{"id":28642,"date":"2022-10-13T16:04:25","date_gmt":"2022-10-13T15:04:25","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=28642"},"modified":"2022-10-13T16:04:25","modified_gmt":"2022-10-13T15:04:25","slug":"da-li-logisticka-resenja-mogu-da-kompenzuju-dramaticne-skokove-cena-energenata","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/da-li-logisticka-resenja-mogu-da-kompenzuju-dramaticne-skokove-cena-energenata\/","title":{"rendered":"Da li logisti\u010dka re\u0161enja mogu da kompenzuju dramati\u010dne skokove cena energenata?"},"content":{"rendered":"<p>Svedoci smo \u010dinjenice da potro\u0161a\u010di neretko ne mogu da prona\u0111u \u017eeljeni proizvod na rafu, kao i da svi burno reaguju kada vide da je isti promenio cenu. Lanac snabdevanja je vrlo slo\u017een, pa \u010dak i kada je re\u010d o najprostijem proizvodu, bez obzira \u0161to na deklaraciji proizvoda pi\u0161e &#8216;proizvedeno u Srbiji&#8217;, velika je verovatno\u0107a da je neka komponenta pribavljena iz daleke Azije. Danas su sva tr\u017ei\u0161ta i industrije visoko zavisne jedne od drugih, pa tako i sva de\u0161avanja u svetu uti\u010du na tr\u017ei\u0161te Srbije. Na pitanje &#8222;Koji su sve doga\u0111aji koji su obele\u017eili ovu godinu uticali na me\u0111unarodne, a posledi\u010dno i doma\u0107e logisti\u010dke tokove i u kojoj meri cena energenata uti\u010de na cene proizvoda&#8220;, odgovor su poku\u0161ali da prona\u0111u Jelica Putnikovi\u0107, urednica portala Energija Balkana i Neboj\u0161a \u0110eki\u0107, direktor prodaje i razvoja globalne logisti\u010dke kompanije cargo-partner Srbija.<\/p>\n<h3>Kriza u Ukrajini<\/h3>\n<p>&#8222;Ve\u0107 po\u010detak krize u Ukrajini odrazio se na brodarsku industriju. Saobra\u0107aj u crnomorskim lukama je ote\u017ean, zbog \u010dega je fokus preba\u010den na re\u010dni, a na tranzitnim linijama koje prolaze kroz Rusiju i Ukrajinu avionski, \u017eelezni\u010dki i drumski saobra\u0107aj tako\u0111e je vrlo brzo iskomplikovan&#8220;, navela je Putnikovi\u0107 u istra\u017eivanju objavljenom na portalu Energija Balkana.<\/p>\n<p>U tekstu se navodi da zatvoreni i ote\u017eani tranzitni putevi nisu jedini izazov. Svima poznata kriza sa nedostatkom voza\u010da se, tako\u0111e, dodatno produbila. U Poljskoj je u 2020. godini, vi\u0161e od 100.000 &#8216;voza\u010dkih potvrda&#8217; bilo u opticaju za voza\u010de kamiona iz zemalja koje nisu \u010dlanice EU. Zanimljivo je da je ve\u0107ina njih iz Ukrajine, zbog \u010dega su kompanije sada izgubile veliki broj svojih voza\u010da, nakon \u0161to su svi ukrajinski dr\u017eavljani pozvani da slu\u017ee vojsci. Sve ovo je zna\u010dajno pove\u0107alo tro\u0161ak rada u sektoru.<\/p>\n<h3>Poskupljenje energenata<\/h3>\n<p>&#8222;Indeks cena energije Svetske banke porastao je za 26,3% izme\u0111u januara i aprila 2022. godine. Uz to, o\u010dekuje se da c\u0301e cene energije du\u017ee ostati na vi\u0161em nivou. Procenjuje se da c\u0301e cene energenata, u proseku, 2023. godine biti 46% vi\u0161e&#8220;, zaklju\u010duje Putnikovi\u0107 i dodaje da kao klju\u010dni pokreta\u010d cele privrede, sektor logistike \u010dini 10 do 14% BDP-a vec\u0301ine zemalja.<\/p>\n<p>\u0160tavi\u0161e, logisti\u010dki tro\u0161kovi \u010dine 30-40% ukupne cene roba, a osim transporta \u010dine ih: tro\u0161ak rada, skladi\u0161tenja, administrativni tro\u0161kovi itd. Pored toga, gorivo kao trenutno &#8216;najkriti\u010dnija&#8217; komponenta ima vi\u0161e od 50% udela u odnosu na sve nabrojane tro\u0161kove. Prema tome, svaka fluktuacija u ceni goriva c\u0301e sigurno povec\u0301ati ukupne logisti\u010dke tro\u0161kove.