{"id":1908,"date":"2013-11-25T15:57:57","date_gmt":"2013-11-25T14:57:57","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=1908"},"modified":"2013-11-25T15:57:57","modified_gmt":"2013-11-25T14:57:57","slug":"kristian-kornerup-bat","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/kristian-kornerup-bat\/","title":{"rendered":"Kristian Kornerup, BAT"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 69, februar 2010.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kristian Kornerup, generalni direktor BAT-a\u00a0za isto\u010dni Balkan<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2>OGROMAN IZVOZNI POTENCIJAL<\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>&#8222;BAT je oduvek smatrao da je srpsko tr\u017ei\u0161te veoma va\u017eno u regionu jugoisto\u010dne Evrope i to je upravo razlog zbog kog smo odlu\u010dili da u\u010destvujemo u privatizaciji doma\u0107e duvanske industrije.&#8220;<\/strong><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>British American Tobacco je druga po veli\u010dini duvanska grupa na svetu, osnovana jo\u0161 davne 1902. godine. Prema re\u010dima Kristiana Kornerupa, generalnog direktora kompanije za isto\u010dni Balkan, BAT je najinternacionalnija duvanska grupacija sa aktivnim prisustvom na vi\u0161e od 180 tr\u017ei\u0161ta. \u201cNa\u0161e kompanije \u0161irom sveta zapo\u0161ljavaju vi\u0161e od 50 hiljada ljudi, a kompanija ima lidersku poziciju na vi\u0161e od 50 svetskih tr\u017ei\u0161ta. Strategijom rasta, produktivnosti, odgovornosti i pobedni\u010dke organizacije, kompanija te\u017ei da ostvari svoju viziju \u2013 da dostigne lidersku poziciju u duvanskoj industriji\u201d, kazao je Kornerup za Progressive magazin.<\/p>\n<p><strong>Koji su najve\u0107i brendovi i profit koji BAT ostvaruje?<\/strong><br \/>\nMi nikada nismo verovali da jedan proizvod odgovara svima. Na\u0161 portfolio, koji broji vi\u0161e od 300 brendova, zasniva se na klju\u010dnim potro\u0161a\u010dkim segmentima \u2013 International, Pemium, Lights, i \u2018odrasli pu\u0161a\u010di ispod 30 godina\u2019. Na\u0161a \u010detiri vode\u0107a globalna brenda \u2013 Dunhill, Kent, Lucky Strike i Pall Mall, pokrivaju Premium i VFM cenovne segmente i \u010dine 26 odsto na\u0161ih ukupnih globalnih volumena. Tokom 2008. godine, ova \u010detiri brenda porasla su za 16 odsto, odnosno 25 milijardi cigareta. Profit iz poslovanja na\u0161e grupe je u 2008. godini iznosio 3,7 milijardi funti.<\/p>\n<p><strong>BAT je na srpskom tr\u017ei\u0161tu od 1996. Kako ste do\u0161li na ideju da kupite DIV 2003. i za\u0161to?<\/strong><br \/>\nKao \u0161to ste rekli, kompanija British American Tobacco je u Srbiji prisutna od 1996. godine, a nakon privatizacije Duvanske industrije Vranje, 3. septembra 2003. godine, postala je jedan od najzna\u010dajnijih stranih investitora u zemlji. BAT je oduvek smatrao da je srpsko tr\u017ei\u0161te veoma va\u017eno u regionu jugoisto\u010dne Evrope i to je upravo razlog zbog kog smo odlu\u010dili da u\u010destvujemo u privatizaciji doma\u0107e duvanske industrije. Veliku zaslugu za ovo je imala i tada\u0161nja vlada, koja je svojom reformskom politikom jasno istakla spremnost da stvori neophodne uslove za strana ulaganja, postavljaju\u0107i zakonski okvir, stabilan bankarski sektor i obezbe\u0111uju\u0107i pritom operativnost tr\u017ei\u0161nih mehanizama. Tako\u0111e smo prepoznali i veliki izvozni potencijal Srbije u regionu kao logi\u010dan rezultat u\u010dvr\u0161\u0107ivanja tr\u017ei\u0161ne pozicije u Srbiji. Na\u017ealost, zbog odre\u0111enih ograni\u010denja od strane susednih zemalja, do sada nismo imali priliku da iskoristimo ovaj potencijal u potpunosti.