{"id":1870,"date":"2013-11-22T14:21:37","date_gmt":"2013-11-22T13:21:37","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=1870"},"modified":"2013-11-22T14:21:37","modified_gmt":"2013-11-22T13:21:37","slug":"ivan-nesterenko-tetrapak","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/ivan-nesterenko-tetrapak\/","title":{"rendered":"Ivan Nesterenko, Tetrapak"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 66, novembar 2009.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Ivan Nesterenko, generalni direktor Tetrapaka\u00a0za biv\u0161e Jugoslovenske republike i Albaniju<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2>&#8216;\u0160TITI \u0160TO JE DOBRO&#8217;<\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>&#8222;Ukoliko u obzir uzmemo sve te\u010dne prehrambene proizvode koji se konzumiraju i njihov \u2018udeo u potro\u0161a\u010dkom grlu\u2019, kao i razli\u010dita pakovanja u kojima se ti proizvodi prodaju, sve te kompanije predstavljaju na\u0161u konkurenciju. Smatramo da je na\u0161a prednost to \u0161to smo prava globalna kompanija sa sna\u017enim lokalnim prisustvom. Imamo dugu istoriju u regionu, te\u017eimo tome da budemo fleksibilni i da uva\u017eavamo potrebe kupaca i fokusirani smo na obezbe\u0111ivanje najboljih proizvoda i usluga.&#8220;<\/strong><\/span><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kompaniju Tetra Pak osnovao je dr Ruben Rausing 1952. godine u Lundu u \u0160vedskoj. Te godine je isporu\u010dena prva ma\u0161ina za ambala\u017eu gradskoj mlekari u Lundu. Pored ma\u0161ine za ambala\u017eu, predstavio je i prvo Tetra Classic kartonsko pakovanje za mleko. Pakovanje je imalo upadljiv oblik tetraedra (odakle i poti\u010de ime Tetra Pak) i bilo je jedno od prvih pakovanja za mleko u Evropi. Posle ovog velikog po\u010detnog uspeha, Tetra Pak je zapo\u010deo \u0161irenje na druga tr\u017ei\u0161ta \u2013 ve\u0107 slede\u0107e godine osnovana je kompanija u Nema\u010dkoj i tako je sve po\u010delo. Danas, Tetra Pak ima vi\u0161e od 21000 zaposlenih \u0161irom sveta u 41 tr\u017ei\u0161noj kompaniji, 74 prodajna odeljenja, 41 centru za tehni\u010dke usluge, 12 ispostava za istra\u017eivanje i razvoj, 10 fabrika za sklapanje ma\u0161ina i 43 proizvodne fabrike za ambala\u017eni materijal i zatvara\u010de. \u201cNa\u0161i proizvodi se prodaju na vi\u0161e od 150 tr\u017ei\u0161ta \u0161irom sveta. Grupa je 2008. godine ostvarila neto prodaju od 8,825 milijardi evra\u201d, ka\u017ee za Progressive magain Ivan Nesterenko, generalni direktor Tetrapaka za biv\u0161e jugoslovenske republike i Albaniju.<\/p>\n<p><strong>Najavili ste velika ulaganja u fabriku u Gornjem Milanovcu. Recite nam o kakvim ulaganjima se radi i u kom vremenskom periodu je planirano njihovo ostvarenje?<\/strong><br \/>\nOd kupovine fabrike u Gornjem Milanovcu 1997. godine, mi kontinuirano ula\u017eemo u kadrove, ma\u0161ine, postrojenja i objekte. Do sada smo ulo\u017eili oko 30 miliona evra. Samo u 2009. godini ulo\u017eeno je 13 miliona evra u modernizaciju fabrike u Gornjem Milanovcu, a 9 miliona evra te investicije ulo\u017eeno je u novu ma\u0161inu za \u0161tampanje. Ovo je najve\u0107a investicija u fabrici posle 31 godine. S obzirom na to da je u pitanju oprema najnovije tehnologije, osmi\u0161ljena prema na\u0161im potrebama, kvalitet \u0161tampe je podignut na mnogo vi\u0161i nivo i omogu\u0107eno je dupliranje kapaciteta tog dela proizvodnog procesa.