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/221013_logistika-201_2.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-28645\" alt=\"221013_logistika-201_2\" src=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/221013_logistika-201_2.jpg\" width=\"540\" height=\"284\" srcset=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/221013_logistika-201_2.jpg 540w, http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/221013_logistika-201_2-300x157.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 540px) 100vw, 540px\" \/><\/a><\/p>\n<h3>Kako se poskupljenje goriva odrazilo na pojedina\u010dne vidove transporta?<\/h3>\n<h4>Kamionski transport<\/h4>\n<p>Kamionski transport je najpopularniji oblik transporta kako za Evropu tako i za SAD i \u010dini oko 70% ukupnog kretanja roba. Da bi osigurale da i dalje ostvaruju profit, transportne kompanije primenjuju standardnu nadoknadu za gorivo. Ono \u0161to je neizbe\u017eno jeste da rastuc\u0301i tro\u0161kovi dizela smanjuju mar\u017ee transportera (kroz tro\u0161kove kilometara nakon isporuke, tro\u0161ak praznog tereta i tro\u0161kove drugih komponenti), a dodatno povec\u0301avaju cene usluga.<\/p>\n<h4>Pomorski transport<\/h4>\n<p>Kako gorivo \u010dini veliki deo njihovih ukupnih tro\u0161kova, kao i kod kamionskog prevoza, okeanski prevoznici nadokna\u0111uju ove tro\u0161kove dodatnim naknadama. &#8222;Blair Robbins iz EisnerAmpera, jedne od najvec\u0301ih kompanija za ra\u010dunovodstvo, porez i poslovno savetovanje u SAD, komentari\u0161e da mnogi prevoznici zbog toga praktikuju takozvano &#8216;sporo jedrenje&#8217; na brodovima. Ovo je proces smanjenja brzine (\u010desto na ~15 \u010dvorova, a ne na ~22 \u010dvora) kako bi se smanjila potro\u0161nja goriva, dok se obrnutom tehnikom najvec\u0301om brzinom posti\u017ee isti efekat u drumskom transportu. Iako ova strategija ubla\u017eavanja tro\u0161kova usporava vec\u0301 ogor\u010dena vremena isporuke, ona smanjuje tro\u0161kove za prevoznike, kao i njihove emisije CO2\u201c, ka\u017ee Putnikovi\u0107.<\/p>\n<p>Primera radi, veliki teretni brod, nosivosti 3.875 40&#8220; kontejnera, tro\u0161i oko 217 tona goriva dnevno. Ako uzmemo da jedna plovidba traje u proseku od 28 do 35 dana, a aktuelna cena goriva iznosi 768 dolara po toni, zna\u010di da je za jednosmerno putovanje pod punim optere\u0107enjem potrebno u proseku od 6 do 7,6 hiljada tona goriva, \u0161to u dolarima iznosi i do 6.000.000. Jasno je, ako do\u0111e do poskupljenja od svega 10%, da se radi o iznosima ve\u0107im od pola miliona dolara.<\/p>\n<h4>Avionski transport<\/h4>\n<p>I pre ovogodi\u0161njeg poskupljenja goriva, avionski transport je vec\u0301 bio \u0161iroko priznat kao najskuplja opcija za otpremu roba. &#8222;Cene goriva za avione u SAD porasle su za 82% u odnosu na pro\u0161lu godinu, prema Me\u0111unarodnom udru\u017eenju vazdu\u0161nog saobrac\u0301aja&#8220;, navodi se u tekstu.<\/p>\n<p>S obzirom da se vi\u0161e od polovine tereta prevozi postoje\u0107im komercijalnim putni\u010dkim letovima, pad putni\u010dkog avio saobrac\u0301aja, kao posledice Kovida i Ukrajinske krize, imao je zna\u010dajan uticaj na dostupnost avio-tovara, zbog \u010dega su logisti\u010dke kompanije pove\u0107ale obim svojih \u010darter letova.<\/p>\n<h4>\u00a0\u017delezni\u010dki transport<\/h4>\n<p>Poskupljenjem energenata, pre svega dizela, mnoge kompanije razmi\u0161ljaju o preorijentaciji na \u017eelezni\u010dki transport &#8211; kao isplativiju i odr\u017eiviju opciju.