{"id":1917,"date":"2013-11-25T16:13:26","date_gmt":"2013-11-25T15:13:26","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=1917"},"modified":"2013-11-25T16:13:26","modified_gmt":"2013-11-25T15:13:26","slug":"najlon-carape","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/najlon-carape\/","title":{"rendered":"Najlon \u010darape"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 69, februar 2010.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Od svog nastanka do danas, \u017eenske hulahop \u010darape, koje slave 50. ro\u0111endan, znatno su izmenjene, oja\u010dane i usavr\u0161ene. Odavno su vi\u0161e od modnog detalja i dosta otkrivaju o li\u010dnosti koja ih nosi. Napredak u tehnologiji i promene modnih trendova vide se u ogromnom izboru modela: od tankih, gotovo providnih, preko mre\u017eastih, \u010darapa koje oblikuju figuru, \u010darapa sa razli\u010ditim stepenom kompresije za zatezanje nogu i stomaka ili podizanje donjeg dela le\u0111a, ili onih sa anticelulit efektom, sve do zimskih grilonki.<\/p>\n<p><strong>Prva ma\u0161ina za tkanje \u010darapa<\/strong><br \/>\nIstorija \u010darapa duga je i bogata. Prvi pleteni primerci na\u0111eni su u faraonskim grobnicama u starom Egiptu. Kada je ta\u010dno nastala tehnika pletenja i kakav je njen razvojni put, nije poznato, jer tekstil podle\u017ee zubu vremena. Veruje se da se u po\u010detku plelo prstima, a zna se da su severnoameri\u010dki Indijanci pleli drvenim \u0161tapi\u0107ima. Zabele\u017eeno je da su pletene vunene \u010darape pre nekoliko vekova nosili mu\u0161karci u Japanu i Kini, a u srednjem veku i u doba renesanse one se pominju kao sastavni deo ode\u0107e evropskih mu\u0161karaca. Jednu od najva\u017enijih etapa u nastanku \u010darapa ozna\u010dio je izum ma\u0161ine za njihovo tkanje, koji je 1589. \u2018potpisao\u2019 apsolvent sa Kembrid\u017ea Vilijam Li i koji je temelj savremenim ma\u0161inama. Inovacija je nastala iz prili\u010dno romanti\u010dnih pobuda &#8211; Vilijam se zaljubio u mladu sugra\u0111anku koja nije pristajala na sastanak pod izgovorom da nema vremena jer mora da plete \u010darape. Ambiciozniji razvoj njegovog patenta usledio je tek u 18. veku, kada je ma\u0161inska proizvodnja \u010darapa stigla i u Ameriku, gde je unapre\u0111ena.<\/p>\n<p><strong>Svila, pa najlon i stre\u010d<\/strong><br \/>\nIpak, tek po\u010detkom 20. veka postaje dru\u0161tveno prihvatljivo da \u017eena poka\u017ee svoje noge. Od tada su debele vunene \u010darape zamenjene svilenim \u010darapama koje \u0161irom planete postaju obavezan deo \u017eenske garderobe, ali i statusni simbol. Zapravo, smatralo se nepristojnim iza\u0107i na ulicu bez \u010darapa. Najve\u0107i problem sa svilenim \u010darapama, me\u0111utim, bio je \u0161to su se lako i brzo cepale i \u0161to su bile prili\u010dno skupe. Veliki preokret i revoluciju u proizvodnji \u010darapa svakako predstavlja pronalazak sinteti\u010dkog najlona 1937, za \u0161ta mo\u017eemo zahvaliti hemi\u010darima iz laboratorije DuPont, ta\u010dnije Volasu Hjumu Karadersu. Prava histerija nastaje na Svetskoj izlo\u017ebi u Njujorku 1939, kada su najlon \u010darape prvi put izlo\u017eene i predstavljene javnosti. Prve hulahopke nisu izgledale kao dana\u0161nje &#8211; nosile su se uz haltere i podvezice, bile su tanje od svilenih, ali znatno izdr\u017eljivije. U po\u010detku su bile privilegija imu\u0107nih, zato \u0161to su ko\u0161tale dvostruko vi\u0161e od svilenih. Me\u0111utim, visoka cena nije bila presudna. Kada su se 1940. prvi put pojavile u ameri\u010dkim radnjama, \u017eene su satima \u010dekale u redovima da bi ih kupile. Prema nekim podacima, do kraja te godine, u Americi je prodato vi\u0161e od 60 miliona pari najlon \u010darapa. Slede\u0107i va\u017ean momenat je pronalazak stre\u010da 1950, koji je kona\u010dno uveo \u2018demokratiju\u2019 u svetu \u010darapa &#8211; svako je, bez obzira na te\u017einu ili specifi\u010dnosti svoje telesne konstitucije, dobio priliku da ih nosi.