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta su bile druge ve\u0107e investicije?<\/strong><br \/>\nUlo\u017eili smo i u novi sistem za hla\u0111enje vode. Sistem je takav da nam obezbe\u0111uje u\u0161tedu u potro\u0161nji elektri\u010dne energije za 20 odsto.<br \/>\n<strong>Recite nam ne\u0161to o fabrici u Gornjem Milanovcu i po\u010decima poslovanja u Srbiji.<\/strong><br \/>\nTetra Pak je u Srbiji svoju prvu ma\u0161inu za punjenje prodao beogradskoj mlekari PKB 1964. godine, samo 12 godina posle osnivanja kompanije u \u0160vedskoj. Mo\u017ee se zaklju\u010diti da srpsko tr\u017ei\u0161te nije novo za Tetra Pak i da smo za sve ovo vreme dosta nau\u010dili o lokalnoj industriji mle\u010dnih proizvoda i sokova. Na\u0161a saradnja sa pojedinim kupcima traje jo\u0161 od tada. Kako se tr\u017ei\u0161te u Srbiji razvijalo, fabrika Tipoplastika iz Gornjeg Milanovca dobila je licencu od Tetra Paka 1966. godine i po\u010dela da snabdeva ambala\u017enim materijalom njegove lokalne kupce. Klju\u010dni momenat desio se 1991. godine kada je Tetra Pak odlu\u010dio da se pribli\u017ei svojim kupcima i otvori prvo predstavni\u0161tvo u Beogradu koje je kasnije postalo lokalni ogranak Tetra Pak kompanije. Od tada se posao \u0161irio \u2013 1997. godine Tetra Pak je kupio fabriku u Gornjem Milanovcu i ona je postala jedan od proizvodnih pogona za ambala\u017eu. Danas, Tetra Pak u Srbiji zapo\u0161ljava 136 ljudi, od kojih 82 radi u fabrici u Gornjem Milanovcu. Osim ambala\u017enim materijalom, na\u0161e kupce snabdevamo i ma\u0161inama za punjenje kao i opremom za preradu te\u010dne hrane, a tako\u0111e imamo tim koji servisira te ma\u0161ine i kupac je od samog po\u010detka u mogu\u0107nosti da od nas dobije kompletnu uslugu- od pakovanja do finalnog proizvoda.<\/p>\n<p><strong>Fabrika u Gornjem Milanovcu progla\u0161ena je najboljom u grupi. Na osnovu kojih parametara?<\/strong><br \/>\nParametri su rad fabrike i ostvarenje rezultata i unapre\u0111enja u toku du\u017eeg perioda, u trajanju od tri do pet godina. Zatim su va\u017ene inovacije i razvoj ljudskih resursa kao i nivo servisa koji se pru\u017ea na\u0161im kupcima.<\/p>\n<p><strong>Kolika je godi\u0161nja proizvodnja fabrike?<\/strong><br \/>\nTetra Pak fabrika u Gornjem Milanovcu proizvela je 2008. godine milijardu i 700 miliona proizvodnih jedinica, \u0161to je najbolji rezultat od njenog osnivanja. Sada, s investicijom u novu ma\u0161inu za \u0161tampu, fabrika ima trenutni kapacitet od oko 2,2 milijarde standardnih jedinica. To je posledica kako unapre\u0111enja efikasnosti u na\u0161im procesima, tako i stalnog ulaganja na\u0161e kompanije u opremu i modernizaciju fabrike.<\/p>\n<p><strong>Koji deo se izvozi i na koja tr\u017ei\u0161ta?<\/strong><br \/>\nDanas ambala\u017eni materijal iz Gornjeg Milanovca kupuje vi\u0161e od 150 kupaca iz 38 zemalja. To zna\u010di da je oko 70 odsto proizvodnje namenjeno izvozu. Izvozimo na sve kontinente osim Severne Amerike. Vredi pomenuti i da smo mi drugi najve\u0107i izvoznik u Rusiju.<\/p>\n<p><strong>Da li je u planu izlazak na neka nova tr\u017ei\u0161ta? Koja i u kom periodu?