<\/p>\n<p>&#8222;Prema Federalnoj upravi za \u017eeleznice, u SAD su vozovi \u010detiri puta efikasniji od kamiona i mogu da prenesu jednu tonu proizvoda 470 milja (756km) na jednom galonu (3,8l) dizel goriva. Ovo omoguc\u0301ava kompanijama da u\u0161tede novac i pove\u0107aju profit. Kako preduzec\u0301a nastavljaju da preispituju svoje procese i pronalaze moguc\u0301nosti da u\u0161tede na tro\u0161kovima, na\u010dini otpreme koje koriste bic\u0301e im na prvom mestu jer se logisti\u010dka industrija u velikoj meri oslanja na gorivo&#8220;, navodi Putnikovi\u0107.<\/p>\n<p>Po\u010detkom 2020. godine, cena nafte na svetskom tr\u017ei\u0161tu bila je oko 70 dolara po barelu. Tokom marta ove godine cena nafte prema\u0161ila je i 130 dolara, da bi se u poslednjih mesec dana relativno stabilizovala na cenu izme\u0111u 90 i 100 dolara po barelu.<\/p>\n<p>Kriza snabdevanja energentima, pre svega sirovom naftom i prirodnim gasom, prouzrokovala je rast vrednosti proizvoda koji, poput ugl\u0458a, mogu predstavl\u0458ati alternativne izvore snabdevanja i imaju\u0107i u vidu trenutne okolnosti na svetskom tr\u017ei\u0161tu, realno je o\u010dekivati da \u0107e cena ugl\u0458a nastaviti da raste i u narednom periodu. Od po\u010detka 2022. godine cena ugl\u0458a pove\u0107ana je za oko 152%.<\/p>\n<p>Cena prirodnog gasa je \u010dak dostigla cenu od oko 3.500 dolara za hil\u0458adu kubnih metara. Od po\u010detka 2022. godine cena prirodnog gasa pove\u0107ana je za oko 156%. Zna\u010dajan rast zabele\u017een je nakon naglo smanjenih tokova gasa iz Rusije sredinom juna 2022, zbog \u010dega je i struja ponovo poskupela.<\/p>\n<p>Tro\u0161ak elektri\u010dne energije, naravno, veoma je zna\u010dajan i u sektoru logistike. A cene na evropskim spot tr\u017ei\u0161tima ovih dana, uo\u010di nastupaju\u0107e grejne sezone su na najvi\u0161im nivoima od po\u010detka berzanskog trgovanja.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/221013_logistika-201_3.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-28646\" alt=\"221013_logistika-201_3\" src=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/221013_logistika-201_3.jpg\" width=\"540\" height=\"284\" srcset=\"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/221013_logistika-201_3.jpg 540w, http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/221013_logistika-201_3-300x157.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 540px) 100vw, 540px\" \/><\/a><\/p>\n<h3>Iznena\u0111enja na tr\u017ei\u0161tu su svakodnevica logisti\u010dara<\/h3>\n<p>O iskustvima logisti\u010dkih kompanija koje se u Srbiji bave me\u0111unarodnim i doma\u0107im transportom i \u0161ta rade kako bi prevazi\u0161li aktuelnu krizu i globalne promene Neboj\u0161a \u0110eki\u0107, direktor prodaje i razvoja u kompaniji cargo-partner Srbija ka\u017ee: &#8222;Iznena\u0111enja su sastavni deo na\u0161e industrije. Ali, moram priznati da niko nije o\u010dekivao izazove ovih razmera. Glavno oru\u017eje u promenljivom okru\u017eenju za cargo-partner bile su fleksibilnost i sna\u017ena sopstvena mre\u017ea saradnika i kolega. Prvo je uslovilo tr\u017ei\u0161te, a drugo je rezultat vi\u0161egodi\u0161njeg globalnog iskustva&#8220;.<\/p>\n<p>&#8222;Ono \u0161to je zanimljivo jeste da porast cene energenata ne zna\u010di nu\u017eno i pove\u0107anje cene transporta, jer drugi trendovi na tr\u017ei\u0161tu mogu to da promene, pa tako trenutno, iako cena goriva raste, cene transporta na nekim pomorskim rutama opadaju usled pada tra\u017enje, ali posledicu \u0107e osetiti logisti\u010dari koji manje profitiraju. Sve se na kraju svodi na ponudu i tra\u017enju\u201c, nastavlja \u0110eki\u0107.