{"id":1137,"date":"2013-10-28T11:24:36","date_gmt":"2013-10-28T10:24:36","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=1137"},"modified":"2013-11-14T16:35:29","modified_gmt":"2013-11-14T15:35:29","slug":"secer","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/secer\/","title":{"rendered":"\u0160e\u0107er"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br.35,april 2007.)<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Dana\u0161nja moderna \u0161e\u0107erna industrija je daleko naprednija i samim tim profitabilnija, a kao posledica toga \u0161e\u0107er se vi\u0161e ne posmatra kao luksuzna roba i privilegija bogatih kao u pro\u0161losti. Vode\u0107a tri svetska proizvo\u0111a\u010da \u0161e\u0107era su EU, Brazil i Indija.<\/strong><\/span><\/p>\n<p>Neverovatno je kakve sve asocijacije pobudi sama re\u010d &#8216;\u0161e\u0107er&#8217;. Prosto je neshvatljivo zamisliti dana\u0161nji \u017eivot bez \u0161e\u0107era. Moramo priznati da ga svi volimo. Zamislite samo one divne kola\u010di\u0107e i njihov miris koji se \u0161iri po maminoj kuhinji, pa one predivne izloge poslasti\u010darnica prepunih kola\u010da, pa svih onih divnih sokova, marmelada, \u010dokolada&#8230; Spisak je poduga\u010dak i nepotreban. Svi znamo da je \u0161e\u0107er jedan od osnovnih sastojaka divnih poslastica i proizvoda.<\/p>\n<p><strong>Malo slatke istorije<\/strong><br \/>\nIstorija \u0161e\u0107era je verovatno jedna od najstarijih. Persijski car Darije (510. godine pre nove ere) na svojim vojnim pohodima zadesio se i u Indiji na obali reke Indus i tamo otkrio &#8216;travu koja daje med bez p\u010dela&#8217;. Sam proces proizvodnje bio je strogo \u010duvana tajna. \u0160e\u0107er se proizvodio iz \u0161e\u0107erne trske i posle toga prodavan je \u0161irom sveta kao veoma profitabilna roba. Proizvodnja \u0161e\u0107era iz \u0161e\u0107erne repe po\u010dela je mnogo, mnogo kasnije. Kao novi izvor \u0161e\u0107era identifikovana je \u0161e\u0107erna repa 1747, ali je masovna proizvodnja \u0161e\u0107era iz \u0161e\u0107erne repe za\u017eivela tek 1880. Kao posledicu Napoleonovih osvaja\u010dkih pohoda Britanija je uvela zabranu izvoza \u0161e\u0107era u kontinentalni deo Evrope i Evropljani su bili prisiljeni da po\u010dnu proizvodnju \u0161e\u0107era iz \u0161e\u0107erne repe. Dana\u0161nja moderna \u0161e\u0107erna industrija je daleko naprednija i samim tim profitabilnija, a kao posledica toga \u0161e\u0107er se vi\u0161e ne posmatra kao luksuzna roba i privilegija bogatih kao u pro\u0161losti. Vode\u0107a tri svetska proizvo\u0111a\u010da \u0161e\u0107era su Evropska unija, Brazil i Indija.<\/p>\n<p><strong>Proizvodnja i vrste \u0161e\u0107era<\/strong><br \/>\nKao \u0161to smo ranije napomenuli \u0161e\u0107er se dobija iz \u0161e\u0107erne trske i \u0161e\u0107erne repe. \u0160e\u0107erna trska se gaji u Brazilu, Pakistanu, Indiji, Kini i Australiji. \u0160e\u0107erna repa se gaji u Evropskoj uniji, severnom Japanu i odre\u0111enim delovima SAD-a. Sam proces proizvodnje \u0161e\u0107era od trske i od \u0161e\u0107erne repe se razlikuje, ali ono \u0161to je nama kao krajnjim korisnicima bitno jeste \u010dinjenica da je finalni proizvod, odnosno kristal \u0161e\u0107era, potpuno identi\u010dan bilo da je proizveden iz trske ili iz repe. Pre izlaska na tr\u017ei\u0161te \u0161e\u0107er se klasifikuje kao i svaki drugi proizvod. Na njegovu klasifikaciju uti\u010du razli\u010diti elementi, kao \u0161to su boja, prisustvo primesa, veli\u010dina kristala itd. Savremena mi\u0161ljenja