{"id":1619,"date":"2013-11-18T14:31:17","date_gmt":"2013-11-18T13:31:17","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=1619"},"modified":"2013-11-18T14:31:17","modified_gmt":"2013-11-18T13:31:17","slug":"slani-stapici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/slani-stapici\/","title":{"rendered":"Slani \u0161tapi\u0107i"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 49, jun 2008.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2>SLANI I HRSKAVI<\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Slani \u0161tapi\u0107i se, po istra\u017eivanju MEMRB-a, najvi\u0161e prodaju u malim bakalnicama. Najpopularnija su pakovanja od 40 do 60g.\u00a0<\/strong><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Slani \u0161tapi\u0107i, \u010desto poznatiji pod imenom italijanskog proizvoda \u2019grisini\u2019, \u0161to je postalo i generi\u010dko ime za ceo segment, su slana trajna peciva. Po istra\u017eivanjua agencije GfK, zauzimaju skoro 1\/5 tr\u017ei\u0161ta slanih grickalica. Imaju\u0107i u vidu da u grickalice spadaju i proizvodi tipa \u010dips, flips, krekeri, perece i ribice, razni ora\u0161\u010di\u0107i itd, ovoliko tr\u017ei\u0161no u\u010de\u0161\u0107e zapravo govori da su slani \u0161tapi\u0107i prili\u010dno omiljen i rado konzumiran proizvod na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n<p><strong>MEMRB analiza tr\u017ei\u0161ta<\/strong><br \/>\nMEMRB se bavi pra\u0107enjem maloprodaje u segmentu proizvoda \u0161iroke potro\u0161nje. Kompanija pokriva maloprodajne kanale, koriste\u0107i klasi\u010dnu metodologiju maloprodajnog inventarisanja koja podrazumeva mese\u010dne ili dvomese\u010dne posete stalnom i reprezentativnom panelu (uzorku) maloprodajnih objekata u cilju prikupljanja informacija o zalihama, nabavci, cenama i kombinuje ih sa skeniranim podacima iz lanaca sa kojima sara\u0111uje. \u0160irok spektar proizvoda koje pokriva uklju\u010duje i kategoriju slanih grickalica. U okviru ove kategorije uklju\u010deni su slede\u0107i segmenti: \u010dips, flips, slani \u0161tapi\u0107i, perece i ribice, ekstrudirani proizvodi, krekeri i miksevi proizvoda.<br \/>\nKoli\u010dinsko u\u010de\u0161\u0107e slanih \u0161tapi\u0107a u slanim grickalicama u Srbiji je stabilno tokom posmatranog perioda (februar\/mart 2007 &#8211; februar\/mart 2008) i u poslednjem periodu iznosi 21 odsto. Vrednosno u\u010de\u0161\u0107e je ne\u0161to manje i u periodu februar\/mart 2008. ono iznosi 16 odsto.<br \/>\nSlani \u0161tapi\u0107i se sve vi\u0161e pakuju u aluminijumske kese, tako da u\u010de\u0161\u0107e ove vrste pakovanja raste i u periodu februar\/mart 2008. iznosi 94 odsto koli\u010dinski i 95 odsto vrednosno posmatrano.<br \/>\nNajbolje se prodaju slani \u0161tapi\u0107i u pakovanjima izme\u0111u 40g i 60g. Koli\u010dinsko u\u010de\u0161\u0107e ove veli\u010dine pakovanja u periodu februar\/mart 2008. bilo je 61 odsto, dok je vrednosno ne\u0161to vi\u0161e (66 odsto). Slede pakovanja izme\u0111u 61g i 150g sa gotovo istim koli\u010dinskim i vrednosnim u\u010de\u0161\u010dem (23 odsto i 22 odsto).