{"id":2328,"date":"2013-11-29T14:05:58","date_gmt":"2013-11-29T13:05:58","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=2328"},"modified":"2013-11-29T14:05:58","modified_gmt":"2013-11-29T13:05:58","slug":"brendi","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/brendi\/","title":{"rendered":"Brendi"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 92, januar 2012.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Brendi je jedno od najpopularnijih alkoholnih pi\u0107a i proizvodi se u celom svetu. Pod ovim terminom se danas podrazumeva svaki destilat \u010diju osnovu \u010dini fermentisano vo\u0107e. Poreklo i nastanak brendija direktno su povezani sa prvim poku\u0161ajima destilacije, jo\u0161 u doba anti\u010dke Gr\u010dke i Rima. Prvobitna ideja je bila da se vino destiluje kako bi se lak\u0161e transportovalo i sa\u010duvalo od kvarenja, a zatim da se u destilat doda voda izgubljena tokom destilacije kako bi se opet dobilo vino. Me\u0111utim, ova ideja je dala potpuno neo\u010dekivane rezultate &#8211; dobijen je nov proizvod od koga se nikako nije moglo dodavanjem vode ponovo napraviti vino. Pokazalo se da taj proizvod &#8211; vinski destilat &#8211; odle\u017eavanjem u drvenim sudovima poprima nove karakteristike, postaje neobi\u010dno aromati\u010dan, prijatnog ukusa i mirisa, i blago obojen pigmentima drveta. Tako je nastao prvobitni brendi.<\/p>\n<p><strong>\u2018Male tajne\u2019<\/strong><br \/>\nTokom vekova, proizvodnja brendija se razvijala i napredovala u skladu sa napretkom nauke i tehnike, ali je osnovu i dalje \u010dinilo vino, njegova destilacija i starenje u drvenim sudovima. Brendi se mo\u017ee proizvesti i od druge vo\u0107ne sirovine, ali izvorni oblik ovog pi\u0107a proizveden je od gro\u017e\u0111a, odnosno vina, pa se i danas ve\u0107ina brendija proizvodi od vinskog destilata. Finese u postupku proizvodnje ovog pi\u0107a su razvijene do najfinijih detalja i svaki proizvo\u0111a\u010d ima svoje \u2018male tajne\u2019 zbog kojih je njegov brendi poseban i prepoznatljiv. U svetu su ve\u0107 svima poznata zvu\u010dna imena nekoliko tipova brendija od gro\u017e\u0111a &#8211; Armagnac, Cognac, Metaxa.<\/p>\n<p><strong>Konjak<\/strong><br \/>\nNaj\u010duveniji brendi na svetu dolazi iz oblasti Konjak u Francuskoj. \u010cesto ljudi, kada se ka\u017ee brendi, pomisle upravo na konjak. Ovaj brendi mora biti proizveden od ta\u010dno odre\u0111enog gro\u017e\u0111a, a vino se dva puta destiluje i nakon toga brendi sazreva najmanje dve godine u hrastovim buradima, dobijaju\u0107i sasvim posebnu aromu i boju.<br \/>\nFla\u0161irani konjak u stvari je me\u0161avina nekoliko brendija koji imaju razli\u010dito poreklo, starost i pripadaju razli\u010ditim berbama gro\u017e\u0111a &#8211; me\u0161anje se vr\u0161i da bi se postigla kompleksnost arome. Svaka ku\u0107a koja proizvodi konjak ima svog glavnog kreatora (\u2018ma\u00eetre de chai\u2019) koji je odgovoran za stvaranje arome ove delikatne me\u0161avine pi\u0107a, njegovu karakteristi\u010dnu boju, buke, oporost, slatko\u0107u, ja\u010dinu i starost. Odre\u0111eni brend konjaka koji konkretna kompanija danas proizvodi ima skoro identi\u010dan, konstantan ukus kakav je taj konjak imao pre pedesetak godina.<br \/>\nZvani\u010dne starosne oznake kvaliteta za konjak su: VS za minimum dve godine odle\u017eavanja u buradima za najmla\u0111i brendi u me\u0161avini, VSOP za najmanje \u010detiri godine, XO za minimum \u0161est godina odle\u017eavanja.