{"id":29982,"date":"2023-03-30T14:33:54","date_gmt":"2023-03-30T13:33:54","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=29982"},"modified":"2023-03-30T14:33:55","modified_gmt":"2023-03-30T13:33:55","slug":"nestle-prica-o-regenerativnoj-poljoprivredi-ili-kako-sacuvati-nase-oranice-za-buduce-generacije","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/nestle-prica-o-regenerativnoj-poljoprivredi-ili-kako-sacuvati-nase-oranice-za-buduce-generacije\/","title":{"rendered":"NESTL\u00c9: PRI\u010cA O REGENERATIVNOJ POLJOPRIVREDI ILI KAKO SA\u010cUVATI NA\u0160E ORANICE ZA BUDU\u0106E GENERACIJE"},"content":{"rendered":"<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"400\" height=\"340\" src=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/30323-Nestle-Regenerativna-poljoprivreda.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-29983\" srcset=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/30323-Nestle-Regenerativna-poljoprivreda.jpg 400w, http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/30323-Nestle-Regenerativna-poljoprivreda-300x255.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>30. III 2023 |\u00a0<\/strong>Nepregledna \u017eitna polja Vojvodine, oranice koje se \u017eute pod suncokretom, ustalasane livade \u0160umadije &#8211; sve su to divni prizori koji prijaju oku, ali koji ne govore mnogo o stanju zemlji\u0161ta koje nas hrani. A ono je, kao i svuda u svetu, usled intenzivne poljoprivredne proizvodnje tokom poslednjih decenija, po\u010delo da gubi plodnost koju je nekada imalo.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim za proizvodnju hrane, zdravo zemlji\u0161te je od su\u0161tinske va\u017enosti i za borbu protiv klimatskih promena. Zemlji\u0161te je drugi najve\u0107i \u2018rezervoar\u2019 ugljenika na svetu, posle okeana, a prekomerna obrada dovela je do iscrpljivanja zna\u010dajnih zaliha ugljenika u tlu. Zbog toga se u poslednje vreme sve vi\u0161e govori o regenerativnoj poljoprivredi. Ovaj novi, druga\u010diji pristup zemljoradnji, koji se od 2021. godine sprovodi i na na\u0161im njivama u Banatu, oslanja se na priznate agronomske principe i za cilj ima revitalizaciju zemlji\u0161ta, pove\u0107anje prisustva organskih materija za bolji kvalitet i ve\u0107i prinos useva, kao i za\u0161titu vodnih resursa i biodiverziteta. Takvo zemlji\u0161te bolje apsorbuje ugljenik, zbog \u010dega je regenerativna poljoprivreda va\u017ena i za borbu protiv klimatskih promena.<\/p>\n\n\n\n<p>Srbija je prva zemlja u regionu koju je Nestl\u00e9 uklju\u010dio u svoj globalni program regenerativne poljoprivrede, poma\u017eu\u0107i dobavlja\u010dima da kombinacijom tradicionalnih i naprednih tehnologija i na\u010dina obrade pove\u0107aju prinose i prihode, kvalitet povr\u0107a, kao i otpornost na klimatske promene. Proizvo\u0111a\u010di su\u0161enog povr\u0107a, kompanije Telek Paprika i Geneza iz Kanji\u017ee, koriste organsko \u0111ubrivo umesto ve\u0161ta\u010dkog, primenjuju plodored i manje intenzivnu obradu kako bi dobili najbolje iz plodne banatske zemlje. Do sada su posadili vi\u0161e od 1.300 sadnica kao prirodne vetrobrane koji spre\u010davaju eroziju tla i unapre\u0111uju biodiverzitet, a znamo koliko je on zna\u010dajan jer zdravom, produktivnom ekosistemu doprinosi i mno\u0161tvo biljaka, \u017eivotinja, gljiva i mikroorganizama koji u zemlji\u0161tu \u017eive pretvaraju\u0107i organski materijal u humus. Doma\u0107im poljoprivrednicima su na raspolaganju i najsavremeniji dronovi, koji im omogu\u0107avaju da neuporedivo lak\u0161e kontroli\u0161u i \u010duvaju svoje povrtnjake.<\/p>\n\n\n\n<p>Zdravo zemlji\u0161te je osnova za proizvodnju zdrave hrane i ne bi trebalo da ga uzimamo \u2018zdravo za gotovo\u2019. Ono je jedan od najva\u017enijih elemenata u lancu prehrambene proizvodnje, jer 95% svega \u0161to koristimo u ishrani direktno ili indirektno poti\u010de iz zemlji\u0161ta. Zato je o\u010duvanje ovog klju\u010dnog i ograni\u010denog resursa su\u0161tinski va\u017eno kako bi se podmirile rastu\u0107e potrebe za hranom kako sada\u0161njih, tako i budu\u0107ih generacija. Ujedinjene nacije su procenile da \u0107e te potrebe porasti za 50%, uz pretpostavku da \u0107e do 2050. godine planetu Zemlju naseljavati vi\u0161e od devet milijardi stanovnika.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravljanje zemlji\u0161tem na odr\u017eiv na\u010din i revitalizacija degradiranih poljoprivrednih zasada ne samo da mo\u017ee pobolj\u0161ati sigurnost snabdevanja hranom, ve\u0107 u isto vreme ubla\u017eava posledice klimatske krize. Naime, pokazalo se da je plodno, zdravo tle otpornije na promene klimatskih obrazaca i ekstremne vremenske prilike. Ekonomska dobit, blagotvoran uticaj na \u017eivotnu sredinu, spre\u010davanje erozije tla, o\u010duvanje biodiverziteta i pove\u0107ano uklanjanje ugljenika samo su neke od prednosti koje zajednicama donosi primena odr\u017eivih poljoprivrednih praksi.<\/p>\n\n\n\n<p>Program regenerativne poljoprivrede je jo\u0161 jedan korak Nestl\u00e9a ka oblikovanju odr\u017eive prehrambene proizvodnje, koji \u0107e pomo\u0107i kompaniji na putu ka ostvarenju krovnog cilja da do 2050. godine dostigne neto nulti uticaj na \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>30. III 2023 |\u00a0Nepregledna \u017eitna polja Vojvodine, oranice koje se \u017eute pod suncokretom, ustalasane livade \u0160umadije &#8211; sve su to divni prizori koji prijaju oku, ali koji ne govore mnogo o stanju zemlji\u0161ta koje nas hrani. A ono je, kao i svuda u svetu, usled intenzivne poljoprivredne proizvodnje tokom poslednjih decenija, po\u010delo da gubi plodnost [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":29983,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[47,1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29982"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=29982"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29982\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29984,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29982\/revisions\/29984"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/29983"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=29982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=29982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=29982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}