{"id":15764,"date":"2018-03-20T16:20:54","date_gmt":"2018-03-20T15:20:54","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=15764"},"modified":"2018-03-20T16:20:54","modified_gmt":"2018-03-20T15:20:54","slug":"patrick-daly-alba-consulting","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/patrick-daly-alba-consulting\/","title":{"rendered":"PATRICK DALY, ALBA CONSULTING"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 156, mart, 2018)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2>GLOBALIZACIJA NIJE NI BLIZU KRAJA<\/h2>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Neki od sistema koji se sada razvijaju i implementiraju mogu se modularno uvesti u malim koracima, \u0161to zna\u010di da verujem da \u0107emo u budu\u0107nosti videti \u2018kobote\u2019 koji rade u skladi\u0161nim i logisti\u010dkim operacijama\u00a0svih veli\u010dina, ne kao zamena za ljude, ve\u0107 kao pobolj\u0161anje ljudskog rada.<\/em><\/p>\n<p>U susret Supply Chain konferenciji koja \u0107e biti odr\u017eana 18. aprila ove godine, u hotelu Antunovi\u0107\u00a0u Zagrebu, razgovarali smo sa jednim od govornika, koji je stru\u010dnjak za logistiku i nabavni lanac &#8211; Patrickom Dalyjem, osniva\u010dem i direktorom kompanije Alba Consulting iz Irske, koji \u0107e drugog\u00a0dana konferencije odr\u017eati radionicu. Supply Chain konferenciju organizuje firma Logiko.<\/p>\n<p><strong>Koje usluge pru\u017eate, ko su va\u0161i klijenti i koje poslovne koristi oni dobijaju rade\u0107i\u00a0s vama?<br \/>\n<\/strong>U osnovi, na\u0161a misija je da pomognemo klijentima da napreduju u oblasti postizanja izvrsnosti svoje logistike i operacija u nabavnom lancu. Tako\u0111e, da na vrlo opipljiv na\u010din pobolj\u0161amo poslovanje u smislu postizanja stvarnih poslovnih rezultata nakon saradnje s klijentima. Koristi koje na\u0161i klijenti posti\u017eu uklju\u010duju pobolj\u0161anu produktivnost, smanjenje tro\u0161kova, pobolj\u0161ane ve\u0161tine i sposobnosti\u00a0zaposlenih, pove\u0107anu odr\u017eivost i sigurnost i jo\u0161 mnogo toga.<br \/>\nVrste izazova i mogu\u0107nosti u kojima im poma\u017eemo variraju od pobolj\u0161anja produktivnosti u skladi\u0161nim i proizvodnim operacijama, preko razvoja operativnih logisti\u010dkih strategija (uklju\u010duju\u0107i dizajn skladi\u0161ta, planiranje mre\u017ee kanala distribucije i odabira lokacije objekta), do strategija poslovanja na me\u0111unarodnom nivou za kompanije koje te\u017ee pro\u0161irenju svojih mogu\u0107nosti globalno, bilo izvozom,\u00a0zajedni\u010dkim ulaganjem ili otvaranjem ogranaka po svetu. Na\u0161im klijentima smatramo kompanije koje se bave proizvodnjom, distribucijom i logistikom. Radili smo sa mnogo svetski poznatih proizvodnih preduze\u0107a, posebno u farmaceutskoj industriji, medicinskom i prehrambenom sektoru, kao i sa mnogim me\u0111unarodnim firmama koje pru\u017eaju usluge logistike i distribucije.<\/p>\n<p><strong>Gde radite sa svojim klijentima i \u0161ta vas dovodi u na\u0161 region?<br \/>\n<\/strong>Na\u0161e sedi\u0161te je u Dablinu, u Irskoj i imamo brojne saradnike i strate\u0161ke partnere u razli\u010ditim delovima sveta, uklju\u010duju\u0107i SAD i Bliski Istok. Iz na\u0161eg sedi\u0161ta u Dablinu razvili smo sna\u017ene poslovne odnose s nizom multinacionalnih korporacija (Evropa, Bliski Istok i Afrika) od kojih je mnogima glavno sedi\u0161te upravo u Irskoj. Kroz te odnose, tokom poslednjih desetak godina, odradili smo projekte \u0161irom\u00a0sveta, uklju\u010duju\u0107i mesta kao \u0161to su Kina, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Malta, \u0160panija, SAD, Portoriko i Urugvaj.<br \/>\nNa Supply Chain konferenciju u Zagrebu dolazim iz razloga \u0161to sam pre par godina kroz zajedni\u010dko poznanstvo u SAD-u upoznao Antonia Zrili\u0107a, vlasnika konsultantske ku\u0107e za Supply Chain Management Logiko Consulting, sa sedi\u0161tem u Zagrebu. Zajedno smo radili u vi\u0161e navrata, uklju\u010duju\u0107i vrlo uspe\u0161an projekat sa multinacionalnom kompanijom sa sedi\u0161tem u Dablinu.