medicinskih stru\u010dnjaka zastupaju tezu da je kori\u0161\u0107enje \u017eutog \u0161e\u0107era u ishrani mnogo zdravije iz razloga \u0161to sadr\u017ei u sebi ve\u0107u koli\u010dinu primesa koje su zdrave, a beli kristal \u0161e\u0107er ih ima u manjoj koli\u010dini. Kristal \u0161e\u0107er se razlikuje i po veli\u010dini kristala i na osnovu toga se tako\u0111e vr\u0161i klasifikacija. Tu razlikujemo vi\u0161e vrsta \u0161e\u0107era. Najzastupljeniji u na\u0161im prodavnicama su svakako \u0161e\u0107er u prahu i kristal \u0161e\u0107er koji naj\u010de\u0161\u0107e koristimo u svakodnevnoj ishrani. Veliki svetski proizvo\u0111a\u010di \u0161e\u0107era pro\u0161irili su asortiman svoje ponude do neverovatnih granica i na policama velikih trgovinski lanaca prosto se nadme\u0107u ko \u0107e biti konkurentniji sa svojom ponudom. Na\u0161e bake i mame bi prosto bile odu\u0161evljene kada bi imale priliku da upotrebe sve te fantasti\u010dne proizvode od \u0161e\u0107era i obraduju svoje uku\u0107ane sa predivnim poslasticama. Tu mo\u017eete prona\u0107i \u0161e\u0107ere za ukra\u0161avanje sa dodatkom vanile, ruma, cimeta, kao i specijalne \u0161e\u0107ere za tople i hladne napitke \u010diji kristali su, na primer, u obliku kockica leda, \u0161e\u0107ere za spremanje razli\u010ditih vrsta d\u017eemova, marmelada i slatkog, i drugo.<\/p>\n<p><strong>Vra\u0107a energiju organizmu<\/strong><br \/>\n\u0160e\u0107er je namirnica koju organizam veoma lako prihvata i za taj isti organizam on predstavlja brz izvor energije. Setite se samo koliko puta je va\u0161 organizam bio iscrpljen i lo\u0161e ste se ose\u0107ali, ali vam je pritr\u010dala koleginica sa \u010da\u0161om zasla\u0111ene vode i vratila vam energiju u organizam. Sa druge strane neophodno je naglasiti da prekomerna konzumacija istog nije zdrava. Prekomerna upotreba povezuje se sa brojnim zdravstvenim problemima, a najrasprostranjeniji je zubni karijes i to prete\u017eno kod dece. Velika je zabluda da \u0161e\u0107er izaziva dijabetes. Naime, kod osoba koje su dijabeti\u010dari postoje ozbiljni poreme\u0107aji metabolizma i dodatan unos \u0161e\u0107era stvara nove probleme. Veliki svetski proizvo\u0111a\u010di su dosko\u010dili i tome i na tr\u017ei\u0161te izbacili fruktozu koja slu\u017ei kao zasla\u0111iva\u010d bez propratnih efekata na metabolizam i omogu\u0107ava i dijabeti\u010darima da u\u017eivaju u predivnom ukusu poslastica bez straha.<\/p>\n<p>Srdan Ilin,<br \/>\nzamenik predsednika UO Sunoko d.o.o<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br.35,april 2007.) Dana\u0161nja moderna \u0161e\u0107erna industrija je daleko naprednija i samim tim profitabilnija, a kao posledica toga \u0161e\u0107er se vi\u0161e ne posmatra kao luksuzna roba i privilegija bogatih kao u pro\u0161losti. Vode\u0107a tri svetska proizvo\u0111a\u010da \u0161e\u0107era su EU, Brazil i Indija. Neverovatno je kakve sve asocijacije pobudi sama re\u010d &#8216;\u0161e\u0107er&#8217;. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1137"}],"collection":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1137"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1137\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1140,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1137\/revisions\/1140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1137"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1137"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1137"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}