<\/p>\n<p><strong>Vinjak<\/strong><br \/>\nU mno\u0161tvu brendija, istaknuto mesto ve\u0107 decenijama zauzima vinjak. Ovaj proizvod predstavlja spoj tradicije gajenja vinove loze i skoro izumrlog pintersko-ba\u010dvarskog zanata. Od spontanih po\u010detaka, uz stru\u010dan kadar i savremenu opremu, vinjak je postao prihva\u0107en i omiljen \u0161irom sveta. Kao \u0161to je nastao spontano, tako je i dobio ime, jer ovaj napitak nije mogao poneti naziv \u2018konjak\u2019, s obzirom na to da je naziv bio za\u0161ti\u0107en Pariskom konvencijom iz 1882. godine.<br \/>\nTradicionalnim postupkom, najpre se od odabranog gro\u017e\u0111a proizvede vino, a nakon zavr\u0161ene alkoholne fermentacije mlado vino se destiluje, sa jo\u0161 prisutnim kvascima, tako da dobijeni destilati imaju veoma specifi\u010dan aromatski kompleks sa\u010dinjen od primarnih aromatskih materija gro\u017e\u0111a i naknadno nastalih aromatskih materija tokom alkoholne fermentacije i destilacije. Po zavr\u0161enoj destilaciji vina, dobijeni destilati \u2018odlaze\u2019 na starenje &#8211; odle\u017eavanje u hrastovoj buradi. Dobar vinjak ima specifi\u010dan karakter, blago izra\u017een ton vanile dobijen starenjem destilata u drvetu, jasnu tamno-\u0107ilibarnu boju, kristalnu bistrinu, pun, dugotrajan i prijatan ukus. Pije se na sobnoj temperaturi, kao aperitivno i di\u017eestivno pi\u0107e. \u010cesto je sastojak mnogih koktela i preliva za vo\u0107ne salate i sladolede.<\/p>\n<p><strong>Armanjak<\/strong><br \/>\nOvo je tako\u0111e karakteristi\u010dna vrsta brendija, rasko\u0161ne arome, koja se proizvodi na jugozapadu Francuske. Tradicionalno se destiluje jedanput, pa kao rezultat dobijamo pi\u0107e koje je manje \u2018ugla\u0111eno\u2019 od konjaka. Ipak, armanjak dugo zri u hrastovim buradima, \u0161to ubla\u017eava njegov ukus, daje mu braon boju i gradi odre\u0111enu kompleksnost arome. Armanjak se mo\u017ee preto\u010diti iz bureta u velike staklene fla\u0161e gde se dalje \u010duva. Od tog momenta, armanjak vi\u0161e \u2018ne stari\u2019 i dalje se ne razvija, tako da ve\u0107 od naredne godine mo\u017ee biti fla\u0161iran za prodaju. Jednom otvorena boca armanjaka mo\u017ee se piti godinama.<br \/>\nArmanjak osim starosnih oznaka (VS za minimum dve godine, VSOP za najmanje pet godina, XO za minimum \u0161est godina i Hors d\u2019\u00e2ge za najmanje deset godina odle\u017eavanja u buradima) na etiketi mo\u017ee imati i datume berbe. Starost se, \u0161to va\u017ei i kod konjaka, odnosi na najmla\u0111i sastojak u me\u0161avini.Uz navedene, postoji jo\u0161 mnogo vrsta brendija u svetu. Danas je \u0160panija vode\u0107a zemlja po potro\u0161nji brendija. Uz Francusku i \u0160paniju, Italija je tako\u0111e poznata kao proizvo\u0111a\u010d dobrih brendija.<\/p>\n<p>Marko Mali\u0107anin,<br \/>\ndirektor razvoja kompanije Rubin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 92, januar 2012.) &nbsp; Brendi je jedno od najpopularnijih alkoholnih pi\u0107a i proizvodi se u celom svetu. Pod ovim terminom se danas podrazumeva svaki destilat \u010diju osnovu \u010dini fermentisano vo\u0107e. Poreklo i nastanak brendija direktno su povezani sa prvim poku\u0161ajima destilacije, jo\u0161 u doba anti\u010dke Gr\u010dke i Rima. Prvobitna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2328"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2328"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2328\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2331,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2328\/revisions\/2331"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2328"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2328"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2328"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}