno uti\u010du na organizam. Vitamin A &#8211; potreban je za zdravlje \u0161titne i nadbubre\u017ene \u017elezde koje igraju ulogu u odr\u017eavanju pravilnog rada srca i krvotoka. Vitamin A i vitamin E nalaze se u maslacu i imaju jaku antioksidantnu ulogu. Vitamin A koji se nalazi u maslacu je bitan za zdrav imunolo\u0161ki sistem, a masne kiseline kratkog i srednjeg lanca tako\u0111e imaju svojstva koja podsti\u010du ja\u010danje imunolo\u0161kog sistema. Lecitin &#8211; sastojak koji poma\u017ee u pravilnoj asimilaciji i metabolizmu holesterola i drugih masno\u0107a. Niz antioksidanata &#8211; koji \u0161tite od slobodnih radikala koji o\u0161te\u0107uju i slabe arterije. Maslac je bogat zasi\u0107enim mastima i linolnom kiselinom koje imaju sna\u017eno antikancerogeno dejstvo.<\/p>\n<p>Nata\u0161a Piljevi\u0107<br \/>\nRegional Brand Executive<br \/>\nMilk&amp;Cheese Category<br \/>\nImlek<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 90, novembar 2011.) &nbsp; Maslac je u potpunosti prirodan proizvod, dobijen izdvajanjem mle\u010dne masti iz sve\u017eeg mleka, odnosno bu\u0107kanjem slatke ili kisele pavlake. Bogat je izvor mle\u010dne masti, sadr\u017ei \u010dak 82g mle\u010dne masti u 100g proizvoda, \u0161to ga \u010dini odli\u010dnim izvorom energije, naro\u010dito kod poja\u010danih fizi\u010dkih i intelektualnih aktivnosti. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2288"}],"collection":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2288"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2293,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2288\/revisions\/2293"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}