{"id":2514,"date":"2013-12-02T15:04:35","date_gmt":"2013-12-02T14:04:35","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=2514"},"modified":"2013-12-02T15:04:35","modified_gmt":"2013-12-02T14:04:35","slug":"zasladivaci","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/zasladivaci\/","title":{"rendered":"Zasla\u0111iva\u010di"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 102, novembar 2012.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Najpoznatiji prirodni \u0161e\u0107eri su saharoza, fruktoza, laktoza, maltoza i glukoza, koji imaju veliku energetsku vrednost. Beli konzumni \u0161e\u0107er, saharoza, je disaharid, rafinisani ugljeni hidrat koji ne sadr\u017ei proteine, minerale, vitamine ni dijetetska vlakna. Neka od njenih negativnih svojstava su da se ne vari u \u017eelucu. Usled spoznaje \u010dinjenica o \u0161tetnosti \u0161e\u0107era, koji pored soli, masti i bra\u0161na, spada u \u20184 bele smrti\u2019, javila se potreba za prikladnom zamenom. Tako je i do\u0161lo do razvoja industrije ve\u0161ta\u010dkih zasla\u0111iva\u010da.<\/p>\n<p><strong>Zamene za \u0161e\u0107er<\/strong><br \/>\nPod zamenama za \u0161e\u0107er podrazumevaju se hemijske supstance kojima se stvara ili dopunjava sladak ukus namirnica, a koje bitno ne uti\u010du na ostala svojstva proizvoda. Intenzivni zasla\u0111iva\u010di su ta\u010dno definisanog hemijskog sastava, bitno razli\u010ditog od strukture \u0161e\u0107era, 30-3.000 puta su sla\u0111i od saharoze, veoma su niske energetske vrednosti ili je nemaju i u veoma malim koli\u010dinama mogu da zamene \u0161e\u0107er u proizvodima.<\/p>\n<p><strong>14 zasla\u0111iva\u010da na pozitivnoj listi<\/strong><br \/>\nUpotreba zasla\u0111iva\u010da u na\u0161oj zemlji, kao i u EU, regulisana je zakonom. U Pravilniku o kvalitetu i uslovima upotrebe aditiva u namirnicama i o drugim zahtevima za aditive i njihove me\u0161avine data je Pozitivna lista aditiva u kojoj se nalazi 14 zasla\u0111iva\u010da. Zasla\u0111iva\u010di mogu biti prirodni i ve\u0161ta\u010dki. Izraz \u2018ve\u0161ta\u010dki\u2019 tehni\u010dki nije ba\u0161 najprikladniji, pa su im Ameri\u010dka uprava za hranu i lekove (FDA) i proizvo\u0111a\u010di hrane dali naziv nenutritivni zasla\u0111iva\u010di, jer nemaju energetsku vrednost ili je ona veoma niska.<\/p>\n<p><strong>Saharin<\/strong><br \/>\nPrvi otkriveni ve\u0161ta\u010dki zasla\u0111iva\u010d bio je Saharin (po starogr\u010dkom \u2018saharin\u2019 &#8211; sladak). D\u017eon. F. Kveni je 1879. godine otkrio ovaj zasla\u0111iva\u010d, koji je 300 puta sla\u0111i od saharoze, stabilan je prilikom zagrevanja, ali ostavlja pomalo neprijatan metalan ukus. Metabolizam saharina je dobro ispitan i nije dokazana njegova kumulacija u tkivima. Proizvodi u kojima se koristi kao zasla\u0111iva\u010d uklju\u010duju gazirane napitke, pekarske proizvode, d\u017eemove, konzervirano vo\u0107e, bombone, kao i dijetetske namirnice i suplemente.<\/p>\n<p><strong>Aspartam<\/strong><br \/>\nJedan od naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107enih zasla\u0111iva\u010da u industriji je Aspartam, koji se pojavljuje i pod imenima Nutra Sweet, Canderel i Equal. Niskokalorijski je i sla\u0111i je 180-200 puta od \u0161e\u0107era. Uveden je u proizvodnju 1985. u SAD-u. Ozna\u010den je me\u0111unarodnim kodom E-951 i nalazi se na dozvoljenoj listi PravilnIka o kvalitetu i uslovima upotrebe aditiva u namirnicama, iako postoje opre\u010dna mi\u0161ljenja o njegovim efektima.