{"id":20250,"date":"2019-10-18T13:08:57","date_gmt":"2019-10-18T12:08:57","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=20250"},"modified":"2019-10-18T13:08:57","modified_gmt":"2019-10-18T12:08:57","slug":"deterdzenti-za-ves-3","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/deterdzenti-za-ves-3\/","title":{"rendered":"Deterd\u017eenti za ve\u0161"},"content":{"rendered":"<p>(tekst je objavljen u Progressive magazinu br. 172, oktobar 2019)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2>IZUZETNO \u0160IROKA PONUDA<\/h2>\n<h2><\/h2>\n<p><em>Najve\u0107i udeo u prodaji deterd\u017eenata za ve\u0161, gledano prema njihovoj formi, ima deterd\u017eent u prahu sa 68,8% vrednosnog i 85,3% koli\u010dinskog udela, zatim gel sa 12,7% vrednosnog i 6,9% koli\u010dinskog udela, a sledi te\u010dni deterd\u017eent,\u00a0koji u prodaji u\u010destvuje sa\u00a010,1% vrednosnog i\u00a06,3% koli\u010dinskog udela.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Nielsen analiza tr\u017ei\u0161ta<\/strong><\/p>\n<p><em>Jelena Despotovi\u0107, Retail Services Executive:<br \/>\n<\/em>Kako se razvijala tehnologija, razvijala se i proizvodnja deterd\u017eenata za potrebe doma\u0107instava, pa je i njihova potro\u0161nja u ku\u0107noj upotrebi ubrzano rasla kasnih \u010detrdesetih godina.<br \/>\nSapun koji je bio poznat kao glavno sredstvo za \u010di\u0161\u0107enje, ali i relativno neefikasan za pranje ve\u0161a, do 1950. je gotovo u potpunosti zamenjen deterd\u017eentima, a u isto vreme automatske ma\u0161ine za pranje ve\u0161a sti\u017eu u svako doma\u0107instvo.<br \/>\nDanas, kada su i ve\u0161-ma\u0161ina i deterd\u017eenti sastavni deo na\u0161ih \u017eivota &#8211; ne\u0161to o \u010demu ne razmi\u0161ljamo, kada uvi\u0111amo razliku izme\u0111u belog i manje belog, a ponekad i jednom dnevno peremo ve\u0161, podaci s po\u010detka pri\u010de deluju kao film, a na tr\u017ei\u0161tu postoji deterd\u017eent za svaku boju, za svaku tkaninu, za meku i tvrdu vodu&#8230; Deterd\u017eent po meri svake fleke i svakog \u010doveka.<br \/>\nZbog svega pomenutog va\u017eno je videti i kakva je prodaja deterd\u017eenata za ve\u0161 u Srbiji iz godine u godinu, a upravo o tome govore podaci o prodaji robe \u0161iroke potro\u0161nje agencije Nielsen.<br \/>\nNa osnovu analize tr\u017ei\u0161ta kojom je obuhva\u0107en period od jula 2018. do juna 2019, u Srbiji je uo\u010dljiv rast prodaje deterd\u017eenata za ve\u0161 u odnosu na prethodno posmatrani period &#8211; vrednosno 1,6%, komadno 0,4%, dok je koli\u010dinski zabele\u017een pad od -7,5%.<br \/>\nZna\u010dajno je navesti da je u vezi sa kanalima preko kojih deterd\u017eenti za ve\u0161 sti\u017eu do kupaca, a uklju\u010deni su objekti hiper\/super marketa, velikih\/srednjih prodavnica, malih prodavnica, trafika i drogerija, u odnosu na prethodno posmatrani period zabele\u017eena manja koli\u010dinska prodaja deterd\u017eenata za ve\u0161 u hiper\/super marketima (pad od 10,7%), velikim\/srednjim prodavnicama (pad od 4,4%), dok jedino drogerije bele\u017ee rast koli\u010dinske prodaje od 1,4% i komadne od 17,8%.<\/p>\n<p><strong>Po regionima<\/strong><\/p>\n<p>Posmatrano po regijama Srbije, vrednosna prodaja deterd\u017eenata za ve\u0161 najve\u0107a je u Beogradu i iznosi 29,4%, potom u regiji Vojvodina (27,9%), na tre\u0107em mestu je jugoisto\u010dna Srbija sa 21,6%, dok je najmanja u centralno-zapadnoj Srbiji gde iznosi 21,1%.<br \/>\nUkoliko pogledamo trend koli\u010dinske prodaje ovih proizvoda, i po tom kriterijumu prednja\u010di regija Vojvodine sa 27,4%, sledi Beograd sa 25,9%, potom jugoisto\u010dna Srbija sa 24,8%, dok je na poslednjem mestu centralno-zapadna Srbija sa 21,9%.<\/p>\n<p><strong>Kanali prodaje<\/strong><\/p>\n<p>Ako posmatramo kanale preko kojih deterd\u017eenti za ve\u0161 sti\u017eu do potro\u0161a\u010da, a to su hiper\/super marketi, velike prodavnice, male prodavnice, trafike i drogerije, najvi\u0161e ovih proizvoda prodato je u hiper\/super marketima po sva tri prodajna kriterijuma (vrednosno 55,1%, koli\u010dinski 53,1% i komadno 48,1%), slede velike prodavnice (vrednosno 25,1%, koli\u010dinski 27,8% i komadno 27,9%), dok je najmanje ovih proizvoda prodato u drogerijama (vrednosno 9,3%, koli\u010dinski 6,9% i komadno 10,3%).