<br \/>\nPotro\u0161a\u010di najvi\u0161e vole obi\u010dne slane \u0161tapi\u0107e, pa zatim one sa kikirikijem. Vrednosno posmatrano, ove dve vrste slanih \u0161tapi\u0107a imaju isto u\u010de\u0161\u0107e u poslednjem analiziranom periodu \u2013 48 odsto. Koli\u010dinski gledano, razlika je zna\u010dajna i to u korist obi\u010dnih \u0161tapi\u0107a (60 odsto naspram 37 odsto). Najve\u0107i procenat prodaje slanih \u0161tapi\u0107a u Srbiji u periodu februar\/mart 2008. ostvaren je u malim bakalnicama (38 odsto). U istom periodu, u ovom tipu maloprodajnih objekata ostvaren je i najve\u0107i procenat vrednosti prodaje (39 odsto). Slede velike bakalnice sa 31 odsto ostvarene koli\u010dine i 30 odsto vrednosti prodaje, kao i supermarketi sa 22 odsto i 21 odsto ostvarene koli\u010dine i vrednosti prodaje. Ostatak generi\u0161u kiosci i objekti pri benzinskim pumpama.<br \/>\nVode\u0107i proizvo\u0111a\u010di slanih \u0161tapi\u0107a u Srbiji u periodu februar\/mart 2008. ostvarili su zbirno koli\u010dinsko u\u010de\u0161\u0107e od 89 odsto i gotovo jednako vrednosno u\u010de\u0161\u0107e \u2013 90 odsto. Pore\u0111ani po abecednom redu, to su slede\u0107i proizvo\u0111a\u010di: Banini, Marbo i \u0160tark.<\/p>\n<p><strong>BANINI:<\/strong><br \/>\nFabrika Banini a.d. iz Kikinde je po\u010dela sa proizvodnjom slanog Trik \u0161tapi\u0107a 2005. godine. \u201cRe\u010d je o proizvodu koji je namenjen svim populacijama. Zbog njegovog sastava, mogu ga konzumirati i osobe sa posebnim potrebama ili zahtevima. Ne sadr\u017ei masno\u0107e \u017eivotinjskog porekla\u201d, ka\u017eu iz ove kompanije. Baninijevi Trik \u0161tapi\u0107i se pakuju u tri pakovanja, u grama\u017eama od 40,100 i 200g. \u201cU prvoj godini izlaska Trik \u0161tapi\u0107a na tr\u017ei\u0161te, prodato je oko 500 tona ovog proizvoda, da bi u 2007. godini prodaja porasla za skoro 70 odsto, i iznosila je 850 tona. Ovaj trend rasta prodaje nastavljen je i u 2008. godini\u201d, ka\u017eu iz Baninija. Pored prodaje na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu, Trik se izvozi pre svega u zemlje \u010dlanice CEFTA-e, a od skoro ovaj proizvod mo\u017ee da se kupi i na tr\u017ei\u0161tima \u0160vedske, \u0160vajcarske, Italije, Amerike i Australije.<\/p>\n<p><strong>GfK analiza tr\u017ei\u0161ta<\/strong><br \/>\nGfK Beograd ConsumerScan &#8211; Panel doma\u0107instava je istra\u017eiva\u010dki projekat specifi\u010dan po svojoj kontinuiranosti, naime, ispitivanje traje neprekidno. S obzirom da je metodologija standardizovana na nivou GfK grupe, svi rezultati su uporedivi i lako se mogu uo\u010diti specifi\u010dnosti tr\u017ei\u0161ta razli\u010ditih dr\u017eava. Uzorak panel istra\u017eivanja u Srbiji \u010dini 1.500 doma\u0107instava koja, putem posebnog dnevnika, prijavljuju svoje dnevne kupovine robe \u0161iroke potro\u0161nje koja je namenjena isklju\u010divo za potro\u0161nju unutar doma\u0107instva (sva potro\u0161nja van doma\u0107instva nije uklju\u010dena). Na taj na\u010din se mogu dobiti informacije o veli\u010dini tr\u017ei\u0161ta, u\u010de\u0161\u0107u proizvo\u0111a\u010da ili uo\u010diti promene u kupovnom pona\u0161anju, razvoju maloprodaje, trendovima i dr. Analiza tr\u017ei\u0161ta slanih \u0161tapi\u0107a odnosi se na podatke GfK panela doma\u0107instava od januara do kraja decembra 2007. godine.<br \/>\nTokom 2007. godine, 66,6 odsto doma\u0107instava u Srbiji je bar jednom kupilo slane \u0161tapi\u0107e. Ipak, treba imati u vidu da se ovaj proizvod tako\u0111e konzumira van ku\u0107e, ali da se ta potro\u0161nja ne obuhvata ovom metodologijom.