{"id":1982,"date":"2013-11-26T13:32:06","date_gmt":"2013-11-26T12:32:06","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=1982"},"modified":"2013-11-26T13:32:06","modified_gmt":"2013-11-26T12:32:06","slug":"radosav-komadinic-ice-cream-factory","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/radosav-komadinic-ice-cream-factory\/","title":{"rendered":"Radosav Komadini\u0107, Ice Cream Factory"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 75, avgust 2010.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Radosav Komadini\u0107, direktor firme Ice Cream Factory<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2>KVALITET NA PRVOM MESTU<\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>&#8222;Napravili smo velike ugovore za izvoz u Rusiju i u Ujedinjene Arapske Emirate. Re\u010d je o vi\u0161emilionskim ugovorima, tako da smo veoma ponosni na na\u0161 proizvod koji je na\u0161ao svoje mesto u takvim dr\u017eavama gde se sladoled jede cele godine.&#8220;<\/strong><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Fabrika Ice Cream Factory, otvorena pro\u0161le godine u Staroj Pazovi, poslovanje je zapo\u010dela 2007. godine i to zanatskom proizvodnjom sladoleda. Nakon toga, njen osniva\u010d i direktor Radosav Komadini\u0107 odlu\u010duje da pored zanatskog krenu i u proizvodnju industrijskog sladoleda pod krovnim brendom Ice Fantasy. \u201cTako smo napravili jednu malu fabriku, povr\u0161ine 700 kvadratnih metara, u kojoj je zaposleno 15 radnika, a cela firma ima ukupno 37 zaposlenih. Samim tim \u0161to nije velika, lak\u0161a je operativnost u njoj, ne treba mnogo radnika, a tehnologija je vrlo savremena, tako da i sa manjim brojem zaposlenih dobijamo ve\u0107u produktivnost. Na\u0161 trenutni kapacitet je negde oko 200.000 litara u jednoj smeni mese\u010dno, a zvani\u010dni plasman proizvoda krenuo je u martu ove godine\u201d, ka\u017ee za Progressive magazin Komadini\u0107.<\/p>\n<p><strong>Na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu imate dva konkurenta sa proizvodnjom u Srbiji, a kroz distribuciju prisutan je jo\u0161 jedan. Ipak ste se opredelili za pokretanje proizvodnje sladoleda?<\/strong><br \/>\nVolim da stvaram brendove i uvek te\u017eim da svaka moja firma i svaki moj proizvod budu prepoznatljivi, ma gde bili. Iako to nije tema ovog razgovora, samo bih ukratko rekao da imam dosta iskustva u kreiranju brendova, po\u010dev od Rex kafe, preko Marbo \u010dipsa, a napravio sam svojevremeno i hotel Aleksandar Palas. I kada sam 1995. godine sa svoja tri partnera krenuo u proizvodnju \u010dipsa, svi su mi se smejali, jer je Pik \u010ca\u010dak imao 100 odsto tr\u017ei\u0161ta, a vidite kakav je uspeh postigao Marbo. Po meni, kada imate dobru ideju, modernu tehnologiju, kada ste uporni, mo\u017eete da stvorite brend. I kupac \u0107e na kraju da prepozna njegov kvalitet. Tvrdim da \u0107e ovaj na\u0161 sladoled Ice Fantasy za nekoliko godina na\u0107i lepo mesto na tr\u017ei\u0161tu, pored tako velikih, kao \u0161to su Frikom, Nestl\u00e9 i Algida. Upravo zbog kvaliteta i zbog cene. I znam ko jednom kupi na\u0161 sladoled, da \u0107e mu se vratiti sigurno, da \u0107e osetiti veliku razliku u kvalitetu u pore\u0111enju sa konkurencijom. O konkurenciji sve najlep\u0161e, uvek. To su giganti, mi smo mali, ali upravo zato \u0161to smo mali lako donosimo odluke, lako prelazimo na druge vrste sladoleda, lako se prilago\u0111avamo potrebama tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n<p><strong>Re\u010d je o greenfield investiciji. Recite nam ne\u0161to vi\u0161e o vrednosti ulaganja, izgradnji, eventualnim problemima.