<\/p>\n<p><strong>Pronalazak likre<\/strong><br \/>\nProizvo\u0111a\u010di su ipak i dalje bili prili\u010dno nezadovoljni finalnim proizvodom. Najve\u0107i problem bio je nedostatak rastegljivosti, zbog \u010dega su se \u010darape gu\u017evale, a \u017eenama je bilo te\u0161ko da prona\u0111u odgovaraju\u0107u veli\u010dinu. Zato je va\u017ena 1958. godina, kada je Joe Shiver iz ameri\u010dkog koncerna DuPont stvorio likru, koja je postala sastavno vlakno \u010darapa. One su tada napokon po\u010dele savr\u0161eno da prijanjaju, a re\u0161en je i problem veli\u010dina, jer je jedan broj pristajao mnogim \u017eenama. Francuz Allan Gant je 1959. u SAD-u izmislio prve hulahop \u010darape sa ga\u0107icama (pantyhose), a kompanija Glen Mills Raven po\u010dela je njihovu masovnu proizvodnju. Ove \u010darape bile su bukvalno neprozirne ga\u0107ice u\u0161ivene sa prozirnim \u2018crevom\u2019 \u010darape. Sredinom \u0161ezdesetih godina pro\u0161log veka se po\u010delo sa proizvodnjom \u010darapa bez \u0161ava, \u0161to se poklopilo sa trendom no\u0161enja mini suknje. Sedamdesetih, \u010darape sa likrom do\u017eivele su pravu ekspanziju, a do sredine osamdesetih vi\u0161e od polovine proizvo\u0111a\u010da odlu\u010dilo se za implementaciju likre. Devedesetih godina, brojni svetski proizvo\u0111a\u010di po\u010deli su i sa primenom creora elastana, prepoznav\u0161i njegovu elasti\u010dnost i jednostavnost upotrebe.<\/p>\n<p><strong>Najnoviji trendovi<\/strong><br \/>\nSavremeno likra elastansko vlakno, pome\u0161ano sa drugim poliamidnim vlaknima, ima jedinstvena svojstva (mala te\u017eina, prozirnost, lako upijanje vode, ne deformi\u0161e se na visokoj temperaturi, lako\u0107a odr\u017eavanja) i visoku elasti\u010dnost &#8211; mo\u017ee se rastegnuti sedam puta du\u017ee od svoje prvobitne du\u017eine. Ciklus proizvodnje \u010darapa sastoji se od slede\u0107ih koraka: istra\u017eivanje i razvoj, proces predenja i oblaganja vlakna, pletenje, \u0161ivenje, bojenje, kontrola kvaliteta i pakovanje. Renomirani proizvo\u0111a\u010di koriste vrhunska vlakna, kao \u0161to su nilit, fulgar, creora, lycra. Za proizvodnju jednog para hulahop \u010darapa potrebno je 14 kilometara najlon vlakna. Vlakna od kojih se danas prave \u010darape su obavijena, multi-vlakna (obi\u010dno i najlon i elastan) ili multi-layer (oblo\u017eena). Prate\u0107i svetske tehnolo\u0161ke trendove, vrhunski evropski proizvo\u0111a\u010di \u010darapa podi\u017eu moderno opremljene pogone za proizvodnju \u017eenskih \u010darapa i kod nas. Stru\u010dno usavr\u0161avanje i kontinuirano pra\u0107enje svetskih modnih trendova, rezultiralo je kvalitetom i vrhunskim dizajnom proizvoda. \u010carape se izra\u0111uju od visokokvalitetnih poliamidnih vlakana u kombinaciji sa vrhunskim elastanima i efektnim predivima. U procesu bojenja, koriste se savremene boje visoke postojanosti, koje pripadaju redu najkvalitetnijih boja za ovu oblast tekstilne industrije. Poseban akcenat se stavlja na razvoj i dizajn \u010darapa kako bi odgovorile potrebama savremenih \u017eena &#8211; omogu\u0107avaju bolje prijanjanje individualnom obliku tela, lagane su i izuzetno prijatne za no\u0161enje, ne iritiraju i ne ste\u017eu. I na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu su u ponudi \u010darape koje oblikuju ili izdu\u017euju figuru, spre\u010davaju pojavu celulita, imaju efekat masa\u017ee ili greju, \u010darape koje prate najnovije modne trendove &#8211; boje i dezene. Najpoznatiji brendovi hulahop \u010darapa su, izme\u0111u ostalih, Falke, Wolford i na evropskom tr\u017ei\u0161tu vrlo popularne italijanske \u010darape Glamour, Pompea, Golden Lady, Levante, Elledue.<\/p>\n<p>Sanja Uskokovi\u0107,<br \/>\nMarketing Manager<br \/>\nModital d.o.o.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 69, februar 2010.) &nbsp; Od svog nastanka do danas, \u017eenske hulahop \u010darape, koje slave 50. ro\u0111endan, znatno su izmenjene, oja\u010dane i usavr\u0161ene. Odavno su vi\u0161e od modnog detalja i dosta otkrivaju o li\u010dnosti koja ih nosi. Napredak u tehnologiji i promene modnih trendova vide se u ogromnom izboru modela: [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1917"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1917"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1920,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1917\/revisions\/1920"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}