<\/strong><br \/>\nTetra Pak danas globalno prodaje svoje proizvode i usluge na vi\u0161e od 150 tr\u017ei\u0161ta. Te\u0161ko je prona\u0107i zemlju u kojoj ne mo\u017eete kupiti mleko ili sok upakovane u Tetra Pak ambala\u017eu. Ambala\u017ea i zatvara\u010di se proizvode u 43 fabrike \u0161irom sveta i grupa se stara o tome da svaka fabrika koristi svoje kapacitete. Osim toga, ovi proizvodni pogoni specijalizovani su za razli\u010dite ambala\u017ene sisteme (kao \u0161to su Tetra Brik, Tetra Prisma, Tetra Gemina, Tetra Top, itd.), za razli\u010dite zapremine i \u0161tamparske tehnike. Osim klijenata u Srbiji i okolnim zemljama, na\u0161a fabrika u Gornjem Milanovcu danas zadovoljava potrebe kupaca u 38 zemalja i uz trenutni obim proizvodnje posti\u017ee dobre rezultate uz visoku efikasnost.<\/p>\n<p><strong>Imate li u planu otvaranje neke nove fabrike u regionu i gde?<\/strong><br \/>\nInvesticijom u objekte u Gornjem Milanovcu pove\u0107ali smo im kapacitet. Otvaranje novih proizvodnih pogona u regionu ili bilo gde drugde zavisi od stanja globalne ekonomije.<\/p>\n<p><strong>Kolika je proizvodnja na godi\u0161njem nivou \u010ditave grupe?<\/strong><br \/>\nGodine 2008. grupa je proizvela 141,4 milijardi pakovanja, \u0161to zna\u010di da je 70,5 milijardi litara te\u010dnih prehrambenih proizvoda prodato u Tetra Pak ambala\u017ei \u0161irom sveta.<\/p>\n<p><strong>Ko su klijenti sa kojima sara\u0111ujete na globalnom nivou?<\/strong><br \/>\nSara\u0111ujemo sa ve\u0107inom svetskih kompanija u industriji mle\u010dnih proizvoda i sokova, nektara i negaziranih pi\u0107a, kao i sa hiljadama regionalnih i lokalnih kompaija.<\/p>\n<p><strong>Sa kojim kompanijama sara\u0111ujete u Srbiji?<\/strong><br \/>\nOd 1964. godine na\u0161 odnos sa srpskom industrijom mle\u010dnih proizvoda stalno se razvija. Danas su na\u0161i kupci u Srbiji ne samo mlekare, ve\u0107 i proizvo\u0111a\u010di sokova i nektara, kao i pojedini proizvo\u0111a\u010di vina. Sara\u0111ujemo sa kompanijom Danube Foods Group u okviru koje su AD Imlek, Mlekara Subotica, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, IMB Bitola i Knjaz Milo\u0161. Sara\u0111ujemo sa Mlekarom \u0160abac, Ni\u0161kom mlekarom, kompanijama Nectar iz Novog Sada, Fresh&amp;Co iz Subotice, Vino \u017dupa iz Aleksandrovca i mnogim drugim kompanijama iz regiona.<\/p>\n<p><strong>Kako funkcioni\u0161e saradnja? Da li oni iznose svoje potrebe, a vi nudite re\u0161enja, ili dolaze sa konkretnim zahtevima?<\/strong><br \/>\nCilj Tetra Paka je uspostavljanje partnerstva sa kupcima. Sara\u0111ujemo sa njima kako bismo im obezbedili \u017eeljena re\u0161enja za preradu i pakovanje njihovih proizvoda, pri \u010demu obra\u0107amo pa\u017enju i na isplativost tih re\u0161enja. S obzirom na to da smo inovativna svetska kompanija, sa kupcima delimo svoje ideje i iskustva sa drugih tr\u017ei\u0161ta, pru\u017eamo podr\u0161ku njihovoj proizvodnji kroz treninge i unapre\u0111ivanje kompetentnosti tehni\u010dkog osoblja. Delimo svoje znanje kako bismo sa svojim kupcima u regionu uspostavili proizvodnju na svetskom nivou.<\/p>\n<p><strong>Koji proizvodi su najpogodniji za ovakvu vrstu ambala\u017ee?<\/strong><br \/>\nDanas se u Tetra Pak pakovanjima nalaze mleko i mle\u010dni proizvodi, sokovi, nektari i druga negazirana pi\u0107a, vino, voda, supe i sosovi, proizvodi od paradajza, maslinovo ulje i drugi prehrambeni proizvodi kao \u0161to je te\u010dna hrana za bebe.<br \/>\nDa li se ambala\u017ea u ostalim fabrikama i ona proizvedena u Gornjem Milanovcu razlikuje i u \u010demu?