<\/p>\n<p><strong>Vode\u0107i igra\u010di<\/strong><\/p>\n<p>Kada govorimo o najve\u0107im proizvo\u0111a\u010dima deterd\u017eenata za ve\u0161, najzastupljeniji na srpskom tr\u017ei\u0161tu su slede\u0107i (po abecednom redu): Beohemija Inhem, FS Company, Henkel, Procter&amp;Gamble i Saponia. Ovih pet proizvo\u0111a\u010da &#8216;zauzima&#8217; 95,2% vrednosnog i 94,9% koli\u010dinskog udela u ukupnoj prodaji deterd\u017eenata za ve\u0161 na srpskom tr\u017ei\u0161tu u analiziranom periodu.<\/p>\n<p><strong>Po formi proizvoda<\/strong><\/p>\n<p>Za analizu prodaje deterd\u017eenata za ve\u0161 va\u017ena je i njihova podela po formi proizvoda na: deterd\u017eent u prahu (powder), te\u010dni deterd\u017eent (liquid), gel, kapsule (capsules), tablete (tablets), krem (cream), losion (lotion). Najve\u0107i udeo u prodaji ovih proizvoda prema njihovoj formi ima deterd\u017eent u prahu sa 68,8% vrednosnog i 85,3% koli\u010dinskog udela, zatim gel sa 12,7% vrednosnog i 6,9% koli\u010dinskog udela, potom te\u010dni deterd\u017eent koji u prodaji u\u010destvuje sa 10,1% vrednosnog i 6,3% koli\u010dinskog udela. Sve ostale forme deterd\u017eenata za ve\u0161 u\u010destvuju sa znatno ni\u017eim vrednosnim i koli\u010dinskim procentom u ukupnoj prodaji ovih proizvoda na srpskom tr\u017ei\u0161tu u analiziranom periodu.<\/p>\n<p><strong>Po mirisu<\/strong><\/p>\n<p>Va\u017ena za analizu prodaje deterd\u017eenata za ve\u0161 jeste i njihova podela po mirisu na: neodre\u0111eno (undefined), sa mirisom jorgovana (lilac), planinski izvor (mountain spring), planinska sve\u017eina (mountain fresh), sve\u017eina lavande (fresh lavender), sve\u017eina perli od Silana (fresh pearls by Silan), sve\u017eina (fresh)&#8230; Najve\u0107i udeo u ukupnoj prodaji deterd\u017eenata za ve\u0161 imaju oni neodre\u0111enog mirisa, na koje &#8216;otpada&#8217; 34,5% vrednosnog i 26,7% koli\u010dinskog udela, potom deterd\u017eenti sa mirisom jorgovana na koje &#8216;odlazi&#8217; 10,5% vrednosne i 14,7% koli\u010dinske prodaje, na tre\u0107em mestu su deterd\u017eenti sa mirisom planinske sve\u017eine, koji imaju 9,5% vrednosnog i 5,1% koli\u010dinskog udela, dok deterd\u017eenti sa raznim drugim mirisima u ukupnoj prodaji u\u010destvuju sa znatno manjim vrednosnim i koli\u010dinskim prodajnim procentom.<\/p>\n<p><strong>Prema tipu pakovanja<\/strong><\/p>\n<p>Analiza prodaje deterd\u017eenata za ve\u0161 uklju\u010duje i njihovu podelu prema tipu pakovanja na: vre\u0107e (bags), boce (bottles), kutije (boxes), kantice (tub). Najve\u0107i udeo u ukupnoj prodaji deterd\u017eenata za ve\u0161 imaju deterd\u017eenti u vre\u0107ama, koji u ukupnoj prodaji u\u010destvuju sa 65,6% vrednosnog i 83,2% koli\u010dinskog udela, na deterd\u017eente u bocama &#8216;otpada&#8217; 22,8% vrednosnog i 13,2% koli\u010dinskog u\u010de\u0161\u0107a.<\/p>\n<p><strong>Prema veli\u010dini pakovanja<\/strong><\/p>\n<p>Na kraju, u analizu prodaje deterd\u017eenata za ve\u0161 uklju\u010dena je i njihova podela prema veli\u010dini pakovanja. Najvi\u0161e ovih proizvoda prodato je u pakovanju od 3kg\/l (vrednosno 17,7% i koli\u010dinski 21,4%), potom pakovanja od 8 kg\/ml (vrednosno 13,9% i koli\u010dinski 17,2%), te pakovanja od 10kg\/ml (vrednosno 10,7% i koli\u010dinski 15,4%) i 2kg\/ml (vrednosno 8,6% i koli\u010dinski 7,3%). Sva ostala pakovanja deterd\u017eenata za ve\u0161, ve\u0107a i manja, imaju manji vrednosni i koli\u010dinski udeo u ukupnoj prodaji ovih proizvoda na srpskom tr\u017ei\u0161tu u posmatranom periodu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst je objavljen u Progressive magazinu br. 172, oktobar 2019) &nbsp; IZUZETNO \u0160IROKA PONUDA Najve\u0107i udeo u prodaji deterd\u017eenata za ve\u0161, gledano prema njihovoj formi, ima deterd\u017eent u prahu sa 68,8% vrednosnog i 85,3% koli\u010dinskog udela, zatim gel sa 12,7% vrednosnog i 6,9% koli\u010dinskog udela, a sledi te\u010dni deterd\u017eent,\u00a0koji u prodaji u\u010destvuje sa\u00a010,1% vrednosnog i\u00a06,3% [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[19,10],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20250"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20250"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20250\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20253,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20250\/revisions\/20253"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}