{"id":1768,"date":"2013-11-20T12:27:07","date_gmt":"2013-11-20T11:27:07","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=1768"},"modified":"2013-11-20T12:27:07","modified_gmt":"2013-11-20T11:27:07","slug":"kecap-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/kecap-2\/","title":{"rendered":"Ke\u010dap"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 58, mart 2009.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Osnovni sastojci modernog ke\u010dapa su koncentrat paradajza, alkoholno sir\u0107e, \u0161e\u0107er, so, a dodaju se i razli\u010diti za\u010dini i ekstrakti biljaka \u2013 celer, beli luk u prahu, crni luk i drugi. Ke\u010dap je nezaobilazan uz pomfrit, dodaje se u hamburgere, sendvi\u010de, jede se sa pe\u010denim i pr\u017eenim mesom. Tko\u0111e, koristi se kao osnova pri pravljenju raznih vrsta sosova.<\/p>\n<p><strong>Poreklo ke\u010dapa<\/strong><br \/>\nPo\u010detkom 17. veka holandski i engleski moreplovci doneli su iz Kine slano-kiseli riblji sos zvan \u2018ketsiap\u2019. Tada je taj sos vi\u0161e li\u010dio na soja ili sos od ostriga nego na finu, kiselkastu supstancu koju danas zovemo ke\u010dap. Me\u0111utim, nije pro\u0161lo mnogo vremena pre nego \u0161to su se pojavile i prve varijacije na temu. Britanska verzija sadr\u017eavala je u sebi pe\u010durke, ostrige i orahe. Re\u010d \u2018catchup\u2019 se prvi put pojavila 1690. godine \u0161tampana u bro\u0161uri koja je pisala o tom sosu, a 1711. godine ta re\u010d je preimenovana u \u2018ketchup\u2019. 1812. godine pojavio se i prvi recept za ke\u010dap sa paradajzom i to u izdanju mese\u010dnika \u2018Nova \u0160kotska\u2019. Autor, Amerikanac D\u017eejms Mis, u tom tekstu paradajz je nazivao \u2018ljubavna jabuka\u2019, zbog \u010dega mnogi misle da je paradajz ke\u010dap nastao pod uticajem francuske kuhinje. Recepti su nastavili da se pojavljuju periodi\u010dno, u Engleskoj sa pe\u010durkama, u Americi sa paradajzom u glavnim ulogama. Jedan farmer iz oblasti Nova Engleska ponudio je 1830. godine na prodaju paradajz ke\u010dap nato\u010den u boce. Cena prvog ke\u010dapa bila je od 33 do 50 centi. Amerikanci koji su prodavali ke\u010dap u Engleskoj morali su da ga preimenuju u \u2018paradajz tur\u0161iju\u2019 da bi na taj na\u010din privukli pa\u017enju i napravili razliku izme\u0111u ke\u010dapa koji su oni pravili i onog s pe\u010durkama koji se ve\u0107 odoma\u0107io u Engleskoj. Ne samo da su sastojci bili druga\u010diji ve\u0107 je engleski ke\u010dap bio mnogo re\u0111i i skoro providan u pore\u0111enju sa ameri\u010dkim.<\/p>\n<p><strong>Ke\u010dap danas<\/strong><br \/>\nKe\u010dap kakav danas poznajemo do\u017eiveo je svoju ekspanziju ranih godina 20. veka. Na kvalitet proizvedenog ke\u010dapa najvi\u0161e uti\u010de osnovni sastojak \u2013 paradajz koncentrat. Najkvalitetniji paradajz koncentrat se proizvodi u Italiji. Danas je ke\u010dap jedan od najpopularnijih dodataka jelima kako me\u0111u decom, tako i me\u0111u odraslima, a dijapazon proizvo\u0111a\u010da, ukusa, pakovanja kao i jela uz koja se koristi je vrlo \u0161irok. Na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu se mogu na\u0107i slede\u0107i ukusi: blagi, ljuti, pizza i mediteran ke\u010dap. Pakovanja variraju od kesica, tuba i boca do kantica. Po nekim istra\u017eivanjima, 97 odsto ameri\u010dkih doma\u0107instava ima ke\u010dap u svojoj kuhinji, a najve\u0107i korisnik ke\u010dapa u svetu je \u0160vedska.<\/p>\n<p><strong>Ke\u010dap kao zdrava hrana<\/strong><br \/>\nKe\u010dap je izvor velike koli\u010dine likopena i zbog toga pripada grupi zdrave hrane. Likopen je biljni pigment koji daje povr\u0107u crvenu boju i veoma je sna\u017ean antioksidans. Najva\u017eniji izvor likopena je paradajz, me\u0111utim, istra\u017eivanja su pokazala da je koli\u010dina likopena mnogo ve\u0107a u kuvanom paradajzu, ali da ga najvi\u0161e ima u ke\u010dapu. Interesantno je napomenuti da je koli\u010dina likopena u ke\u010dapu zna\u010dajno ve\u0107a nego prisutnost ovog biljnog pigmenta u kajsiji, grejpfrutu, lubenici ili papaji. Zahvaljuju\u0107i sna\u017enoj antioksidativnoj aktivnosti likopen u\u010destvuje u prevenciji malignih oboljenja i zna\u010dajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, naro\u010dito infarkta. Pu\u0161a\u010dima, starijima, osobama koje su izlo\u017eene velikim fizi\u010dkim naporima i psihi\u010dkom stresu preporu\u010duje se da svakodnevno unose dovoljno likopena, koji svojim blagotvornim dejstvom dovodi do naru\u0161enog balansa u organizmu. Istra\u017eivanja pokazuju da je likopen vrlo efektivan u borbi sa slobodnim radikalima. Smatra se da ima oko \u010detiri puta ve\u0107i antioksidantski potencijal od beta-karotena. Utvr\u0111eno je da unos od 15mg dnevno likopena u periodu od 12 nedelja podi\u017ee odbrambenu aktivnost organizma za 28 odsto. Zanimljivo je znati i da je za otapanje likopena potrebna i neka masna komponenta, jer je tada apsorpcija likopena maksimalna.<\/p>\n<p>Polimark brend tim<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 58, mart 2009.) &nbsp; Osnovni sastojci modernog ke\u010dapa su koncentrat paradajza, alkoholno sir\u0107e, \u0161e\u0107er, so, a dodaju se i razli\u010diti za\u010dini i ekstrakti biljaka \u2013 celer, beli luk u prahu, crni luk i drugi. Ke\u010dap je nezaobilazan uz pomfrit, dodaje se u hamburgere, sendvi\u010de, jede se sa pe\u010denim i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1768"}],"collection":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1768"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1768\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1771,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1768\/revisions\/1771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}