<\/strong><br \/>\nU celom ovom poslu su nas podr\u017eale Banca Intesa i ProCredit banka. Ukupna vrednsot investicije je oko tri miliona evra. U toku procedure kupovine zemlji\u0161ta i dobijanja potrebnih dozvola, nije bilo apsolutno nikakvih problema i tu bih pohvalio op\u0161tinu Stara Pazova, koja je spremna da iza\u0111e u susret investitorima. Od ideje do realizacije projekta, odnosno plasmana prvih koli\u010dina sladoleda na tr\u017ei\u0161te, pro\u0161lo je samo \u0161est meseci.<\/p>\n<p><strong>Kakvu ste strategiju pripremili i primenili u borbi za tr\u017ei\u0161no u\u010de\u0161\u0107e?<\/strong><br \/>\nTri osnovna strate\u0161ka pravca su, pre svega, kvalitet proizvoda, zatim izgled, odnosno pakovanje i ni\u017ea cena od konkurencije. Cilj nam je prepoznatljivost u kvalitetu. Sve na\u0161e sirovine su prirodne, veoma kvalitetne, i kupac \u0107e brzo da prepozna taj kvalitet i da se njemu vrati. Izgled ambala\u017ee je tako\u0111e veoma bitna stvar, i na kraju cena. To su tri najva\u017enije stvari za razvoj jednog brenda.<\/p>\n<p><strong>Da li je ona do sada dala dobre rezultate?<\/strong><br \/>\n\u0160to se nas ti\u010de, mi smo zadovoljni kako smo startovali i kako se prodaje na\u0161 sladoled. Do kraja godine trebalo bi da bude ostvarena cifra od pola miliona jedinica, kada je u pitanju srpsko tr\u017ei\u0161te. Mislim da \u0107emo uspeti da osvojimo dva do tri odsto tr\u017ei\u0161ta do kraja 2010, a planovi za slede\u0107u godinu su 10 odsto tr\u017ei\u0161nog u\u010de\u0161\u0107a, \u0161to bi bio ogroman uspeh za nas.<\/p>\n<p><strong>To se odnosi na srpsko tr\u017ei\u0161te. A kakva je situacija sa izvoznim aktivnostima?<\/strong><br \/>\nOve godine smo izvezli zna\u010dajnu koli\u010dinu za Makedoniju, izvezli smo za Republiku Srpsku i sad nam sledi izvoz u arapski svet i Rusiju. Mislim da je to za firmu koja je na po\u010detku svog razvoja, u prvoj godini, veoma dobro i pozitivno. Napravili smo velike ugovore za izvoz u Rusiju i u Ujedinjene Arapske Emirate. Re\u010d je o vi\u0161emilionskim ugovorima, tako da smo veoma ponosni na na\u0161 proizvod koji je na\u0161ao svoje mesto u takvim dr\u017eavama gde se sladoled jede cele godine. Na\u0161 prvi kamion-hladnja\u010da krenuo je za Rusiju 22. jula. Iz Bahreina \u010dekamo od njihovog ministarstva da usaglasi odre\u0111ene propise sa na\u0161im, da vidimo \u0161ta oni tra\u017ee, kakve uslove daju, i onda \u0107emo da krenemo u izvoz, jer ve\u0107 imamo potpisan ugovor za 200 kontejnera godi\u0161nje. U pitanju je izvoz vredan oko 10 miliona dolara.<\/p>\n<p><strong>Koji deo ukupne proizvodnje izvozite?<\/strong><br \/>\nNa\u017ealost, to je ve\u0107i deo ukupne proizvodnje. U mom planu razvoja firme bi trebalo da bude 60 odsto proizvodnje za doma\u0107e tr\u017ei\u0161te, da bi se stvorio brend u domicilu, a 40 odsto izvoz. Me\u0111utim, u ovom slu\u010daju bi\u0107e 20 odsto doma\u0107e tr\u017ei\u0161te i 80 odsto izvoz. U ovom trenutku, naplata od izvoza je stopostotna, sigurna, a kod nas znate kakva je. Zato smo se i okrenuli izvozu, i na\u0161 proizvod je kao veoma kvalitetan na\u0161ao svoje mesto na dva tr\u017ei\u0161ta, gde retko ko iz Srbije mo\u017ee da pomisli da mo\u017ee da izveze.