<\/p>\n<p><strong>Kolika je bila proizvodnja i kapacitet va\u0161e fabrike u 2003?<\/strong><br \/>\nPre preuzimanja fabrike od strane BAT-a, DIV je bio drugi po veli\u010dini proizvo\u0111a\u010d cigareta u Srbiji, sa godi\u0161njim proizvodnim kapacitetom od oko 1,5 milijardi cigareta.<\/p>\n<p><strong>Koje su BAT-ove najve\u0107e investicije i koliko je novca BAT izdvojio za njih, kako bi ostvario svoj dana\u0161nji kapacitet i nivo proizvodnje?<\/strong><br \/>\nBritish American Tobacco je od 2003. godine investirao vi\u0161e od 115 miliona evra u fabriku u Vranju. Tokom priprema za proces privatizacije, British American Tobacco se detaljno upoznao sa stanjem fabrike u Vranju, tako da smo znali da je DIV dobra fabrika koja je u prethodnom periodu dosta pretrpela zbog neregulisanog tr\u017ei\u0161ta cigareta u Srbiji. Tako\u0111e smo znali da \u0107e biti potrebno ulo\u017eiti zna\u010dajna sredstva kako bi se DIV doveo do nivoa ostalih fabrika u okviru BAT grupe. Zbog toga je dosta kapitala ulo\u017eeno prvenstveno u nove ma\u0161ine i proizvodne metode, \u0161to je zna\u010dajno unapredilo proizvodnju i kvalitet cigareta u DIV-u. Istovremeno su sprovo\u0111eni brojni programi i treninzi u cilju unapre\u0111enja poslovanja i pobolj\u0161anja uslova i bezbednosti na radu. Posebno smo ponosni na \u010dinjenicu da je rekonstrukcija fabrike izvr\u0161ena bez dana obustave proizvodnje. Zahvaljuju\u0107i ovim ulaganjima, uspeli samo da, samo godinu dana nakon privatizacije, lokalizujemo proizvodnju na\u0161ih internacionalnih robnih marki u Vranju, tako da se vode\u0107e BAT-ove robne marke kao \u0161to su Kent, Lucky Strike, Pall Mall i Viceroy proizvode danas u Vranju.<\/p>\n<p><strong>Da li je bilo nekih promena u portfoliju? Da li ste prestali da proizvodite neke doma\u0107e brendove? Koje doma\u0107e brendove i dalje proizvodite?<\/strong><br \/>\nSa vi\u0161e od 300 robnih marki u na\u0161oj paleti proizvoda, BAT proizvodi cigarete za koju se odlu\u010duje svaki osmi pu\u0161a\u010d na svetu. Mi verujemo da jedan proizvod ne odgovara svima, tako da nudimo diversifikovan portfolio, globalno i lokalno prilago\u0111en, kako bi odgovarao ukusima potro\u0161a\u010da \u0161irom sveta. I u Srbiji isto tako nastojimo da na\u0161im potro\u0161a\u010dima pru\u017eimo raznovrsnu ponudu duvanskih proizvoda vrhunskog kvaliteta u svim cenovnim segmentima. Kada je re\u010d o lokalnim robnim markama, zadr\u017eali smo proizvodnju onih za koje smo smatrali da imaju potencijal, tako da su u na\u0161oj ponudi danas i Fort, Formula i DIV Filter.<\/p>\n<p><strong>Da li je BAT-ova proizvodnja namenjena isklju\u010divo srpskom tr\u017ei\u0161tu ili izvozite i na neka druga tr\u017ei\u0161ta i koja?<\/strong><br \/>\nTrenutni proizvodni kapacitet na\u0161e fabrike u Vranju iznosi 6,5 milijardi cigareta, dok proizvodnja iznosi 4,5 milijarde, \u0161to ukazuje na veliki potencijal za izvoz. Na\u017ealost, Crna Gora je jedina zemlja u koju trenutno izvozimo, po\u0161to je na\u0161e poslovanje u drugim delovima regiona ograni\u010deno usled neravnopravnih tr\u017ei\u0161nih uslova.