<br \/>\n&#8211; Panelom doma\u0107instava je registrovano blizu 30 proizvo\u0111a\u010da slanih \u0161tapi\u0107a, od kojih je desetak stranih. Ipak, svega \u010detiri (doma\u0107a) proizvo\u0111a\u010da zauzimaju \u010dak 83,6 odsto koli\u010dinskog tr\u017ei\u0161ta Srbije. Abecednim redom to su: Banini, Marbo Product, Swisslion-Takovo i \u0160tark.<br \/>\n&#8211; Zanimljivo je da su se marke Trik (Banini), Pardon (Marbo Product) i Hello! (SL Takovo) relativno skoro pojavile na srpskom tr\u017ei\u0161tu, a da su ve\u0107 postale tr\u017ei\u0161ni lideri. O\u010digledno je da je pored \u0161tapi\u0107a Prima (\u0160tark), koji su decenijama bili lider na tr\u017ei\u0161tu, ipak bilo prostora i tra\u017enje i za novim markama. Jer, iako su \u0161tapi\u0107i su\u0161tinski isti proizvod, razlike u debljini, slanosti ili stepenu pe\u010denosti ipak mogu da navedu kupca da kupi ba\u0161 neku odre\u0111enu marku.<br \/>\n&#8211; Ve\u0107a konkurencija u ovom tr\u017ei\u0161nom segmentu je uticala na pove\u0107ane marketin\u0161ke napore u smislu pobolj\u0161anja tipa i dizajna pakovanja, komunikacije sa potro\u0161a\u010dima, promotivnim kampanjama ili novim ukusima. Tako od svih \u0161tapi\u0107a 32 odsto tr\u017ei\u0161ta pripada \u0161tapi\u0107ima sa raznim dodacima, dok ostatak jo\u0161 uvek dr\u017ee tradicionalni \u0161tapi\u0107i bez dodataka.<br \/>\n&#8211; Analiza po robnim markama govori da najve\u0107u bazu kupaca ima marka Pardon (\u010dak 71,7 odsto kupaca \u0161tapi\u0107a je bar jednom kupilo ovu marku tokom 2007. godine). Ono \u0161to je jo\u0161 ve\u0107a prednost ove marke je i \u010dinjenica da Pardon ima kupce koji su veoma lojalni ovom brendu.<br \/>\n&#8211; Ostale marke zna\u010dajnije zaostaju kada je u pitanju veli\u010dina baze kupaca. Prima je na drugom mestu, a slede Trik i Hello!, \u0161to posredno govori o njihovoj atraktivnosti.<\/p>\n<p><strong>SOKO \u0160TARK:<\/strong><br \/>\nSoko \u0160tark je na tr\u017ei\u0161tu prisutan sa svojim dobro poznatim Prima klasik slanim \u0161tapi\u0107ima i Prima \u0161tapi\u0107ima punjenim kikirikijem u manjim (40g i 45g) i ve\u0107im porodi\u010dnim pakovanjima (100 i 220g). \u201cPrima je brend koji je generacijama bio simbol kategorije i ukupne percepcije na tr\u017ei\u0161tu slanih \u0161tapi\u0107a. Ovo isti\u010demo jer smo svesni \u010dinjenice da je sama kategorija slanih \u0161tapi\u0107a izuzetno osetljiva na pojavu novih proizvoda, a lojalnost potro\u0161a\u010da relativno niska. To samo jo\u0161 vi\u0161e isti\u010de uspeh Soko \u0160tarkove Prime, da u sve ve\u0107oj konkurenciji, godinama uspeva da sa\u010duva poziciju jednog od prva tri vode\u0107a brenda u kategoriji\u201d, ka\u017ee Olga Baleti\u0107, regionalni brend menad\u017eer Soko \u0160tarka.