{"id":38589,"date":"2026-10-20T15:27:19","date_gmt":"2026-10-20T14:27:19","guid":{"rendered":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=38589"},"modified":"2026-10-20T15:30:02","modified_gmt":"2026-10-20T14:30:02","slug":"table-tomato-i-pasta-sosovi-septembar-oktobar-2026-niq","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/table-tomato-i-pasta-sosovi-septembar-oktobar-2026-niq\/","title":{"rendered":"Table, tomato i pasta sosovi (septembar-oktobar 2026, NIQ)"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"311\" height=\"254\" src=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/20102026-sos.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-38591\" srcset=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/20102026-sos.jpg 311w, http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/20102026-sos-300x245.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 311px) 100vw, 311px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>(tekst je objavljen u Progressive magazinu br. 239, septembar\/oktobar 2026)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>ZA BOGATIJI UKUS JELA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Stoni sosovi, kao i pasta sosovi bele\u017ee rast u posmatranom periodu, dok su paradajz sosovi zabele\u017eili pad prodaje po sva tri kriterijuma &#8211; vrednosno, koli\u010dinski i komadno.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>Ana Nikoli\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Client Service Executive<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>NielsenIQ<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>U svetu u kojem potro\u0161a\u010di sve vi\u0161e tra\u017ee ravnote\u017eu izme\u0111u prakti\u010dnosti i u\u017eivanja u hrani, sosovi zauzimaju posebno mesto kao nezaobilazan dodatak brojnim obrocima. Zahvaljuju\u0107i svojoj svestranosti, mogu\u0107nosti da obogate ukus jela i prilagode se razli\u010ditim prilikama za konzumaciju, oni ostaju va\u017ean segment prehrambene industrije i kategorija koja kontinuirano prati promene u navikama i o\u010dekivanjima potro\u0161a\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>TABLE SOUCES<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na osnovu analize tr\u017ei\u0161ta, kojom je obuhva\u0107en period septembar 2025 &#8211; avgust 2026, u Srbiji je uo\u010dljiv porast prodaje sosova u odnosu na prethodno posmatrani period &#8211; vrednosno 10,8%, koli\u010dinski 16,1% i komadno 11,5%.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po kanalima prodaje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Zna\u010dajno je navesti da je u vezi sa kanalima preko kojih sosovi sti\u017eu do kupaca, a uklju\u010deni su objekti hipermarketa, supermarketa sa diskonterima, velikih, srednjih prodavnica i malih prodavnica, u odnosu na prethodno posmatrani period, u svim formatima zabele\u017een vrednosni rast prodaje, osim u hipermarketima, gde je zabele\u017een pad u sva tri tipa prodaje, vrednosno, koli\u010dinski i komadno.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po regionima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Posmatrano po regionima Srbije, vrednosna prodaja sosova najve\u0107a je u Beogradu 34,7%, potom u Vojvodini 28,6%, u jugoisto\u010dnoj Srbiji iznosi 20,8%, a najmanja je u zapadnoj Srbiji 15,9%.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukoliko pogledamo trend koli\u010dinske prodaje sosova, po tom kriterijumu tako\u0111e prednja\u010di Beograd sa 31,9%, potom ide Vojvodina sa 28,8%, sledi regija jugoisto\u010dne Srbije sa 22,9%, dok je na poslednjem mestu zapadna Srbija sa 16,5%.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vode\u0107i igra\u010di<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kada govorimo o najve\u0107im proizvo\u0111a\u010dima sosova (po vrednosti), najzastupljeniji na srpskom tr\u017ei\u0161tu su slede\u0107i (po abecednom redu): Dijamant, Kraft Heinz Company, Min Commerce, Nestle, Polimark i privatne robne marke. Ovih pet proizvo\u0111a\u010da sa privatnim robnim markama zauzima 90,5% vrednosnog i 96% koli\u010dinskog udela u ukupnoj prodaji sosova na srpskom tr\u017ei\u0161tu, u analiziranom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po tipu pakovanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U analizu je uklju\u010dena i podela sosova po tipu pakovanja. Najve\u0107i udeo u prodaji imaju sosovi u fla\u0161icama (vrednosno 61,5% i koli\u010dinski 60,6%), potom sosovi u teglicama (vrednosno 25% i koli\u010dinski 21,9%), dok ostali zauzimaju mali udeo.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>PASTA SOSOVI I PESTO<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na osnovu analize tr\u017ei\u0161ta, kojom je obuhva\u0107en period septembar 2025 &#8211; avgust 2026, u Srbiji je uo\u010dljiv porast prodaje pasta sosova u odnosu na prethodno posmatrani period &#8211; vrednosno 3,1%, koli\u010dinski 8% i komadno 4,3%.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po kanalima prodaje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Zna\u010dajno je navesti da je, u vezi sa kanalima preko kojih pasta sosovi sti\u017eu do kupaca, a uklju\u010deni su objekti hipermarketa, supermarketa sa diskonterima, velikih, srednjih prodavnica i malih prodavnica, u odnosu na prethodno posmatrani period, u svim formatima zabele\u017een pad prodaje u sva tri tipa prodaje &#8211; vrednosno, koli\u010dinski i komadno. Izuzetak su supermarketi sa diskonterima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po regionima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Posmatrano po regionima Srbije, vrednosna prodaja pasta sosova najve\u0107a je u Beogradu 47,5%, potom u Vojvodini 27,9%, u jugoisto\u010dnoj Srbiji iznosi 13,4%, a najmanja je u zapadnoj Srbiji 11,2%.