{"id":28778,"date":"2022-11-01T14:05:55","date_gmt":"2022-11-01T13:05:55","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=28778"},"modified":"2022-11-01T14:05:55","modified_gmt":"2022-11-01T13:05:55","slug":"sir-3","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/sir-3\/","title":{"rendered":"Sir"},"content":{"rendered":"<p>(tekst je objavljen u Progressive magazinu br. 201, oktobar 2022)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2>PROMET SIRA NA TR\u017dI\u0160TU SRBIJE<\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Najva\u017eniji kanal prodaje sira u periodu oktobar 2021 &#8211; septembar 2022. je bio kanal hiper i super marketa i region Beograd.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Retail Zoom istra\u017eivanje<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Retail Zoom Retail Audit mese\u010dni izve\u0161taji prikazuju informacije o prometu proizvoda na tr\u017ei\u0161tu maloprodaje, po regionima kao i po kanalima prodaje, rast i pad tr\u017ei\u0161ta, zna\u010daj asortimana, trend prodaje, udele na tr\u017ei\u0161tu, uvid u distribuciju i cenu. Podaci su dobijeni ekstrapolacijom na osnovu panela koji obuhvata slede\u0107e tipove prodajnih objekata: supermarkete i hipermarkete (&gt;300m\u00b2), srednje i velike radnje (od 40 do 300m\u00b2), male radnje (&lt;40m\u00b2), kioske i benzinske pumpe, \u010dija geografska rasprostranjenost omogu\u0107ava reprezentativnu sliku celog tr\u017ei\u0161ta. Podatke na osnovu kojih se izra\u0111uju izve\u0161taji dostavljaju elektronski svi maloprodajni lanci i samostalne radnje iz Retail Zoom panela, \u0161to je vi\u0161e od 2.790 objekata.<\/p>\n<p><strong>TRENDOVI I GLAVNI IZAZOVI<\/strong><\/p>\n<p>Globalno tr\u017ei\u0161te sira dostiglo je vrednost od 77,6 milijardi dolara u 2021. Gledajuc\u0301i unapred, o\u010dekuje se da c\u0301e tr\u017ei\u0161te dostic\u0301i 113,3 milijarde dolara do 2027. godine, pokazujuc\u0301i kompozicionu godi\u0161nju stopu rasta (CARG) od 13,7% tokom 2022-2027.<\/p>\n<p>Sir se odnosi na mle\u010dni proizvod koji se proizvodi u \u0161irokom spektru ukusa, tekstura i oblika koagulacijom mle\u010dnog proteina kazeina, obi\u010dno dobijenog iz mleka krava, bivola, koza ili ovaca. Sir je od davnina cenjen zbog svoje prenosivosti i du\u017eeg roka trajanja. Osim toga, dobar je izvor hranljivih materija, poput kalcijuma koji je od vitalnog zna\u010daja za izgradnju jakih kostiju i odre\u0111enih visokokvalitetnih proteina koji obezbe\u0111uju esencijalne gradivne blokove za jake mi\u0161ic\u0301e. Pored ovoga, sadr\u017ei i druge va\u017ene hranljive materije kao \u0161to su fosfor, cink, vitamin A i vitamin B12. Kako se veliki broj sireva proizvodi u razli\u010ditim delovima sveta, njegova tekstura i ukus uglavnom se oslanjaju na poreklo mleka, bilo da je odle\u017ean, pasterizovan ili prera\u0111en.<\/p>\n<p>Lanci brze hrane predstavljaju jednog od najvec\u0301ih potro\u0161a\u010da sira \u0161irom sveta i zbog sve vec\u0301e urbanizacije i rasta raspolo\u017eivih prihoda \u0161irom sveta industrija brze hrane bele\u017ei organski rast. O\u010dekuje se da c\u0301e visok rast industrije brze hrane rezultirati povec\u0301anom potro\u0161njom sira u bliskoj buduc\u0301nosti.<\/p>\n<p>Predvi\u0111a se da c\u0301e tr\u017ei\u0161ta u razvoju poput Kine i Indije pokrenuti globalno tr\u017ei\u0161te sira u narednim godinama. Ranije je potro\u0161nja sira uglavnom bila ograni\u010dena na zapadne zemlje, me\u0111utim, sa sve vec\u0301im trendom \u2018zapadnja\u010denja\u2019 obrazaca potro\u0161nje hrane zajedno sa rastuc\u0301om ekonomijom, porastom stanovni\u0161tva srednje klase i sve vec\u0301om urbanizacijom, o\u010dekuje se da c\u0301e potro\u0161nja sira na ovim tr\u017ei\u0161tima rasti.