<\/p>\n<p><strong>Uskoro nova kampanja i imid\u017e<\/strong><br \/>\nKao jedan od regionalnih lidera, Soko \u0160tark se maksimalno prilago\u0111ava savremenim standardima i zahtevima potro\u0161a\u010da, pa i u delu ambala\u017ee i pakovanja. \u201cEvropski i svetski trendovi u grickalicama su ve\u0107e, porodi\u010dne gramature, savremeni ambala\u017eni materijali koji \u010duvaju ukus proizvoda i \u2018easy open\u2019, koji olak\u0161ava konzumaciju u hodu. Soko \u0160tark je kompanija koja je brendovski orjentisana ka tr\u017ei\u0161tu, a Prima je jedan od brendova koji je ove godine u fokusu, tako da \u0107e biti noviteta. Nastoja\u0107emo da pobolj\u0161amo poziciju brenda njegovom jo\u0161 boljom diferencijacijom u odnosu na konkurenciju, za po\u010detak kroz jasnu komunikaciju i TV kampanju, a onda i novim ukusima i novim imid\u017eom koji \u0107e biti bli\u017ei mla\u0111oj populaciji\u201d, najavljuje regionalni brend menad\u017eer \u0160tarka. Najozbiljniji konkurent ove kompanije, kada su \u0161tapi\u0107i u pitanju, je Pardon, zahvaljuju\u0107i \u0161irokoj paleti proizvoda i odli\u010dnoj poziciji na mestu prodaje. Soko \u0160tark svoje proizvode najvi\u0161e izvozi na tr\u017ei\u0161ta regiona, gde plasira oko 30 odsto proizvodnje. Od toga kategorija slanih \u0161tapi\u0107a ima zapa\u017een udeo na tr\u017ei\u0161tima BIH i Makedonije. \u201cStrate\u0161ko partnerstvo sa grupacijom Droga Kolinska donelo nam je ja\u010du distribuciju, bolju pozicioniranost i bolji plasman na tr\u017ei\u0161tima biv\u0161e Jugoslavije, \u0161to je pove\u0107alo promet i izvoz u odnosu na prethodni period\u201d, ka\u017ee Olga Baleti\u0107.<\/p>\n<p>&#8211; Kada je u pitanju lojalnost kupaca, tu su razlike izme\u0111u marki ne\u0161to manje izra\u017eene, jer su Prima i Trik veoma izjedna\u010dene, dok Hello! ipak zaostaje.<br \/>\n&#8211; Imaju\u0107i u vidu savremen na\u010din \u017eivota i sve vi\u0161e vremena provedenog van ku\u0107e, za o\u010dekivati je da \u0107e slani \u0161tapi\u0107i i dalje biti veoma atraktivni potro\u0161a\u010dima, ako ni zbog \u010dega drugog, a ono zbog svoje vrlo povoljne cene i dostupnosti u gotovo svim maloprodajnim kanalima.<\/p>\n<p><strong>Synovate analiza tr\u017ei\u0161ta<\/strong><br \/>\nIstra\u017eivanje o slanim \u0161tapi\u0107ima je sprovedeno u okviru telefonskog (CATI) istra\u017eivanja tr\u017ei\u0161ta robe \u0161iroke potro\u0161nje koje je agencija Synovate sprovela u martu 2008. Uzorak od 600 ispitanika je bio nacionalno reprezentativan i obuhvatao je osobe starosti od 18 do 60 godina koje su zadu\u017eene za nabavku u doma\u0107instvu, pri \u010demu su podjednako bila zastupljena oba pola. Kada je u pitanju odnos snaga me\u0111u markama slanih stapi\u0107a na srpskom tr\u017ei\u0161tu, prvo \u0161to se mo\u017ee uo\u010diti jeste da se u svesti ispitanika, a i kad govorimo o konzumiranju, javljaju gotovo isklju\u010divo dve marke slanih \u0161tapi\u0107a \u2013 62 odsto ispitanika je kao poznate navelo Prima \u0161tapi\u0107e, a 54 odsto Pardon. \u0160to se ti\u010de kori\u0161\u0107enja, Pardon naj\u010de\u0161\u0107e koristi 52 odsto, a Prima \u0161tapi\u0107e 37 odsto korisnika. Sve druge marke, od kojih je najja\u010di Trik, imaju daleko ni\u017ee rezultate na oba ova parametra. 77 odsto ispitanika konzumira slane \u0161tapi\u0107e makar jednom mese\u010dno. Procenat konzumenata (osoba koje \u0161tapi\u0107e jedu \u010de\u0161\u0107e od jednom mese\u010dno) je zna\u010dajno ve\u0107i me\u0111u ispitanicima mla\u0111im od 45 godina nego me\u0111u starijim ispitanicima. Procenat odgovora \u201cNikada ne jedem slane \u0161tapi\u0107e\u201d raste sa pove\u0107anjem godina ispitanika. Tako\u0111e, zapa\u017ea se trend da se sa pove\u0107anjem godina ispitanika smanjuje u\u010destalost