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukoliko pogledamo trend koli\u010dinske prodaje sosova, po tom kriterijumu tako\u0111e prednja\u010di Beograd sa 47,2%, potom ide Vojvodina sa 26,9%, sledi region jugoisto\u010dne Srbije sa 13,9%, dok je na poslednjem mestu zapadna Srbija sa 12%.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vode\u0107i igra\u010di<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kada govorimo o najve\u0107im proizvo\u0111a\u010dima pasta sosova (po vrednosti), najzastupljeniji na srpskom tr\u017ei\u0161tu su slede\u0107i (po abecednom redu): Aleva, Barilla, Foodland, Pasta Berruto, Podravka i privatne robne marke. Ovih pet proizvo\u0111a\u010da sa privatnim robnim markama zauzima 93,4% vrednosnog i 90,4% koli\u010dinskog udela u ukupnoj prodaji pasta i pesto sosova na srpskom tr\u017ei\u0161tu, u analiziranom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po tipu pakovanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U analizu je uklju\u010dena i podela pasta sosova po tipu pakovanja. Najve\u0107i udeo u prodaji imaju teglice (vrednosno 80,7% i koli\u010dinski 82%), potom kese (vrednosno 12,4% i koli\u010dinski 5,8%), dok ostale vrste pakovanja zauzimaju mali udeo.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>TOMATO SOSOVI<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na osnovu analize tr\u017ei\u0161ta, kojom je obuhva\u0107en period septembar 2025 &#8211; avgust 2026, u Srbiji je uo\u010dljiv pad prodaje paradajz sosova u odnosu na prethodno posmatrani period &#8211; vrednosno 11%, koli\u010dinski 5,3% i komadno 3,6%.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po kanalima prodaje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Zna\u010dajno je navesti da je u vezi sa kanalima preko kojih paradajz sosovi sti\u017eu do kupaca, a uklju\u010deni su objekti hipermarketa, supermarketa sa diskonterima, velikih, srednjih prodavnica i malih prodavnica, u odnosu na prethodno posmatrani period, u svim formatima zabele\u017een pad prodaje u sva tri tipa prodaje, vrednosno, koli\u010dinski i komadno.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po regionima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Posmatrano po regionima Srbije, vrednosna prodaja sosova najve\u0107a je u Beogradu 37,5%, potom u Vojvodini 37%, u jugoisto\u010dnoj Srbiji iznosi 12,9%, a najmanja je u zapadnoj Srbiji 12,6%.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukoliko pogledamo trend koli\u010dinske prodaje sosova, po tom kriterijumu prednja\u010di Vojvodina sa 39,3%, potom ide Beograd sa 34,8%, sledi region jugoisto\u010dne Srbije sa 13,2%, dok je na poslednjem mestu zapadna Srbija sa 12,6%.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vode\u0107i igra\u010di<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kada govorimo o najve\u0107im proizvo\u0111a\u010dima pradajz sosova (po vrednosti), najzastupljeniji na srpskom tr\u017ei\u0161tu su slede\u0107i (po abecednom redu): Min Commerce, Mutti Spa, Natura Top, Nectar, Polimark i privatne robne marke. Ovih pet proizvo\u0111a\u010da sa privatnim robnim markama zauzima 95,7% vrednosnog i 97,5% koli\u010dinskog udela u ukupnoj prodaji paradajz sosova na srpskom tr\u017ei\u0161tu, u analiziranom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po tipu proizvoda<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Za analizu prodaje paradajz sosova va\u017ena je i njihova podela po tipu. Najve\u0107i udeo u prodaji ovih proizvoda po vrednosti ima paradajz pire sa 82,3%, potom pelat sa 8,7%, slede paradajz paste i seckani i drobljeni paradajz sa manjim udelom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Po vrsti pakovanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U analizu je uklju\u010dena i podela paradajz sosova po tipu pakovanja. Najve\u0107i udeo u prodaji imaju kartonska pakovanja (vrednosno 76,4% i koli\u010dinski 87,9%), potom konzerve (vrednosno 14,3% i koli\u010dinski 8,4%), dok ostale vrste pakovanja zauzimaju mali udeo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst je objavljen u Progressive magazinu br. 239, septembar\/oktobar 2026) ZA BOGATIJI UKUS JELA Stoni sosovi, kao i pasta sosovi bele\u017ee rast u posmatranom periodu, dok su paradajz sosovi zabele\u017eili pad prodaje po sva tri kriterijuma &#8211; vrednosno, koli\u010dinski i komadno. Ana Nikoli\u0107 Client Service Executive NielsenIQ U svetu u kojem potro\u0161a\u010di sve vi\u0161e tra\u017ee [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":38591,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[19],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38589"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=38589"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38593,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38589\/revisions\/38593"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/38591"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=38589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=38589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=38589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}