<br \/>\n18.04.2018. odr\u017ea\u0107u uvodno predavanje na spomenutoj konferenciji u Zagrebu koju organizuje Logiko, a drugog dana i seminar o strategiji skladi\u0161tenja, projektovanju i radu skladi\u0161ta (Warehousing Strategy, Design and Operation). Mo\u017ee se re\u0107i da imamo obostranu strate\u0161ku korist, rade\u0107i zajedno razvijamo svoje snage i sposobnosti za dobrobit na\u0161ih klijenata.<\/p>\n<p><strong>Koji savet biste dali kompanijama iz ovog regiona koje posluju globalno, bez obzira da li rade trenutno na\u00a0me\u0111unarodnom nivou ili ne?<br \/>\n<\/strong>Globalizacija bi mogla raditi u korist va\u0161e zemlje i zemalja regiona ako postoji vizija i hrabrost kod poslovnih ljudi i vlade. Strate\u0161ka pozicija na kojoj se nalazite daje mogu\u0107nost da se pozicionirate kao proizvodna lokacija za direktna strana ulaganja za me\u0111unarodne proizvodne kompanije \u010dija su glavna\u00a0tr\u017ei\u0161ta u srcu Evrope, na isti na\u010din kao \u0161to je to moja zemlja, Irska, \u010dinila uspe\u0161no poslednjih \u010detrdeset godina. Prednost koju vi imate nad Irskom je ta da ste kontinentalna zemlja, dok nas okru\u017euje more. Ovaj geografski polo\u017eaj daje sna\u017enu prednost u pogledu izvoznih mogu\u0107nosti u ostale evropske\u00a0i neevropske zemlje u jugoisto\u010dnoj Evropi i isto\u010dnom Mediteranu, s obzirom na \u010dinjenicu da se njihove ekonomije razvijaju i da \u0107e se razvijati u budu\u0107nosti. Bez obzira na \u010dinjenicu da je globalizacija trenutno usporena, to je u stvari proces koji nije ni blizu kraja iako mnogi tako misle. Jo\u0161 uvek \u0107e biti mnogo prilika za firme da iskoriste razne oblike i efekte globalizacije. One kompanije koje ve\u0107 rade na me\u0111unarodnom planu pozivam da posmatraju svoje me\u0111unarodno \u0161irenje na strate\u0161ki i dugoro\u010dni na\u010din kako bi poku\u0161ale da identifikuju i jasno se usredsrede na one lokacije i one sektore koji su usmereni na njihove snage, dok istovremeno prate geo-ekonomske razvoje koji bi mogli uticati na njihove planove, s ciljem da brzo reaguju i promene taktiku ako je to potrebno. Za one kompanije koje ne rade na me\u0111unarodnom\u00a0nivou, opet bih povukao paralelu sa svojom zemljom, Irskom, \u010dija su tr\u017ei\u0161ta jednostavno premala da\u00a0podupiru \u0161irenje i razvoj koji nam je potreban, a sada, vi\u0161e nego ikada, velika je verovatno\u0107a da konkurencija iz drugih zemalja preuzme na\u0161e tr\u017ei\u0161te ako sami ne izgradimo na\u0161e me\u0111unarodne potencijale.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta mislite kakav u\u010dinak \u0107e novi tehnolo\u0161ki trendovi, kao \u0161to su robotika, internet stvari (IoT), blockchain i analize velikih podataka (big data) imati na budu\u0107nost upravljanja logistikom i nabavnim lancem?<br \/>\n<\/strong>Te tehnologije razvijaju se vrlo brzo i konvergiraju, a tokom narednih godina po\u010de\u0107emo da uvi\u0111amo pojavljivanje re\u0161enja u nabavnom lancu koja uklju\u010duju sve ove tehnologije uz postoje\u0107e kapacitete. U oblasti automatizacije u skladi\u0161tenju i proizvodnji, videli smo kako razni sistemi po\u010dinju intenzivnije da se koriste i postaju sveobuhvatni u njihovoj primeni u odre\u0111enim sektorima i u odre\u0111enim regionima, kao na primer: automatizovana vozila za vo\u017enju (AGV), automatizovani sistemi za \u010duvanje i pronala\u017eenje (ASRS), integrisani sa sistemom upravljanja skladi\u0161tem (WMS) i sistemom kontrole skladi\u0161ta (WCS) i dopunjeni sistemima prepoznavanja glasa, kao i sistemi pick-by-light. Me\u0111utim, zbog visokih tro\u0161kova, ta re\u0161enja su primenjivale velike kompanije u regionima visokih tro\u0161kova rada. U novije vreme, razvoj tehnologije senzora doveo je do pojave kolaborativnih robota (\u2018kobota\u2019) koji mogu da rade sli\u010dno kao