(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 47, april 2008.)<\/p>\n
\u00a0<\/span><\/p>\n Da li ste se nekada zapitali kako bi izgledao \u017eivot bez postojanja etiketa na proizvodima? Ili kada ne biste mogli da ulep\u0161ate svoj stan novim plo\u010dicama u kupatilu, sjajnim parketom ili lepim tapetama? Tako\u0111e pomislite i na svoje najomiljenije cipele \u2013 da nije lepka, mogli biste da ih bacite nakon \u0161to bi vam se i najmanje o\u0161tetio \u0111on. U svakodnevnom \u017eivotu, \u010desto ne obra\u0107amo pa\u017enju na zna\u010daj i svrhu razli\u010ditih lepkova, ali jedno je sigurno – pored svoje osnovne uloge, lepkovi su tu i da mnogim na\u0161im omiljenim predmetima pru\u017ee \u2018drugu \u0161ansu\u2019, u situacijama kada ne\u0161to razbijemo, o\u0161tetimo ili pocepamo.<\/p>\n Svuda oko nas<\/strong> Istorija lepka ukratko<\/strong> D\u017eingis Kan i Antonio Stradivari<\/strong> Danas \u2013 i u medicini<\/strong> Henkel Jugoslavija d.o.o. (tekst objavljen u Progressive magazinu br. 47, april 2008.) \u00a0 Da li ste se nekada zapitali kako bi izgledao \u017eivot bez postojanja etiketa na proizvodima? Ili kada ne biste mogli da ulep\u0161ate svoj stan novim plo\u010dicama u kupatilu, sjajnim parketom ili lepim tapetama? Tako\u0111e pomislite i na svoje najomiljenije cipele \u2013 da nije lepka, mogli […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1580"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1580"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1580\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1594,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1580\/revisions\/1594"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1580"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1580"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1580"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nAko pa\u017eljivije pogledate oko sebe, vide\u0107ete da se lepak koristi za nebrojeno mnogo stvari u va\u0161em doma\u0107instvu, kao i da brojni predmeti koje imate ne bi postojali da nije lepka. U krajnjem slu\u010daju i prostor u kome \u017eivite, va\u0161 stan, odnosno stambena zgrada ili va\u0161a ku\u0107a, izgra\u0111eni su kori\u0161\u0107enjem, pored drugih materijala, i raznovrsnih adheziva za gra\u0111evinsku upotrebu.<\/p>\n
\nIstorija lepka duga je koliko i istorija samog \u010dove\u010danstva. Prvi dokazi o postojanju materije koja se koristila kao adheziv datiraju iz perioda 4.000 godina pre nove ere. Arheolozi koji su prou\u010davali grobnice preistorijskih plemena, pronalazili su grn\u010dariju punjenu hranom, zakopanu zajedno sa umrlim osobama. Neke od ovih posuda bile su polomljene, a zatim popravljane lepljenjem uz pomo\u0107 smole. Arheolozi su tako\u0111e otkrili i statue u vavilonskim hramovima, kod kojih su o\u010dne jabu\u010dice, napravljene od slonova\u010de, tako\u0111e bile zalepljene u o\u010dnim dupljama. Ova vrsta lepka, ne\u0161to poput katrana, odr\u017eala se skoro 6.000 godina.