<\/p>\n<p><strong>Kakvi su dalji planovi za izvoz?<\/strong><br \/>\n\u017delimo da budemo prisutni i u ostalim zemljama u okru\u017eenju &#8211; u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, kao i u Hrvatskoj. U Hrvatsku smo mogli da izvezemo i ove godine, imali smo dobrog distributera. Me\u0111utim, tamo je 20 odsto carina na na\u0161 proizvod, tako da ne bi bili konkurentni sa cenom. I kad smo ve\u0107 kod toga, mislim da bi dr\u017eava trebalo da pomogne doma\u0107im privrednicima oko izvoza u Hrvatsku. Oni su svoje tr\u017ei\u0161te za\u0161titili, za razliku od nas. Srpska i hrvatska vlada bi trebalo da naprave dogovor, ne samo oko ukidanja paso\u0161a, nego i kada je u pitanju reciprocitet u plasmanu proizvoda, srpskih na hrvatsko tr\u017ei\u0161te, kad se ve\u0107 i njihovi nalaze kod nas, a da ne pla\u0107aju carine. Trebalo bi da se CEFTA sporazum izjedna\u010di, pa da ni mi ne moramo da pla\u0107amo carine.<\/p>\n<p><strong>Kako izgleda portfolio Va\u0161e firme?<\/strong><br \/>\nBrend Ice Fantasy sastoji se od tri glavne grupe sladoleda &#8211; Exclusive, Gold i Classic, i re\u010d je o porodi\u010dnim pakovanjima sladoleda. Exclusive ima tri podgrupe &#8211; Italiano (kapu\u0107ino-tiramisu), Continental (gde smo ubacili sve vrste \u0161umskog vo\u0107a iz Srbije) i Exotic (koji u sebi sadr\u017ei ananas, mango, marakuju i posip od kokosovog bra\u0161na). Druga grupa je Gold sa sedam kombinacija ukusa &#8211; bela \u010dokolada i mle\u010dna, zatim crna \u010dokolada i vi\u0161nja, bourbon vanila i vanila, dolce latte i karamela, \u0161umska jagoda i \u0161lag, nugat i le\u0161nik i light \u010dokolada i vanila. I postoje tri vrste Classic sladoleda, koji je pakovan u kantice, a to su vanila, \u010dokolada i jagoda. Hteo bih samo da istaknem da je light sladoled od \u010dokolade i vanile napravljen sa niskim procentom kalorija, tako da mogu da ga jedu i dijabeti\u010dari, kao i oboleli od celijakije, \u0161to jo\u0161 niko nije uradio u Srbiji.<\/p>\n<p><strong>Iz kog razloga ste se opredelili samo za porodi\u010dna pakovanja?<\/strong><br \/>\nOpredelili smo se samo za porodi\u010dno pakovanje jer je trend u svetu da se \u0161to vi\u0161e plasira ova vrsta sladoleda, po\u0161to je prodaja takozvanih impulsnih sladoleda, u kornetima i na \u0161tapi\u0107ima, u opadanju. Barem je tako u zapadnoj Evropi i Americi. Ljudi vi\u0161e nemaju vremena da svaki \u010das izlaze na ulicu i kupuju taj sladoled, ve\u0107 jednom ili dvaput nedeljno donesu ku\u0107i porodi\u010dni sladoled i koriste ga kao porodica. Iz tog razloga proizvodnja sladoleda u kornetima i na \u0161tapi\u0107ima uop\u0161te nije u planu.<\/p>\n<p>Da li radite HoReCa program?<br \/>\nHoReCa program radimo samo za Rusiju, i to po njihovom zahtevu. Na to tr\u017ei\u0161te izvozimo 15 vrsta sladoleda iz HoReCa programa. Nismo jo\u0161 po\u010deli da radimo za doma\u0107e tr\u017ei\u0161te, ali nam je to u planu za idu\u0107u godinu, i to samo za ekskluzivne restorane i kafi\u0107e.<\/p>\n<p><strong>U kojim ste sve objektima zastupljeni i kakva je teritorijalna pokrivenost? Gde bele\u017eite najbolju prodaju?