i ljudi kada je re\u010d, na primer, o prikupljanju skladi\u0161nih narud\u017ebina. Neki od sistema koji se sada razvijaju i\u00a0implementiraju mogu se modularno uvesti u malim koracima, \u0161to zna\u010di da verujem da \u0107emo u budu\u0107nosti videti \u2018kobote\u2019 koji rade u skladi\u0161nim i logisti\u010dkim operacijama svih veli\u010dina, ne kao zamena za ljude, ve\u0107 kao pobolj\u0161anje ljudskog rada. Ipak, prisutnost ove tehnologije u kompaniji vodi do vrlo drasti\u010dne promene u obuci, ve\u0161tinama i sposobnostima ljudi koje \u0107emo imati u budu\u0107nosti. Isto tako, tehnologija blockchaina, u kombinaciji s IoT ure\u0111ajima ugra\u0111enim u fizi\u010dku imovinu, kao i stavke inventara u nabavnom lancu, obe\u0107ava mnoga vredna re\u0161enja za izazove u raznim aktivnostima poput: pra\u0107enja imovine (kao \u0161to su kontejneri, vozila), provere autenti\u010dnosti proizvoda, pra\u0107enja hrane, upravljanja licencom i identitetom. Te aktivnosti \u0107e, u kombinaciji sa analiti\u010dkim potencijalom \u2018velikih podataka\u2019 koji proizlaze iz ovih ure\u0111aja omogu\u0107iti uvid u realno vreme stvarnog stanja nabavnog lanca na na\u010din koji pre nije bio mogu\u0107. To \u0107e doneti prednosti u smislu smanjenja otpada, pobolj\u0161ane odr\u017eivosti i pove\u0107ane produktivnosti. Na Supply Chain konferenciji u Zagrebu na kojoj \u0107u govoriti\u00a0bi\u0107e vi\u0161e re\u010di o novim tehnologijama koje se primenjuju u logistici i nabavnim lancima kao \u0161to je predstavljanje pilot projekta primene blockchain tehnologije za sledljivost hrane (food tracibility) i pick-by-vision u skladi\u0161tu.<\/p>\n<p><strong>Da li ste optimisti\u010dni \u0161to se ti\u010de budu\u0107nosti?<br \/>\n<\/strong>Budu\u0107nost je uvek neizvesna i nikada ne mo\u017eete biti sigurni \u0161ta \u0107e se dogoditi sutra, idu\u0107e nedelje ili idu\u0107e godine. Me\u0111utim, uprkos izazovima koji nas \u010dekaju, a ima ih mnogo, uklju\u010duju\u0107i izbegli\u010dke krize, ratne pretnje i globalno otopljavanje, verujem da postoji mnogo razloga da budemo optimisti\u010dni u pogledu budu\u0107nosti u svetu uop\u0161te, a posebno u poslovanju.<br \/>\nNa primer, kada posmatramo makro trendove za pismenost, siroma\u0161tvo, bolesti i ratove, svet je danas mnogo bolji nego \u0161to je bio pre 15, 20 ili 30 godina. Veliki broj ljudi u zemljama u razvoju u Aziji, Latinskoj Americi i Africi li\u0161en je siroma\u0161tva i na stotine miliona novih potro\u0161a\u010da aktivno se uklju\u010dilo u globalnu ekonomiju.<br \/>\nTehnolo\u0161ki napredak, koji se sada razvija, omogu\u0107ava da se potrebe potro\u0161a\u010da u svetu ostvare sve efikasnije i odr\u017eivije, a velike i male kompanije, u zemljama kao \u0161to su Srbija ili Hrvatska i druge, bi\u0107e na \u010delu pru\u017eanja te budu\u0107nosti, pod uslovom da imaju viziju, uverenje i hrabrost da to u\u010dine. Dakle, da, moram re\u0107i da sam vrlo optimisti\u010dan kada je re\u010d o budu\u0107nosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 156, mart, 2018) &nbsp; GLOBALIZACIJA NIJE NI BLIZU KRAJA &nbsp; Neki od sistema koji se sada razvijaju i implementiraju mogu se modularno uvesti u malim koracima, \u0161to zna\u010di da verujem da \u0107emo u budu\u0107nosti videti \u2018kobote\u2019 koji rade u skladi\u0161nim i logisti\u010dkim operacijama\u00a0svih veli\u010dina, ne kao zamena za ljude, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":15765,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,21],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15764"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15764"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15764\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15766,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15764\/revisions\/15766"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15765"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}