\nU literaturi, lepak se prvi put spominje u periodu 2000 godina pre nove ere, a u pitanju su bila jednostavna uputstva za pravljenje i kori\u0161\u0107enje lepka \u017eivotinjskog porekla. Prou\u010davanje perioda izme\u0111u 1.500. i 1.000. godine pre nove ere, pokazuje da je lepak po\u010deo da se koristi i u izgradnji. Slike i murali iz ovog perioda prikazuju situacije u kojima se lepak koristi za lepljenje drveta. Tako je, recimo, lepak kori\u0161\u0107en i pri pravljenu kov\u010dega \u010duvenog faraona Tutankamona. Osim toga, danas se u muzejima mo\u017ee prona\u0107i veliki broj umetni\u010dkih i drugih predmeta iz grobnica egipatskih faraona, u \u010dijem pravljenju je kori\u0161\u0107ena odre\u0111ena vrsta lepka \u017eivotinjskog porekla. U periodu od 1. do 500. godine nove ere, Stari Rimljani i Grci, pri pravljenju lepka koristili su belance iz jaja, kao i krv, kosti, mleko, sir i drugo. Osim toga, Stari Rimljani su bili prvi koji su koristili katran i p\u010delinji vosak kako bi zapu\u0161ili rupe na brodskim podovima. Pravi \u2018bum\u2019, kada je u pitanju proizvodnja lepka, nastaje krajem osamnaestog i po\u010detkom devetnaestog veka, u periodu Industrijske revolucije, kada za pravljenje lepkova po\u010dinju da se koriste novi materijali. Prvi sintetizovani plasti\u010dni polimer bio je celulozni nitrat, dobijen iz celuloze drveta. On je prvi put kori\u0161\u0107en pri pravljenju bilijarskih kugli koje su bile izra\u0111ene od slonova\u010de. Ipak, iako su lepkovi postojali i pre 6.000 godina, najve\u0107i broj tehnologija proizvodnje lepkova razvijen je u poslednjih 100 godina.<\/p>\n
\nZnate li \u0161ta je to zajedni\u010dko za velikog vojskovo\u0111u D\u017eingis Kana i Antonija Stradivarija, \u010duvenog po pravljenju izvanrednih violina? I jedan i drugi, zahvalnost za svoj uspeh duguju upravo lepku. D\u017eingis Kan, mongolski vladar i vojskovo\u0111a, i osniva\u010d velike mongolske feudalne imperije, koji je \u017eiveo sredinom 12. i po\u010detkom 13. veka, osim sopstvenom mudro\u0161\u0107u i odva\u017eno\u0161\u0107u, uspeh na bojnom polju postigao je uz pomo\u0107 oru\u017eja koje je koristila njegova vojska. Strele koje su koristili u borbama bile su pravljene od lameliranog drveta limuna i rogova bikova spojenih lepkom \u010dija je formula, na\u017ealost, zauvek izgubljena. Antonio Stradivari, koji je \u017eiveo sredinom 17. i po\u010detkom 18. veka, smatra se najve\u0107im majstorom u izradi violina svih vremena, a cene koje dosti\u017eu na aukcijama neretko prema\u0161uju milionske sume u dolarima. Tajna Stradivarijevih violina je u procesu lameliranja drveta odre\u0111enim adhezivima, \u010dija formula ni uz pomo\u0107 najsavremenijih analiti\u010dkih metoda nije otkrivena. Zanimljivo je pomenuti da na\u0161 \u010duveni violinista Stefan Milenkovi\u0107 svira na Stradivari violini, modelu Lial iz 1702. godine.<\/p>\n
\nDo pre nekoliko godina, kod nas, upotreba lepkova za doma\u0107instvo svodila se na kori\u0161\u0107enje tradicionalnih kontaktnih lepkova, gde se lepilo po principu – \u0161to vi\u0161e lepka, to bolji spoj.
\nDanas u kategoriju lepkova za doma\u0107instvo spadaju, pored kontaktnih lepkova, i super lepkovi na bazi cijanoakrilata, lepkovi za drvo, epoksidni lepkovi. Super lepkovi, ili cijanoakrilati, su kategorija koja je trenutno najzanimljivija potro\u0161a\u010dima: uz malo lepka (samo na jednu povr\u0161inu se nanosi lepak, a ne na obe kao kod kontaktnih lepkova) povr\u0161ine bivaju zalepljene nakon samo pet sekundi. Cijanoakrilati su otkriveni za vreme Drugog svetskog rata, a interesantno je da su ovi lepkovi tokom Vijetnamskog rata kori\u0161\u0107eni i u medicinske svrhe \u2013 od njih su pravljeni specijalni sprejevi kojim su prskane rane povre\u0111enih, \u010dime je zaustavljano njihovo krvarenje.<\/p>\n
\nDivizija lepkovi i tehnologije<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"