<br \/>\nTetra Pak ima vrlo obiman portfolio, a u Gornjem Milanovcu se proizvode osnovni tipovi pakovanja kao \u0161to su Tetra Brik, Tetra Brik Aseptic, Tetra Classic Aseptic i Tetra Fino Aseptic i koriste se \u0161tamparske tehnike flexo i flexo process. Druge sisteme u Tetra Pak portfoliju \u010dine Tetra Prisma Aseptic, Tetra Gemina Aseptic, Tetra Wedge Aseptic, Tetra Rex, Tetra Top, Tetra Recart. Nudimo i razli\u010dite veli\u010dine pakovanja, od 200 ml do 2 litra.<\/p>\n<p><strong>Ko vam je najve\u0107i konkurent u Srbiji? U \u010demu je prednost va\u0161e kompanije?<\/strong><br \/>\nImamo vrlo \u0161irok pogled na konkurenciju. Ukoliko u obzir uzmemo sve te\u010dne prehrambene proizvode koji se konzumiraju i njihov \u2018udeo u potro\u0161a\u010dkom grlu\u2019, kao i razli\u010dita pakovanja u kojima se ti proizvodi prodaju, sve te kompanije predstavljaju na\u0161u konkurenciju.<br \/>\nSmatramo da je na\u0161a prednost to \u0161to smo prava globalna kompanija sa sna\u017enim lokalnim prisustvom. Imamo dugu istoriju u regionu, te\u017eimo tome da budemo fleksibilni i da uva\u017eavamo potrebe kupaca i fokusirani smo na obezbe\u0111ivanje najboljih proizvoda i usluga.<\/p>\n<p><strong>U \u010demu se ogleda va\u017enost dobre i kvalitetne ambala\u017ee za o\u010duvanje kvaliteta proizvoda?<\/strong><br \/>\nAsepti\u010dna kartonska pakovanja za pi\u0107e, kao \u0161to je Tetra Brik Aseptic pakovanje za mleko, produ\u017eavaju trajanje i \u0161tite nutritivne vrednosti proizvoda od \u0161tetnih uticaja vazduha i svetla. Ovaj ambala\u017eni materijal se sastoji iz tanke aluminijumske folije, tanje od ljudske vlasi, koja je lamelirana unutar uobi\u010dajenih slojeva kartona i polietilena i vrlo je efikasna kao barijera izme\u0111u bakterija i mleka. Ona \u0161titi proizvode i od uticaja svetla koje izaziva raspadanje vitamina. Jo\u0161 jedan primer je na\u0161a ambala\u017ea koja se koristi za te\u010dnu hranu za bebe pri \u010demu odgovaraju\u0107i standardi podrazumevaju duplo ve\u0107u bezbednost. U Evropi i SAD su objavljene mnoge studije koje dokazuju da kartonsko pakovanje za pi\u0107a pru\u017ea najbolju za\u0161titu od svetla u pore\u0111enju sa drugom ambala\u017eom.<\/p>\n<p><strong>Na koji na\u010din to posti\u017eete?<\/strong><br \/>\nTetra Pak se ne fokusira samo na samu ambala\u017eu, ve\u0107 i na bezbednost hrane. To zna\u010di da se fokusiramo i na tehnologiju. Osim pakovanja, neophodne su i dobro dizajnirane ma\u0161ine za punjenje i oprema za preradu, a Tetra Pak sve ovo obezbe\u0111uje svojim kupcima.<\/p>\n<p><strong>Da li se vi\u0161e pa\u017enje posve\u0107uje izgledu i atraktivnosti pakovanja ili funkcionalnim svojstvima? Ili se pravi odre\u0111eni sklad izme\u0111u te dve stvari?<\/strong><br \/>\nTetra Pak \u0161irom sveta ima 12 centara za istra\u017eivanje i razvoj. Tamo nastaju sve na\u0161e inovacije. U grupi za ambala\u017eni materijal razvijamo i industrijalizujemo nove i inovativne materijale i opremu za oblikovanje u fabrikama za oblikovanje \u0161irom sveta. Tetra Pak se, osim na funkcionalne karakteristike, fokusira i na potrebe potro\u0161a\u010da, dizajn i atraktivnost, uzimaju\u0107i u obzir i takve detalje kao \u0161to su ose\u0107aj koji ambala\u017ea stvara u ruci ili ose\u0107aj pri ispijanju proizvoda iz ambala\u017ee.