<\/p>\n<p><strong>Da li imate planove da pove\u0107ate izvoz? Kako \u0107ete to da postignete?<\/strong><br \/>\nStupanjem na snagu CEFTA sporazuma pre vi\u0161e od dve godine, prethodno ve\u0107 intenzivna konkurencija na tr\u017ei\u0161tu cigareta u Srbiji je dodatno pove\u0107ana. Primenom CEFTA sporazuma, Srbija je omogu\u0107ila jednake uslove za sve koji \u017eele da se bave poslom s cigaretama bez obzira na to iz koje zemlje u regionu dolaze. S druge strane, ista pravila za uvoznike i doma\u0107e proizvo\u0111a\u010de koja va\u017ee kod nas, jo\u0161 uvek se ne po\u0161tuju u drugim zemljama u regionu. Primera radi, Hrvatska je ukinula fiskalnu diskriminaciju 18 meseci nakon \u0161to je to uradila Srbija, ali i dalje postoje problemi u oblasti distribucije duvanskih proizvoda na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu za multinacionalne kompanije koje dolaze iz Srbije. U Srbiji su prisutna tri najve\u0107a svetska proizvo\u0111a\u010da cigareta, \u0161to uz jo\u0161 jednog lokalnog proizvo\u0111a\u010da daje Srbiji pravo da svoju duvansku industriju vidi kao veoma jaku. \u0160to se ti\u010de izvoznog potencijala, koji je neosporno ogroman, on bi prevashodno trebalo da bude usmeren upravo ka zemljama CEFTA sporazuma. Me\u0111utim, o ozbiljnijem izvozu iz Srbije mo\u0107i \u0107emo da razmi\u0161ljamo tek kada uslovi u drugim zemljama u okru\u017eenju budu isti kao u Srbiji. U re\u0161avanju tog problema i podsticanju izvoznog potencijala duvanske industrije u Srbiji mora da pomogne i Vlada Srbije kroz bilateralne razgovore sa zemljama u regionu u kojima i dalje postoji problem plasmana srpskih duvanskih proizvoda.<\/p>\n<p><strong>Koliki je BAT-ov udeo na srpskom tr\u017ei\u0161tu? Da li ste zadovoljni njime i da li \u0107ete poku\u0161ati da ga pove\u0107ate?<\/strong><br \/>\nNa\u0161 trenutni udeo na tr\u017ei\u0161tu je oko 20 odsto. Me\u0111utim, rast je jedan od klju\u010dnih elemenata na\u0161e poslovne strategije, a to podrazumeva rast na\u0161eg udela na tr\u017ei\u0161tu \u2013 ili da budem precizniji, vrednosti na\u0161eg udela na tr\u017ei\u0161tu. Nastavi\u0107emo da ula\u017eemo u na\u0161e proizvode i da na\u0161im potro\u0161a\u010dima pru\u017eamo duvanske proizvode najvi\u0161eg kvaliteta u svim cenovnim segmentima.<\/p>\n<p><strong>Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima u pro\u0161loj, kriznoj godini? Da li, prema informacijama koje imate, potro\u0161a\u010di tro\u0161e manje novca na cigarete?<\/strong><br \/>\nNa\u017ealost, \u010dak i nakon \u0161est godina od privatizacije DIV-a, BAT jo\u0161 uvek ne bele\u017ei profit u Srbiji. Mi, naravno, time nismo zadovoljni i \u017eelimo da situaciju promenimo \u0161to je pre mogu\u0107e. Smatramo da je dinamika srpskog tr\u017ei\u0161ta duvanskih proizvoda neadekvatna, tako da smo po\u010detkom ove godine ve\u0107 po\u010deli da sprovodimo aktivnosti koje imaju za cilj da tu dinamiku promene u onoj meri u kojoj to uslovi dozvole. Brojni faktori su doprineli da na\u0161a kompanija ima negativne finansijske rezultate u proteklom periodu, a finansijska kriza je svakako jedan od njih. Pad kupovne mo\u0107i je bio evidentan kao i prelazak potro\u0161a\u010da na jeftinije proizvode. Neki od drugih faktora su tako\u0111e bili i niska vrednost duvanske industrije, negativne kursne razlike, kao i ve\u0107 pomenuto stupanje na snagu CEFTA sporazuma 2008. godine.