{"id":23581,"date":"2021-02-22T15:01:56","date_gmt":"2021-02-22T14:01:56","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=23581"},"modified":"2021-02-22T15:05:34","modified_gmt":"2021-02-22T14:05:34","slug":"nestle-bjavio-finansijske-rezultate-2020-stabilan-rast-maloprodaje-zahvaljujuci-potrosnji-u-kucnim-uslovima","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/nestle-bjavio-finansijske-rezultate-2020-stabilan-rast-maloprodaje-zahvaljujuci-potrosnji-u-kucnim-uslovima\/","title":{"rendered":"Nestl\u00e9 finansijski rezultati 2020: Stabilan rast maloprodaje zahvaljuju\u0107i potro\u0161nji u ku\u0107nim uslovima"},"content":{"rendered":"<p><strong>22. II 2021 |<\/strong> Kompanija Nestl\u00e9 objavila je finansijske rezultate za 2020. godinu.<\/p>\n<p>Tom prilikom, Mark \u0160najder, izvr\u0161ni direktor kompanije Nestl\u00e9 izjavio je da je godina za nama bila te\u0161ka za mnoge, ali i da je inspirisan na\u010dinom na koji je zbli\u017eila veliki broj ljudi.<\/p>\n<p>\u201eZahvalio bih na\u0161im zaposlenima i partnerima \u2013 od poljoprivrednika do prodavaca \u2013 koji su sa nama radili na snabdevanju hranom i pi\u0107em zajednica \u0161irom sveta&#8220;, rekao je Mark \u0160najder i naglasio da Nestl\u00e9\u00a0ve\u0107 tre\u0107u godinu zaredom bele\u017ei ve\u0107i organski rast, profitabilnost i povra\u0107aj na ulo\u017eeni kapital.<\/p>\n<p>&#8222;Pandemija nas nije usporila. Na\u0161a stru\u010dnost u nutricionizmu, digitalne sposobnosti, decentralizovana struktura i sna\u017ene inovacije pomogle su nam da se adaptiramo na pona\u0161anja potro\u0161a\u010da koja su se umnogome promenila. Unapredili smo na\u0161 portfolio i nastavili da razvijamo sve segmente. U isto vreme, ostajemo fokusirani na odr\u017eivost i postavili smo ciljeve kako bismo postigli neto-nultu emisiju gasova koji proizvode efekat staklene ba\u0161te do 2050. godine. O\u010dekujemo da ovi ciljevi doprinesu rastu i ne donose novu zaradu, ve\u0107 vrednost za dru\u0161tvo i na\u0161e deoni\u010dare. Gledaju\u010di u 2021. godinu, o\u010dekujemo nastavak uve\u0107anja organskog rasta, profitabilnosti i efikasnosti kapitala u skladu sa na\u0161im modelom stvaranja vrednosti\u201c, rekao je \u0160najder.<\/p>\n<p>Organski rast dostigao je 3,6% u 2020. godini, \u0161to je najvi\u0161i nivo u poslednjih pet godina, a povra\u0107aj ulo\u017eenog je porastao na 3,2%. Cene su doprinele sa 0,4% rasta, najvi\u0161e na tr\u017ei\u0161tima u razvoju.<\/p>\n<p>Gledaju\u0107i po kategorijama proizvoda, najve\u0107i doprinos zabele\u017eenom rastu dala je Purina PetCare, dok su mle\u010dni proizvodi zabele\u017eili visok jednocifreni rast na osnovu uve\u0107ane potrebe za proizvodima za kuvanje kod ku\u0107e i pristupa\u010dnoj ceni mleka. Kafa je rasla jednocifreno zahvaljuju\u0107i velikoj potra\u017enji za brendove kao \u0161to su Starbucks, Nespresso i Nescaf\u00e9.<\/p>\n<p>Svoj osvrt na poslovanje kompanije u 2020. godini, dala je i Marjana Davidovi\u0107, generalna direktorka Nestl\u00e9 Adriatik za ju\u017eni region(Srbija, Crna Gora, Severna Makedonija).<\/p>\n<p>\u201eUprkos pandemiji, Nestl\u00e9 globalno bele\u017ei uspe\u0161nu poslovnu godinu. Osim toga, i \u0161to je najva\u017enije, kompanija je uspela da obezbedi kontinuiranu proizvodnju i bezbednost na\u0161ih zaposlenih i na\u0161ih partnera. Na lokalnom nivou rastemo jo\u0161 br\u017ee, \u010dime smo dodatno pove\u0107ali na\u0161 doprinos kako lokalnoj zajednici, tako i samoj kompaniji. Ovakve rezultate ostvarujemo prvenstveno zahvaljuju\u0107i jakom timu zaposlenih i njihovoj posve\u0107enosti i solidarnosti, koja se pokazala kao klju\u010dni faktor u godini krize. Zahvalila bih svima na velikom trudu koji je bio potreban da se usvoji nov na\u010din rada od ku\u0107e i adaptacija na virtuelnu komunikaciju, ali i po\u0161tovanje izrazito strogih mera za\u0161tite na radu kada su u pitanju na\u0161i zaposleni u fabrici, magacinu i na terenu. Na\u0161 raznovrstan i sna\u017ean portfolio pokazao je zna\u010dajnu otpornost u periodu pandemije, a liderska pozicija u mnogim kategorijama na lokalnom tr\u017ei\u0161tu nam je zna\u010dajno olak\u0161ala put do potro\u0161a\u010da i odgovorila na promene njihovih potreba. Dodatno smo ponosni na to \u0161to smo pomogli na\u0161im lekarima i gra\u0111anima donacijama proizvoda i medicinske opreme u vrednosti ve\u0107oj od 11 miliona dinara\u201c, rekla je Marjana Davidovi\u0107.