<\/p>\n<p><strong>Ciklamat i Acesulfam K<\/strong><br \/>\nCiklamat je naziv za cikloheksilsulfamat sintetskog porekla koji je po ukusu sli\u010dan \u0161e\u0107eru, ali poseduje ni\u017ee kalorijske vrednosti. Koristi se u obliku kalcijumove ili natrijumove soli u dijetama za dijabeti\u010dare i gojazne osobe. U proizvodnji bezalkoholnih pi\u0107a gotovo uvek se koristi u kombinaciji s drugim zasla\u0111iva\u010dima.<br \/>\nAcesulfam K je najnoviji zasla\u0111iva\u010d na tr\u017ei\u0161tu. Dobra osobina mu je \u0161to se mo\u017ee koristiti za kuvanje, spremanje kola\u010da i zasla\u0111ivanje toplih napitaka.<\/p>\n<p><strong>U borbi protiv kalorija<\/strong><br \/>\nAmeri\u010dko udru\u017eenje dijabeti\u010dara i Ameri\u010dka asocijacija za borbu protiv bolesti srca nedavno su objavili nove smernice prema kojima se nenutritivni zasla\u0111iva\u010di mogu koristiti u preporu\u010denim koli\u010dinama kako bi se smanjio unos \u0161e\u0107era i ukupna koli\u010dina unetih kalorija, \u0161to dovodi do gubitka kilograma ili odr\u017eavanja telesne te\u017eine, ali i pozitivnog uticaja na relevantne metaboli\u010dke parametre. U mnogim zemljama, vi\u0161e od 50% stanovni\u0161tva je gojazno, a niskokalori\u010dni zasla\u0111iva\u010di poma\u017eu da se smanji unos energije bez pravljenja kompromisa u pogledu ukusa.<\/p>\n<p><strong>Ishrana osoba sa dijabetesom<\/strong><br \/>\nZna\u010daj niskokalori\u010dnih zasla\u0111iva\u010da u ishrani osoba sa dijabetesom ne dovodi se u pitanje. S jedne strane, zasla\u0111iva\u010di nemaju uticaja na insulin i nivo \u0161e\u0107era u krvi, a sa druge ne obezbe\u0111uju kalorije. Smatra se da u svetskoj populaciji ima 5% obolelih od dijabetesa, a prognozira se da \u0107e za 20 godina svaki deseti stanovnik planete imati dijabetes.<\/p>\n<p><strong>U vi\u0161e od 6.000 proizvoda<\/strong><br \/>\nPostoji tendencija razvoja novih nenutritivnih zasla\u0111iva\u010da koji \u0107e u potpunosti odgovoriti na sve ve\u0107e potrebe potro\u0161a\u010da za ovom dijetetskom kategorijom. Niskokalori\u010dni zasla\u0111iva\u010di se trenutno koriste u vi\u0161e od 6.000 proizvoda \u0161irom sveta. Me\u0111unarodna asocijacija proizvo\u0111a\u010da i korisnika zasla\u0111iva\u010da (ISA) skre\u0107e pa\u017enju na sve ve\u0107i broj stru\u010dnjaka koji podr\u017eavaju poruku da niskokalori\u010dni zasla\u0111iva\u010di imaju va\u017enu ulogu u zdravoj ishrani.<\/p>\n<p>Milica Ili\u0107,<br \/>\nbrend menad\u017eer,<br \/>\nPIMS, \u0160imanovci<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 102, novembar 2012.) &nbsp; Najpoznatiji prirodni \u0161e\u0107eri su saharoza, fruktoza, laktoza, maltoza i glukoza, koji imaju veliku energetsku vrednost. Beli konzumni \u0161e\u0107er, saharoza, je disaharid, rafinisani ugljeni hidrat koji ne sadr\u017ei proteine, minerale, vitamine ni dijetetska vlakna. Neka od njenih negativnih svojstava su da se ne vari u \u017eelucu. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2514"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2514"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2521,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2514\/revisions\/2521"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}