{"id":32944,"date":"2024-03-21T17:11:06","date_gmt":"2024-03-21T16:11:06","guid":{"rendered":"https:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=32944"},"modified":"2024-03-21T17:11:07","modified_gmt":"2024-03-21T16:11:07","slug":"pravi-primer-cirkularne-ekonomije-u-praksi","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/pravi-primer-cirkularne-ekonomije-u-praksi\/","title":{"rendered":"PRAVI PRIMER CIRKULARNE EKONOMIJE U PRAKSI"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignright size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"330\" height=\"483\" src=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2132024-nestle.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-32945\" srcset=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2132024-nestle.jpg 330w, http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2132024-nestle-205x300.jpg 205w\" sizes=\"(max-width: 330px) 100vw, 330px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>21. III 2024 | <\/strong>Kako uskladiti ekonomski rast sa za\u0161titom \u017eivotne sredine, imaju\u0107i u vidu ograni\u010denost prirodnih resursa koji su nam na raspolaganju? Odgovor na ovo pitanje daje cirkularna ekonomija kao suprotnost preovla\u0111uju\u0107em modelu koji se oslanja na princip &#8216;uzmi, iskoristi, baci&#8217;. U &#8216;kru\u017enoj&#8217; ekonomiji potencira se ponovna upotreba proizvoda i efikasnije kori\u0161\u0107enje materijala i resursa.<\/p>\n\n\n\n<p>Dobar primer kako navedeno izgleda u praksi je <a href=\"https:\/\/www.nestle.rs\/media\/pressreleases\/allpressreleases\/nestle-otvorio-fabriku-hrane-na-biljnoj-bazi-u-surcinu\">nova Nestl\u00e9 fabrika<\/a> koja je nedavno otvorena u Sur\u010dinu. Cirkularni model primenjen je ve\u0107 u izgradnji upotrebom izolacionih eko-panela od reciklirane ambala\u017ee Nestl\u00e9 supa i majoneza.<\/p>\n\n\n\n<p>U modernom objektu proizvodi\u0107e se hrana na biljnoj bazi, koja se tako\u0111e uklapa u &nbsp;model poslovanja koji dugoro\u010dno podr\u017eava dobrobit ljudi i planete. U pitanju je asortiman brenda Garden Gourmet koji prati trendove u ishrani, nude\u0107i potro\u0161a\u010dima nutritivno bogate obroke na bazi soje, p\u0161enice i raznih vrsta povr\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>I ostale prakse koje kompanija Nestl\u00e9 primenjuje pokazuju kako se cirkularna ekonomija mo\u017ee integrisati u modernu prehrambenu proizvodnju. Fabrika koristi najsavremenije proizvodne tehnologije, obnovljivu energiju, upravljanje otpadom sa ciljem da se optimizuje efikasnost, a uticaj na \u017eivotnu sredinu svede na minimum.<\/p>\n\n\n\n<p>Nestl\u00e9 je jedan od najambicioznijih lokalnih ciljeva &#8211; <em>&#8216;Zero Waste to Landfill&#8217; <\/em>&nbsp;postigao 2019. godine, postav\u0161i tako kompanija sa prvom fabrikom u Srbiji koja je prestala da odla\u017ee otpad na deponije, a ovaj cilj nastavlja da sledi i nova fabrika, ka\u017eu iz ove kompanije. Tako\u0111e, kompanija je ulo\u017eila u najmodernije postrojenje za preradu otpadnih voda, te zahvaljuju\u0107i ovom postrojenju otpadne vode iz proizvodnih procesa obe fabrike se prera\u0111uju, vra\u0107aju\u0107i \u010distu vodu u srpsku prirodu. Napredni sistemi za tretman vode \u010duvaju ovaj dragoceni resurs u skladu sa odr\u017eivim praksama, a struja koja se koristi dolazi iz obnovljivih izvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Na ovaj na\u010din Nestl\u00e9 donosi investicije i inovacije na srpsko tr\u017ei\u0161te, unapre\u0111uju\u0107i lokalnu ekonomiju i prehrambenu industriju, i napreduje ka globalnom cilju da do 2050. godine dostigne nulte emisije gasova staklene ba\u0161te u svim poslovnim operacijama.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8222;Ponosni smo na na\u0161 brend Garden Gourmet koji odra\u017eava viziju kompanije Nestl\u00e9 o odr\u017eivoj proizvodnji hrane koja je dobra za ljude i planetu. Potro\u0161a\u010dima nudimo dodatne opcije da u\u017eivaju u hranljivim i ukusnim obrocima na biljnoj bazi, koji mogu biti i odli\u010dna alternativa u danima posta. \u010cvrsto verujemo da budu\u0107nost proizvodnje hrane le\u017ei u rukama onih kojima su prioritet odr\u017eivost, inovativnost i principi cirkularne ekonomije&#8220;, ka\u017ee Renata Matusinovi\u0107,izvr\u0161na direktorka kategorije hrane za Nestl\u00e9 jugoisto\u010dno evropsko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n<p>Nova fabrika se prostire na 18.440 kvadratnih metara i zapo\u0161ljava 220 ljudi. U pitanju je investicija od 80 miliona \u0161vajcarskih franaka, realizovana bez dr\u017eavnih subvencija, a da\u0107e zna\u010dajan doprinos izvozu budu\u0107i da je najve\u0107i deo proizvodnje namenjen evropskim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebno je zna\u010dajna i za doma\u0107e poljoprivrednike, jer Nestl\u00e9 kori\u0161\u0107enjem lokalnih sastojaka dodatno osna\u017euje lokalne proizvo\u0111a\u010de soje. \u0160ire\u0107i svoj program regenerativne poljoprivrede u Srbiji, kompanija je 2022. godine uspostavila partnerstvo sa lokalnim dobavlja\u010dem sojinog proteina u Srbiji i njegovim poljoprivrednicima kako bi oni pre\u0161li na odr\u017eivije poljoprivredne prakse.<\/p>\n\n\n\n<p>U okviru globalnog projekta regenerativne poljoprivrede kompanije Nestl\u00e9, Srbija je postala regionalni pionir u primeni ovih regenerativnih praksi. Za Nestl\u00e9 je to na\u010din da zajedno sa lokalnom zajednicom doprinese borbi protiv klimatskih promena, \u010dime &nbsp;brine o \u017eivotnoj sredini grade\u0107i odr\u017eivu budu\u0107nost, navode iz kompanije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>21. III 2024 | Kako uskladiti ekonomski rast sa za\u0161titom \u017eivotne sredine, imaju\u0107i u vidu ograni\u010denost prirodnih resursa koji su nam na raspolaganju? Odgovor na ovo pitanje daje cirkularna ekonomija kao suprotnost preovla\u0111uju\u0107em modelu koji se oslanja na princip &#8216;uzmi, iskoristi, baci&#8217;. U &#8216;kru\u017enoj&#8217; ekonomiji potencira se ponovna upotreba proizvoda i efikasnije kori\u0161\u0107enje materijala i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":32945,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[47],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32944"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=32944"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32944\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32946,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32944\/revisions\/32946"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/32945"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=32944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=32944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=32944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}