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta mislite o trenutnoj situaciji u Srbiji u pore\u0111enju sa drugim tr\u017ei\u0161tima na kojima poslujete?<\/strong><br \/>\nDalje investicije u neku zemlju zavise od stabilne dru\u0161tvene, politi\u010dke i ekonomske klime. Pored nesmetanog funkcionisanja institucija, to predstavlja neophodan preduslov za ekonomski i socijalni razvoj. Jasna ekonomska politika kao osnov predvidivog poslovnog okru\u017eenja je ne\u0161to \u0161to svi strani investitori tra\u017ee. Pored toga, u Srbiji postoji visok stepen administrativnih i birokratskih prepreka, na \u0161ta investitori ukazuju ve\u0107 godinama. U tom smislu, toplo smo pozdravili projekat \u2018Giljotine propisa\u2019 koji treba da pomogne postoje\u0107im i budu\u0107im investitorima u njihovom svakodnevnom poslovanju, pobolj\u0161a sprovo\u0111enje usvojenih zakona i smanji birokratiju. Potrebno je tako\u0111e usredsrediti se na punu implementaciju usvojenih zakona, \u0161to u Srbiji u pro\u0161losti nije uvek bio slu\u010daj.<\/p>\n<p><strong>Pored krize i pove\u0107anih poreza i akciza, koji su generalno posmatrano glavni problemi sa kojima se suo\u010davate na srpskom tr\u017ei\u0161tu kada je re\u010d o poslovanju?<\/strong><br \/>\nKao \u0161to sam istakao, preduslov za uspe\u0161no poslovanje svakog investitora, stranog ili doma\u0107eg, jeste pre svega politi\u010dka, a odmah nakon nje i makroekonomska stabilnost. Upravo iz tog razloga nas trenutno brine kretanje dinara i njegove svakodnevne oscilacije. Nije nam toliko bitno da li \u0107e kurs biti 90, 95 ili 100 dinara, ali \u017eelimo da znamo da oscilacije ne\u0107e biti velike. Va\u017eno nam je, kao i svakom privrednom subjektu, da postoji odgovaraju\u0107a stabilnost da bismo mogli na uspe\u0161an na\u010din da planiramo poslovanje u toku godine. Pored toga, nejasno\u0107a u nekim odredbama Zakona o ogla\u0161avanju tako\u0111e je u pro\u0161losti stvarala probleme duvanskoj industriji. Situacija u toj oblasti se popravila u toku protekle godine i o\u010dekujemo da \u0107e najavljene izmene i dopune Zakona o ogla\u0161avanju uspostaviti jasna pravila koja \u0107e stvoriti jednake uslove i pomo\u0107i da u toj oblasti u budu\u0107nosti ne bude konfuzije.<\/p>\n<p><strong>Da li jo\u0161 uvek imate probleme sa crnim tr\u017ei\u0161tem? Na koji na\u010din re\u0161avate te probleme?<\/strong><br \/>\nZahvaljuju\u0107i naporima vlade i industrije, nelegalna trgovina cigaretama u Srbiji je svedena na minimum. Kao odgovorna kompanija BAT podr\u017eava samo legalnu trgovinu na\u0161im proizvodima, te imamo ustanovljene procedure i sisteme kojima se smanjuje rizik krijum\u010darenja na\u0161ih proizvoda. Pru\u017eamo podr\u0161ku vladama i njihovim izvr\u0161nim organima u borbi protiv nelegalne trgovine, me\u0111utim nelegalna trgovina \u0107e i dalje nastaviti da predstavlja problem, s obzirom na to da razlike u akciznom optere\u0107enju i cenama na tr\u017ei\u0161tima stimuli\u0161u nelegalne aktivnosti i stvaraju te\u0161ko\u0107e carinskim i drugim organima da spre\u010de nezakonit prelaz proizvoda na granici.<\/p>\n<p><strong>Kakve bi posledice na va\u0161e poslovanje mogla da ima zabrana pu\u0161enja na javnim mestima? Da li o\u010dekujete pad proizvodnje i prodaje? Da li imate neku strategiju da prevazi\u0111ete te probleme?