<\/p>\n<p>Rast organizovanog maloprodajnog sektora pozitivno uti\u010de na globalno tr\u017ei\u0161te sira. Do pre nekoliko godina, jedan broj globalnih igra\u010da oklevao je da plasira svoje proizvode u zemlje u razvoju zbog straha od kvarenja i nedostatka infrastrukture, skladi\u0161nih objekata i odgovarajuc\u0301eg znanja o tr\u017ei\u0161tu u razvoju. Ipak, sa povec\u0301anjem broja organizovanih maloprodajnih objekata, mnogi igra\u010di ula\u017eu u tr\u017ei\u0161ta poput Indije i Kine. Na geografskom planu, Evropa u\u017eiva vodec\u0301u poziciju na globalnom tr\u017ei\u0161tu sira zbog velike potra\u017enje u regionu. U pore\u0111enju sa te\u010dnim mlekom, sir se smatra drugim najpo\u017eeljnijim mle\u010dnim proizvodom u Evropi.<\/p>\n<p><strong>TR\u017dI\u0160TE SRBIJE<\/strong><\/p>\n<p>Podaci kompanije Retail Zoom se odnose na koli\u010dinsko i vrednosno u\u010de\u0161\u0107e kategorije sira na maloprodajnom tr\u017ei\u0161tu Srbije u periodu od oktobra 2021. do septembra 2022. godine. U posmatranom periodu kategorija sira zabele\u017eila je pad prodatih koli\u010dina od 5%, dok je vrednosna prodaja zabele\u017eila rast od 13%, a komadna prodaja pala za 4%. Veliki uticaj na ova kretanja ima rast cena sira po jedinici prodaje (po kilogramu) od 19% u odnosu na period godinu dana ranije.<\/p>\n<p><strong>Porast u\u010de\u0161\u0107a u totalu<\/strong><\/p>\n<p>Prema podacima kompanije Retail Zoom, kategorija sira bele\u017ei porast u\u010de\u0161\u0107a u totalu mle\u010dnih proizvoda na 7,2% u prodatim koli\u010dinama (+0,1 procentnih poena u odnosu na prethodno posmatran godi\u0161nji period) i na 28,1% u vrednosnoj prodaji (+0,8 procentnih poena u odnosu na period godinu dana pre).<\/p>\n<p><strong>Po regionima<\/strong><\/p>\n<p>U toku ovog perioda u Beogradu je generisano 39% prodatih koli\u010dina i 43% vrednosne prodaje, region Severa \u2018nosi\u2019 27% koli\u010dina i vrednosti, Istok i Zapad zajedno 34% prodatih koli\u010dina (\u0161to je 30% prodajne vrednosti).<\/p>\n<p><strong>Po kanalima prodaje<\/strong><\/p>\n<p>Kroz kanal hiper i super marketa je prodato 56% koli\u010dina, \u0161to je vrednosno 60%, kanal velikih i srednjih radnji bele\u017ei prodaju 36% koli\u010dina, a vrednosno je to 33% ukupne prodaje. Iz kanala malih radnji dolazi 8% prodatih koli\u010dina, \u0161to je 7% vrednosne prodaje.<\/p>\n<p><strong>Po vrsti sira<\/strong><\/p>\n<p>U okviru kategorije, tvrdi i polutvrdi sir (ka\u010dkavalj, gauda, edamer, trapist&#8230;) u\u010destvuje sa 28% u ukupnim koli\u010dinama i 40% u vrednosnoj prodaji, procesirani sir (zdenka, tost listi\u0107i, topljeni&#8230;) \u010dini 6% prodatih koli\u010dina i 9% vrednosti, dok ostatak \u010dini beli sir (mladi sir, sirni namazi, sitan sir, kajmak&#8230;) sa 66% ukupnih koli\u010dina i 51% vrednosne prodaje.<\/p>\n<p><strong>Vode\u0107i igra\u010di<\/strong><\/p>\n<p>Vode\u0107i proizvo\u0111a\u010di u kategoriji sira u posmatranom periodu po koli\u010dinskoj prodaji su (pore\u0111ani po abecednom redu): Bayerische Milchindustrie, Imlek, Lactalis (Somboled), Mlekara \u0160abac, Savencia (Mlekoprodukt) i kumulativno proizvo\u0111a\u010di privatnih robnih marki. Vode\u0107i proizvo\u0111a\u010di su isti kako koli\u010dinski, tako i vrednosno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><\/h2>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst je objavljen u Progressive magazinu br. 201, oktobar 2022) &nbsp; PROMET SIRA NA TR\u017dI\u0160TU SRBIJE &nbsp; Najva\u017eniji kanal prodaje sira u periodu oktobar 2021 &#8211; septembar 2022. je bio kanal hiper i super marketa i region Beograd. &nbsp; Retail Zoom istra\u017eivanje &nbsp; Retail Zoom Retail Audit mese\u010dni izve\u0161taji prikazuju informacije o prometu proizvoda na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":28779,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[19,10],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28778"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=28778"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28778\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28780,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28778\/revisions\/28780"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28779"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=28778"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=28778"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=28778"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}