<\/strong><br \/>\nU\u0161li smo u sve trgovinske lance, osim Idee. Nema nas ni u najve\u0107em broju malih privatnih radnji, mada bismo vrlo rado plasirali svoje proizvode i kroz ovaj kanal. Ina\u010de, pokrivamo celu Srbiju, od Subotice do Vranja, uglavnom sve ve\u0107e gradove. Ima nas u oko 700 objekata. Na\u0161 sladoled se najbolje prodaje u Mercatoru, u Tempu i, zamislite, u SOS marketima. Prodaje se i u ostalim objektima, ali ovde najbolje.<\/p>\n<p><strong>Da li i na koji na\u010din kriza uti\u010de na Va\u0161e poslovanje i generalno na tr\u017ei\u0161te sladoleda u Srbiji?<\/strong><br \/>\nUti\u010de, sigurno. Kako na na\u0161e poslovanje, tako i generalno na industriju sladoleda. Uop\u0161te, za potro\u0161nju i proizvo\u0111a\u010de sladoleda u Srbiji ova godina bila je najgora u mo\u017eda poslednjih deset godina. Po statistici, u periodu mart\/april\/maj\/jun, od 120 dana bilo je samo 32 sun\u010dana, dok je ostalih dana bila uglavnom ki\u0161a i lo\u0161e vreme. A, kada je takvo vreme, sladoled se ne kupuje. Mislim da su svi proizvo\u0111a\u010di sladoleda u Srbiji prodali oko 50 odsto manje nego \u0161to su planirali. Prema informacijama koje dobijam od poslovnih partnera iz inostranstva, sli\u010dno je i u okru\u017eenju.<\/p>\n<p><strong>Kakvi su Vam planovi?<\/strong><br \/>\nKada je re\u010d o plasmanu, ove godine, kao \u0161to sam ve\u0107 rekao, smo prisutni na 700 prodajnih mesta, a za idu\u0107u planiramo minimum 1.500. Tako\u0111e, planiramo i pro\u0161irenje izvoza u sve zemlje u okru\u017eenju. \u0160to se ti\u010de asortimana, planiramo uvo\u0111enje HoReCa programa i za doma\u0107e tr\u017ei\u0161te, kao i de\u010djeg programa sladoleda u posudicama i \u010da\u0161icama sa ka\u0161i\u010dicama unutra. Pored toga, radi\u0107emo stalno na novim ukusima, svake godine \u0107emo izbaciti dva do tri nova interesantna ukusa. Radi\u0107emo i na posnom sladoledu i verovatno \u0107emo slede\u0107e godine da uvedemo liniju za proizvodnju ledenih torti, za \u0161ta \u0107e biti potrebno pro\u0161irenje kapaciteta.<\/p>\n<p><strong>A o\u010dekivanja po pitanju daljeg razvoja fabrike?<\/strong><br \/>\nO\u010dekujemo da radimo izvoz cele godine, za razliku od drugih fabrika koje zaustavljaju proizvodnju za nekih mesec dana. Da radimo svih 365 dana, to \u0107e biti najve\u0107i uspeh na\u0161e firme.<\/p>\n<p>Ana Filipovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 75, avgust 2010.) &nbsp; Radosav Komadini\u0107, direktor firme Ice Cream Factory &nbsp; KVALITET NA PRVOM MESTU &nbsp; &#8222;Napravili smo velike ugovore za izvoz u Rusiju i u Ujedinjene Arapske Emirate. Re\u010d je o vi\u0161emilionskim ugovorima, tako da smo veoma ponosni na na\u0161 proizvod koji je na\u0161ao svoje mesto u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1983,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,21],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1982"}],"collection":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1982"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1982\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1985,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1982\/revisions\/1985"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1983"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}