<\/strong><br \/>\nBrojni primeri iz sveta su nam pokazali da \u010dak ni najrestriktivniji zakoni iz oblasti pu\u0161enja na javnim mestima nisu imali dugoro\u010dnih uticaja na pad prodaje duvanskih proizvoda. Brojni primeri iz sveta, koji svoje upori\u0161te imaju u zvani\u010dnim statistikama zemalja koje su uvele rigorozne zakonske mere u ovoj oblasti, pokazuju da su pravi gubitnici rigoroznih zakonskih re\u0161enja zapravo ugostitelji, a ne duvanska industrija. Mi kao kompanija podr\u017eavamo zabranu pu\u0161enja u kulturnim, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, ali smo isto tako mi\u0161ljenja da je u drugim oblastima, pre svega ugostiteljskoj, neophodno prona\u0107i kompromis izme\u0111u ove dve kategorije. Pod kompromisom podrazumevamo balansiranu regulativu koja \u0107e iza\u0107i u susret potrebama i pu\u0161a\u010da i nepu\u0161a\u010da. Zato se nadamo da \u0107e Skup\u0161tina uskoro usvojiti zakon koji je ve\u0107 usvojila Vlada Srbije i \u010dije re\u0161enje predstavlja kompromis izme\u0111u te dve kategorije i koje \u0107e biti uspe\u0161no implementirano u praksi.<\/p>\n<p><strong>Prema Va\u0161em mi\u0161ljenju, kada mo\u017eemo o\u010dekivati kraj ekonomske krize u Srbiji i na globalnom nivou?<\/strong><br \/>\nIako postoje razli\u010diti stavovi na ovu temu, smatram da je najrealnije o\u010dekivati da \u0107e globalna ekonomija po\u010deti da pokazuje znake oporavka tokom 2010. godine, dok \u0107emo ipak morati da sa\u010dekamo nekoliko godina pre nego \u0161to uspemo da dostignemo ekonomski nivo od pre po\u010detka krize. Kada je re\u010d o Srbiji, treba re\u0107i da je dogovor sa Me\u0111unarodnim monetarnim fondom pomogao Srbiji tokom 2009. godine, i nastavi\u0107e da predstavlja zna\u010dajnu podr\u0161ku i u 2010. Ne treba o\u010dekivati \u010duda, ali je realno o\u010dekivati blag napredak, a to bi svakako bio veliki korak napred.<\/p>\n<p><strong>Kakva su o\u010dekivanja BAT-a od srpskog tr\u017ei\u0161ta u 2010. godini?<\/strong><br \/>\nImaju\u0107i u vidu prethodno opisanu situaciju na srpskom tr\u017ei\u0161tu, prvenstveno \u0107emo se truditi da pobolj\u0161amo na\u0161u tr\u017ei\u0161nu poziciju i promenimo tr\u017ei\u0161nu dinamiku. Mislimo da je potpuno realno o\u010dekivati da, posle \u0161est godina i 115 miliona evra ulo\u017eenih u Srbiju, BAT po\u010dne da posluje sa profitom i da po\u010dnu da se vra\u0107aju ulaganja koja nikako nisu bezna\u010dajna.<\/p>\n<p>Ana Filipovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 69, februar 2010.) &nbsp; Kristian Kornerup, generalni direktor BAT-a\u00a0za isto\u010dni Balkan &nbsp; OGROMAN IZVOZNI POTENCIJAL &nbsp; &#8222;BAT je oduvek smatrao da je srpsko tr\u017ei\u0161te veoma va\u017eno u regionu jugoisto\u010dne Evrope i to je upravo razlog zbog kog smo odlu\u010dili da u\u010destvujemo u privatizaciji doma\u0107e duvanske industrije.&#8220; &nbsp; British American [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1909,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,21],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1908"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1908"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1908\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1911,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1908\/revisions\/1911"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1909"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}