<\/p>\n<p><strong>Tetra Pak u Srbiji je \u010dlan i jedan od osniva\u010da asocijacije Sekopak. Koje su konkretne aktivnosti na polju za\u0161tite \u017eivotne sredine i upravljanja ambala\u017enim otpadom?<\/strong><br \/>\nZajedno sa ostalim suosniva\u010dima Sekopaka u\u010destvujemo u aktivnostima koje \u0107e pomo\u0107i u uspostavljanju sistema za sakupljanje i recikla\u017eu ili energetsko iskori\u0161\u0107enje ambala\u017enog otpada koji nastaje posle konzumacije. O\u010dekujemo da implementacija po\u010dne slede\u0107e godine.<\/p>\n<p><strong>Zakon o ambala\u017ei i ambala\u017enom otpadu je u Srbiji donet u maju. Kakava su va\u0161a zapa\u017eanja u vezi sa situacijom nakon dono\u0161enja zakona? Da li je bilo napretka? U kojoj meri se po\u0161tuje i primenjuje?<\/strong><br \/>\nTaj zakon predstavlja veliku promenu za Srbiju, a tako temeljite promene zahtevaju du\u017ee vreme primene kako bi donele vidljive rezultate. U Evropi se ovi sistemi razvijaju od 1992. godine. Razumno je o\u010dekivati da pro\u0111e odre\u0111eno vreme pre nego \u0161to se razviju i u Srbiji. Dinamika implementacije i razvoja zavisi od nekoliko faktora: mogu\u0107nosti odvojenog sakupljanja u op\u0161tinama i spremnost na sortiranje otpada po razli\u010ditim vrstama materijala, razvoja tr\u017ei\u0161ta otpada kao sekundarnih sirovina i postrojenjima za recikla\u017eu. U svakom slu\u010daju, o\u010dekujemo po\u010detak implementacije 1. januara 2010.<\/p>\n<p><strong>Da li je uvo\u0111enje zakona dovelo do promena u va\u0161em poslovanju? U kom smislu?<\/strong><br \/>\nImamo dosta iskustva u edukativnim kampanjama i inicijativama koje za cilj imaju sakupljanje i recikla\u017eu kartonskog ambala\u017enog otpada koji nastaje konzumiranjem pi\u0107a. Uvo\u0111enje zakona je stvorilo pravnu osnovu za pokretanje sli\u010dnih inicijativa u Srbiji.<\/p>\n<p><strong>Kakva je situacija u ostalim zemljama regiona? Da li istu ili sli\u010dnu praksu sprovodite i na drugim tr\u017ei\u0161tima? (kada je u pitanju upravljanje ambala\u017enim otpadom)<\/strong><br \/>\n\u0160to se ti\u010de upravljanja otpadom, svaka zemlja se odlu\u010duje za sopstveni put. U pitanju je odluka koja je i politi\u010dka i poslovna. Po\u0161to Srbija odluku o implementaciji zakona o ambala\u017ei donosi nakon drugih evropskih zemalja, ima \u0161ansu da u\u010di na najboljim iskustvima i izbegne skupe gre\u0161ke koje je platila industrija nekih zemalja. \u0160to se ti\u010de Tetra Paka, mi uvek po\u0161tujemo i postupamo po lokalnim zakonima i posredujemo u kreiranju sistema za sakupljanje i recikla\u017eu otpadne kartonskih pakovanja za pi\u0107a sa lokalnim partnerima.<\/p>\n<p><strong>Gde je Srbija u pore\u0111enju sa njima, kada je u pitanju povra\u0107aj ambala\u017enog otpada?<\/strong><br \/>\nSrbija je na po\u010detku, a druge zemlje su u razli\u010ditim razvojnim fazama. Postoji mnogo stvari koje je neophodno razviti kako bi sistem bio efikasan: sakupljanje, sortiranje i pogoni za recikla\u017eu i energetsko iskori\u0161\u0107enje. Uspeh se ne mo\u017ee meriti ukoliko ne postoji bele\u017eenje svih prikupljenih, recikliranih i energetski iskori\u0161\u0107enih koli\u010dina koje se upore\u0111uju sa koli\u010dinom ambala\u017ee plasirane na srpskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta treba u\u010diniti da bi se situacija pobolj\u0161ala? Pre svega u smislu edukacije stanovni\u0161tva, proizvo\u0111a\u010da kao i dr\u017eave?