<\/p>\n<p>Tu im, kako navodi, mre\u017ea partnera i kolega u svetu, sa kojima su u neprekidnoj komunikaciji, omogu\u0107ava da raspola\u017eu aktuelnim informacijama, da razmi\u0161ljaju proaktivno i da, u skladu sa tim, kada god je to mogu\u0107e, blagovremeno razviju alternativno re\u0161enje.<\/p>\n<p>&#8222;Tako smo, usled martovskih zatvaranja u \u0160angaju, pou\u010deni ranijim iskustvom, pripremljeno \u010dekali da po\u0161iljke prebacimo na obli\u017enju luku Ningbo. Kao alternativno re\u0161enje za transibirsku \u017eeleznicu koristili smo na\u0161 Adria Express servis, koji preko luka Jadrana ima i do sedam dana kra\u0107e tranzitno vreme u odnosu na luke Severnog mora. Ovaj servis poslu\u017eio je i kao re\u0161enje kada su nas iznenadili \u0161trajkovi lu\u010dkih radnika u Nema\u010dkoj&#8220;, otkriva \u0110eki\u0107.<\/p>\n<p>Nedostatak voza\u010da i neophodnu dokumentaciju u drumskom transportu za kratke evropske relacije cargo-partner menja kratkim pomorskim Short Sea re\u0161enjima, koja su se u praksi pokazala kao idealna opcija za gabaritne po\u0161iljke koje putuju do \u0160panije, Portugala, Ujedinjenog Kraljevstva ili Skandinavije.<\/p>\n<p>Komentari\u0161u\u0107i kako reaguju klijenti na poskupljenje \u0161pediterskih usluga, na\u0161 sagovornik isti\u010de da su njihovi korisnici svesni da su ona neminovna kada rastu svi tro\u0161kovi i inflacija \u0161irom sveta, ali da klju\u010dni alat njihovog nastupa na tr\u017ei\u0161tu nikada nije bila samo cena, ve\u0107 personalizovan pristup i poverenje.<\/p>\n<p>&#8222;Kompanija sa svoje strane nastoji da na\u0111e najbolja re\u0161enja&#8220;, ka\u017ee \u0110eki\u0107 i dodaje: &#8222;Kada god je mogu\u0107e, trudimo se da cene odr\u017eavamo stabilnim, jer to posmatramo kao dugoro\u010dnu investiciju. Svesni smo koja vrsta roba cenovno mo\u017ee da podnese odre\u0111enu vrstu transporta, a u identi\u010dnom cenovnom rangu mo\u017ee se \u010desto ponuditi drugi ili kombinovani modalitet prevoza. Na\u0161a misija je da im omogu\u0107imo optimalno re\u0161enje za njihov biznis, \u010dak i kada je re\u010d o potpuno novim tr\u017ei\u0161nim uslovima&#8220;.<\/p>\n<p>Sve navedeno navodi na zaklju\u010dak da je budu\u0107nost neizvesna, a da Srbija i srpski logisti\u010dki sektor, dele sudbinu ostatka sveta, da je neophodno planiranje, prilago\u0111avanje u hodu i \u0161tednja. Ali, ne \u0161tednja po svaku cenu ve\u0107 racionalizacija koja \u0107e, uz smanjenje tro\u0161kova, ipak obezbediti konkurentnost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svedoci smo \u010dinjenice da potro\u0161a\u010di neretko ne mogu da prona\u0111u \u017eeljeni proizvod na rafu, kao i da svi burno reaguju kada vide da je isti promenio cenu. Lanac snabdevanja je vrlo slo\u017een, pa \u010dak i kada je re\u010d o najprostijem proizvodu, bez obzira \u0161to na deklaraciji proizvoda pi\u0161e &#8216;proizvedeno u Srbiji&#8217;, velika je verovatno\u0107a da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":28644,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[145,40],"tags":[900,894,895],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28642"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=28642"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28642\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28647,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28642\/revisions\/28647"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28644"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=28642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=28642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=28642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}