<\/p>\n<p>Na nivou \u010ditave kompanije, efekti pandemijeCOVID-19 bili su razli\u010diti u zavisnosti od kategorije i prodajnog kanala.<\/p>\n<p>Po pitanju kategorija, potra\u017enja za proizvodima za ku\u0107nu potro\u0161nju, pouzdanim brendovima i proizvodima sa nutricionisti\u010dkim benefitima je porasla, dok se prodaja slatki\u0161a i vode smanjila, a kada je re\u010d o prodajnim kanalima, prodaja na malo zabele\u017eila je visok jednocifreni organski rast, \u010demu najvi\u0161e doprinosi trend potro\u0161nje u ku\u0107nim uslovima.<\/p>\n<p>U toku 2020. godine, tro\u0161kovi povezani sa pandemijom iznosili su 420 miliona \u0161vajcarskih franaka, uklju\u010duju\u0107i tro\u0161kove za bonuse ispla\u0107ene radnicima, sigurnosne protokole za zaposlene i donacije.<\/p>\n<p>Prodaja putem online kanala porasla je za 48,4%, dostigav\u0161i 12,8% ukupne prodaje, dok se osnovni operativni profit trgovanja smanjio za 8,3% tj. na 14,9 milijardi \u0161vajcarskih franaka. Uve\u0107anje mar\u017ee podr\u017eano je strukturnim smanjenjem tro\u0161kova, upravljanjem portfolija i ni\u017eim marketin\u0161kim tro\u0161kovima.<\/p>\n<p>Neto finansijski rashodi smanjili su se za 14% na 874 miliona \u0161vajcarskih franaka, \u0161to je odraz smanjenja prose\u010dnog neto duga i njegove ni\u017ee cene. Neto dobit se smanjila za 3%, na 12,2 milijarde \u0161vajcarskih franaka, dok je mar\u017ea neto dobiti porasla na 14,5%.<\/p>\n<p>Osnovna zarada po deonici pove\u0107ala se za 3,5% u stranoj valuti i smanjila se za 4,5% na prijavljenoj osnovi na 4,21 \u0161vajcarskih franaka. Zarada po deonici je nepromenjena i iznosi 4,30 CHF.<\/p>\n<p>Nov\u010dani tok smanjio se sa 11,9 na 10,2 milijarde \u0161vajcarskih franaka. Smanjenje je rezultat uve\u0107ane vrednosti \u0161vajcarskog franka prema ve\u0107ini valuta i uticaja dezinvestiranja. Mar\u017ea slobodnog nov\u010danog toka smanjena je na 12,1%, a o\u010dekuje se da \u0107e slobodni nov\u010dani tok ostati na oko 12% od prodaje.<\/p>\n<p>Tokom 2020. godine, Grupa je otkupila 6,8 milijardi \u0161vajcarskih franaka u deonicama kao deo trogodi\u0161njeg plana otkupa deonica u vrednosti od 20 milijardi \u0161vajcarskih franaka koji je po\u010deo u januaru pro\u0161le godine.<\/p>\n<p>O\u010dekivanja za 2021. godinu impliciraju nastavak pove\u0107anja organskog rasta, umereno pobolj\u0161anje osnovne mar\u017ee trgovinskog profita, kao i pove\u0107anje zarade po deonici u stalnoj valuti i efikasnosti kapitala.<\/p>\n<p><strong>Nestl\u00e9 finansijski rezultati za 2020, ukratko:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Organski rast dosegao je 3,6% i rast cena od 0.4%<\/li>\n<li>Margina osnovnog trgovinskog profita dosegla je 17,7%, dok trgovinski operativni profit bele\u017ei rast na 16,9%<\/li>\n<li>Protok novca iznosi 10,2 milijarde \u0161vajcarskih franaka<\/li>\n<li>Povra\u0107aj na investirani kapital uve\u0107ao se na 14,8%<\/li>\n<li>Odbor je predlo\u017eio pove\u0107anje dividende za pet centi, na 2,75 \u0161vajcarskih franaka po deonici, a ovo je 26 godina uzastopnog rasta dividende. Ukupno, 14,5 milijardi \u0161vajcarskih franaka vra\u0107eno je deoni\u010darima u toku 2020. godine<\/li>\n<li>Izgledi za 2021. godinu predvi\u0111aju kontinuirano uve\u0107anje organskog rasta<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>22. II 2021 | Kompanija Nestl\u00e9 objavila je finansijske rezultate za 2020. godinu. Tom prilikom, Mark \u0160najder, izvr\u0161ni direktor kompanije Nestl\u00e9 izjavio je da je godina za nama bila te\u0161ka za mnoge, ali i da je inspirisan na\u010dinom na koji je zbli\u017eila veliki broj ljudi. \u201eZahvalio bih na\u0161im zaposlenima i partnerima \u2013 od poljoprivrednika do [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":23582,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[49],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23581"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23581"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23581\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23586,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23581\/revisions\/23586"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23582"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}