{"id":2360,"date":"2013-11-29T15:00:19","date_gmt":"2013-11-29T14:00:19","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=2360"},"modified":"2013-11-29T15:00:19","modified_gmt":"2013-11-29T14:00:19","slug":"maskara","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/maskara\/","title":{"rendered":"Maskara"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 94, mart 2012.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Maskara kao kozmeti\u010dki proizvod jo\u0161 od davnina je gradila pojam koji danas predstavlja. Poznata je kao ukras koji je slu\u017eio \u017eenama za ulep\u0161avanje o\u010diju jos 4.000 godina pre nove ere, u Starom Egiptu. Sama re\u010d maskara ima poreklo u \u0161panskom, portugalskom, katalonskom ali i u arapskom jeziku. Podrazumevala je supstancu koja \u010dini trepavice i obrve tamnijim i time isti\u010de o\u010di. Ono \u0161to maskara danas predstavlja, rezultat je konstantnog usavr\u0161avanja ovog proizvoda, \u0161to govori u prilog tome koliko je on bio bitan \u017eenama kroz istoriju.<\/p>\n<p><strong>Od pepela i zove<\/strong><br \/>\nOd Starog Egipta, preko Vavilonskog, Gr\u010dkog i Rimskog carstva, kajal se koristio kao glavna supstanca za kozmeti\u010dki proizvod danas poznat kao maskara. Me\u0111utim, u zapadnim kulturama \u0161minkanje se smatralo ru\u017enim i nepristojnim sve do viktorijanskog doba kada je do\u0161lo do velikih promena u tome \u0161ta se smatra lepim. \u017dene su same kod ku\u0107e pravile supstance od pepela i ploda drveta zove koje su zagrevale i nanosile na trepavice.<\/p>\n<p><strong>Prve maskare<\/strong><br \/>\nProizvod koji je danas poznat kao maskara nije postojao sve do XIX veka. 1913. godine farmaceut T.L. Williams iz \u010cikaga pomogao je svojoj sestri Maybell da osvoji srce \u010doveka koga je volela i napravio joj supstancu koja je bila me\u0161avina vazelina i ugljene pra\u0161ine, a nanosila se na trepavice \u0161tapi\u0107em. Iz imena Maybell + Vaselline, nastao je Maybelline, kompanija koja je danas globalno poznata kao proizvo\u0111a\u010d \u0161minke. U isto vreme, preko Atlanskog okeana, hemi\u010dar Eugene Rimmel napravio je sli\u010dnu supstancu, a ime Rimmel bilo je sinonim za maskaru u Evropi. Iako su bile daleko od savr\u0161enih, tako su nastale prve maskare.<\/p>\n<p><strong>Pojava \u010detkice<\/strong><br \/>\nDaljih inovacija nije bilo sve do 1957. kada su Helena Rubinstein i Elizabeth Arden, dva ameri\u010dka kozmeti\u010dka giganta, zapo\u010deli borbu za tr\u017ei\u0161ta i osvajali ih invoacijama i razvojem kozmeti\u010dkih proizvoda. Tako su ameri\u010dke \u017eene bile prve koje su prihvatile svakodnevno kori\u0161\u0107enje maskara i bile spremne na sve inovacije kroz koje je proizvod morao da pro\u0111e. 1957. godine Helena Rubestein prvi put je upakovala maskaru u tubu i namenila joj danas poznatu \u010detkicu.<\/p>\n<p><strong>Maskare danas<\/strong><br \/>\nDanas su maskare prilago\u0111ene potrebama \u017eena na svim kontinentima. Poznato je da postoji mnogo vrsta trepavica &#8211; od svetlih, ravnih, nepravilno razdvojenih do tankih i slabih. Iz tog razloga neophodno je zadovoljiti specifi\u010dne potrebe svakog tipa \u017eena \u0161irom sveta. Tako su vremenom uo\u010dene potrebe severnoameri\u010dkog kontinenta za produ\u017eavanjem trepavica i \u010distim volumenom, ju\u017enoameri\u010dkog za produ\u017eavanjem i punim volumenom, evropskog za punim volumenom i azijskog za izvijenim trepavicama. Trendovi se naravno iz godine u godinu menjaju, od trepavica u bojama preko \u2018supersize\u2019 efekta do maskara sa serumima za rast trepavica &#8211; danas je sve mogu\u0107e.<br \/>\nIstra\u017eivanja pokazuju da na svetskom nivou najvi\u0161e uspeha imaju Maybelline Volum\u2019 Express Falsies maskare, \u0161to dokazuje podatak da su broj 1 u svetu po prodavanosti*, a odmah za njima slede Maybelline Volum\u2019 Express Colossal maskare na drugom mestu.<\/p>\n<p><strong>Primer uspe\u0161nog lansiranja<\/strong><br \/>\nLokalno je poznat primer Maybelline Volum\u2019 Express One by One maskare koja je imala izuzetno uspe\u0161no lansiranje u 2011. godini. Uspe\u0161no lansiranje danas podrazumeva 360\u2070 kampanju podr\u017eanu ne samo kvalitetnim proizvodom, specifi\u010dno prilago\u0111enim potrebama tr\u017ei\u0161ta, ve\u0107 i jasnom komunikacijom njegovih prednosti. U slu\u010daju One by One maskare to je ura\u0111eno ne samo kroz vrlo jasnu TV kampanju, vizuelnu komunikaciju kroz \u0161tampane medije, ogla\u0161avanje u tr\u017enim centrima, preko bilborda i citylightova, ve\u0107 i preko jakog promo tima \u2018beauty adviserki\u2019 i promoterki. Dobra saradnja trade marketing tima i tima kupaca je jo\u0161 jedan od preduslova uspeha. Samo neki od specijalnih projekata posve\u0107eni su pozicioniranju maskare i njenom isticanju u objektu, na samom stalku i u promo prostoru, a uklju\u010duju i prodaju na \u010deonim gondolama, brendiranje \u2018senzorgateova\u2019 i sli\u010dno. U svakom slu\u010daju, neophodni su strate\u0161ko planiranje na vi\u0161e nivoa i optimalan miks razli\u010ditih medija i kanala prodaje.<\/p>\n<p>Una Rokvi\u0107<br \/>\nMaybelline Product Manager (Serbia &amp; Bulgaria), L\u2019Oreal Balkan<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 94, mart 2012.) &nbsp; Maskara kao kozmeti\u010dki proizvod jo\u0161 od davnina je gradila pojam koji danas predstavlja. Poznata je kao ukras koji je slu\u017eio \u017eenama za ulep\u0161avanje o\u010diju jos 4.000 godina pre nove ere, u Starom Egiptu. Sama re\u010d maskara ima poreklo u \u0161panskom, portugalskom, katalonskom ali i u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2360"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2360"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2363,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2360\/revisions\/2363"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}