<\/strong><br \/>\nPre svega va\u017eno je osigurati u\u010de\u0161\u0107e svih kompanija koje prodaju robu u ambala\u017ei i koje bi trebalo da postanu klijenti organizacije odgovorne za zbrinjavanje ambala\u017enog otpada. Ta organizacija mora da ima odobrenje vlasti i mandat kako bi kompanije koje pakuju i pune pakovanja na nju mogle preneti svoju obavezu za zbrinjavanje otpadne ambala\u017ee. Op\u0161tine i upravlja\u010di otpadom moraju da omogu\u0107e gra\u0111anima odvojeno sakupljanje i da ih informi\u0161u o tome gde i kako treba odlagati otpad iz doma\u0107instva. Neophodan je razvoj kompanija za recikla\u017eu i tr\u017ei\u0161ta sekundarnih sirovina, a vlasti moraju da nadgledaju sistem i donositi propise koji obezbe\u0111uju implementaciju. Ponavljam, Srbija je u prilici da preuzme najbolju praksu iz iskustva zemalja \u0161irom Evrope gde su ovakve \u0161eme ve\u0107 primenjene.<\/p>\n<p><strong>Koje prednosti pru\u017ea adekvatno upravljanje ambala\u017enim otpadom proizvo\u0111a\u010dima, stanovni\u0161tvu &#8211; dru\u0161tvenoj zajednici uop\u0161te? Da li ima i finansijskih u\u0161teda?<\/strong><br \/>\nKada je Evropska komisija odlu\u010dila da zahteva od zemalja \u010dlanica uskla\u0111ivanje sa Direktivom o ambala\u017ei, odnosno dokaze o ispunjavanju postavljenih ciljeva za recikla\u017eu i povra\u0107aj, glavna ideja bila je smanjivanje koli\u010dine otpada koji zavr\u0161ava na deponijama. Ukoliko nisu uskla\u0111ene sa sanitarnim standardima, deponije predstavljaju izvor zaga\u0111enja i zaraze. Osim toga, pojedini materijali imaju vrednost kao sekundarne sirovine, \u0161to zna\u010di da se mogu uspe\u0161no reciklirati ili energetski iskoristiti putem spaljivanja ili kompostiranja. Osim o\u010diglednih ekolo\u0161kih koristi, ovo podrazumeva i razvoj nove industrije \u0161to opet zna\u010di vi\u0161e radnih mesta i investicija.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta o\u010dekujete od slede\u0107e godine?<\/strong><br \/>\nKao i druge kompanije, i mi se nadamo da \u0107e slede\u0107a godina doneti pozitivne vesti kako u Sbiji tako i globalno. Me\u0111utim, mi kao kompanija tako\u0111e pripremamo scenario i za slu\u010daj da globalna ekonomska kriza potraje.<\/p>\n<p>Ana Filipovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 66, novembar 2009.) &nbsp; Ivan Nesterenko, generalni direktor Tetrapaka\u00a0za biv\u0161e Jugoslovenske republike i Albaniju &nbsp; &#8216;\u0160TITI \u0160TO JE DOBRO&#8217; &nbsp; &#8222;Ukoliko u obzir uzmemo sve te\u010dne prehrambene proizvode koji se konzumiraju i njihov \u2018udeo u potro\u0161a\u010dkom grlu\u2019, kao i razli\u010dita pakovanja u kojima se ti proizvodi prodaju, sve te [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1871,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,21],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1870"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1870"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1870\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1873,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1870\/revisions\/1873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1871"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1870"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1870"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1870"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}