konzumacije slanih \u0161tapi\u0107a. Detaljnija analiza ovih podataka pokazala je da postoje zna\u010dajne razlike me\u0111u demografskim grupama u poznatosti i naj\u010de\u0161\u0107e konzumiranoj marki slanih \u0161tapi\u0107a. Poznatost marki Pardon i Prima opada sa pove\u0107anjem godina starosti ispitanika, kao i poznatost drugih marki. Procenat osoba koje ne mogu bez podse\u0107anja da navedu nijednu marku slanih \u0161tapi\u0107a zna\u010dajno je ve\u0107a me\u0111u ispitanicima starijim od 46 godina nego me\u0111u mla\u0111ima. \u017dene zna\u010dajno vi\u0161e spominju marku Pardon u odnosu na mu\u0161karce. Da obrazovni nivo uti\u010de na to koje su marke \u0161tapi\u0107a poznate najbolje ilustruje podatak da Pardon zna\u010dajno vi\u0161e spominju fakultetski obrazovani od onih sa osnovnom \u0161kolom, a i Prima \u0161tapi\u0107e zna\u010dajno manje spominju ispitanici ni\u017eeg obrazovnog nivoa. U skladu s tim, procenat onih koji nisu umeli da navedu nijednu marku slanih \u0161tapi\u0107a zna\u010dajno je ve\u0107i kod ispitanika sa ni\u017eim obrazovanjem. Kada je u pitanju radni status i zanimanje, Pardon zna\u010dajno vi\u0161e spominju studenti. \u0160to se ti\u010de regiona, Pardon zna\u010dajno vi\u0161e spominju ispitanici u Beogradu nego u isto\u010dnoj, zapadnoj i centralnoj Srbiji, dok Prima \u0161tapi\u0107e zna\u010dajno vi\u0161e spominju u isto\u010dnoj i zapadnoj Srbiji, u odnosu na ju\u017enu Srbiju i Vojvodinu. Kada je u pitanju naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107ena marka slanih \u0161tapi\u0107a, zapa\u017ea se da Pardon zna\u010dajno vi\u0161e navode ispitanici do 30 godina nego oni stariji, dok Prima \u0161tapi\u0107e zna\u010dajno vi\u0161e navode ispitanici stariji od 30 godina. Kada je re\u010d o preferenciji ukusa, mi\u0161ljenja su podeljena. 38 odsto korisnika vi\u0161e voli da jede \u0161tapi\u0107e sa punjenjem (kikirikijem), a 31 odsto vi\u0161e voli obi\u010dne slane \u0161tapi\u0107e. Preferencija obi\u010dnih slanih \u0161tapi\u0107a raste sa pove\u0107anjem godina ispitanika, dok se kod preferencije slanih \u0161tapi\u0107a sa punjenjem zapa\u017ea suprotan trend &#8211; zna\u010dajno ve\u0107i procenat ispitanika do 30 godina preferira slane stapi\u0107e sa punjenjem, u odnosu na ispitanike starije od 30 godina. Zanimljivo je da je penzionerima svejedno koje \u0161tapi\u0107e jedu.<\/p>\n<p>Pripremila:\u00a0Marija F. \u0160mit<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 49, jun 2008.) &nbsp; SLANI I HRSKAVI &nbsp; Slani \u0161tapi\u0107i se, po istra\u017eivanju MEMRB-a, najvi\u0161e prodaju u malim bakalnicama. Najpopularnija su pakovanja od 40 do 60g.\u00a0 &nbsp; Slani \u0161tapi\u0107i, \u010desto poznatiji pod imenom italijanskog proizvoda \u2019grisini\u2019, \u0161to je postalo i generi\u010dko ime za ceo segment, su slana trajna peciva. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[19,10],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1619"}],"collection":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1619"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1619\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1623,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1619\/revisions\/1623"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}