{"id":15540,"date":"2018-02-18T21:17:36","date_gmt":"2018-02-18T20:17:36","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=15540"},"modified":"2018-02-18T21:17:36","modified_gmt":"2018-02-18T20:17:36","slug":"jelena-despotovic-nielsen","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/jelena-despotovic-nielsen\/","title":{"rendered":"jelena despotovi\u0107, nielsen"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 155, februar, 2018)<\/p>\n<h2>VE\u010cINA LJUDI U SRBIJI VOLI DA KUPI NOVI PROIZVOD<\/h2>\n<p><em>Tokom 2017. srpsko tr\u017ei\u0161te je vrednosno bele\u017eilo rast, dok je koli\u010dinski bele\u017eilo\u00a0<\/em><em>neznatan pad. Vrednosni rast dolazi ili od pove\u0107anja cena ili od kupovine tzv.\u00a0<\/em><em>premijum proizvoda. U pore\u0111enju sa istim periodom prethodne godine\u00a0<\/em><em>odre\u0111ene grupe kategorija do\u017eivele su rast prodaje. Tu spadaju: delikates,\u00a0<\/em><em>sirevi, proizvodi za lepotu i negu.\u00a0<\/em>O tome \u0161ta se tokom 2017. godine de\u0161avalo\u00a0na srpskom FMCG\/maloprodajnom tr\u017ei\u0161tu,\u00a0koje kategorije su do\u017eivele rast prodaje a\u00a0koje pad, koliki je u\u010dinak PL-a, koji formati\u00a0prodaje su bili najpopularniji, da li su srpski kupci skloni\u00a0impulsivnoj kupovini, kao i o jo\u0161 nekim temama razgovarali\u00a0smo sa Jelenom Despotovi\u0107, koja u agenciji Nielsen\u00a0radi kao Retail Services Account Executive.<\/p>\n<p><strong>Mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to vi\u0161e o\u00a0<\/strong><strong>metodologiji i alatima koje Nielsen\u00a0<\/strong><strong>koristi tokom svojih istra\u017eivanja kako bi\u00a0<\/strong><strong>proizvo\u0111a\u010dima ponudio \u0161to preciznije i\u00a0<\/strong><strong>verodostojnije podatke, da li koristite i\u00a0<\/strong><strong>neka od dostignu\u0107a \u2018neuro nauke\u2019? Da li\u00a0<\/strong><strong>planirate neke inovacije na ovom polju\u00a0<\/strong><strong>u 2018?<\/strong><\/p>\n<p>Nielsen je globalni lider u istra\u017eivanjima. Uz na\u0161u osnovnu\u00a0delatnost RMS (Retail Measurement odnosno pra\u0107enje\u00a0prodaje robe \u0161iroke potro\u0161nje), u svom portfoliju imamo i\u00a0usluge: pra\u0107enje promocija, cenovnu elasti\u010dnost, pra\u0107enje\u00a0egzekucije strategije klijenta u samim objektima, namenska\u00a0istra\u017eivanja. Tako\u0111e, iz godine u godinu aktivno pratimo\u00a0navike potro\u0161a\u010da kao i indeks poverenja potro\u0161a\u010da.<br \/>\nNeuro nauka (Neuro Science) deo je Nielsen portfolija\u00a0iako trenutno nije zastupljena na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu.\u00a0Na\u0161a metodologija prikupljanja podataka (RMS) je kompleksan\u00a0proces koji se mo\u017ee definisati kroz 5 koraka:\u00a0utvr\u0111ivanje strukture maloprodaje &#8211; definisanje tipova\u00a0prodajnih objekata, dizajniranje reprezentativnog uzorka,\u00a0prikupljanje podataka (elektronski i manuelno), statisti\u010dka\u00a0projekcija podataka i, kao krajnji proizvod, dobijamo\u00a0podatke o kretanju kategorija robe \u0161iroke potro\u0161nje na\u00a0tr\u017ei\u0161tu, u odre\u0111enom kanalu prodaje ili regionu.\u00a0Konstantno pratimo de\u0161avanja na tr\u017ei\u0161tu i poku\u0161avamo da\u00a0na najbolji mogu\u0107i na\u010din odgovorimo na zahteve i dinamiku tr\u017ei\u0161ta. Tokom 2018. pro\u0161iri\u0107emo panel kojim reprezentujemo\u00a0Traditional Trade kanal, \u010dime \u0107emo neosporno\u00a0pobolj\u0161ati pra\u0107enje ovog kanala. Pored unapre\u0111enja TT\u00a0kanala, uklju\u010di\u0107emo i trgovce sa kojima je uspostavljena\u00a0saradnja tokom 2017. godine.<\/p>\n<p><strong>Prema podacima kojima raspola\u017eete,\u00a0<\/strong><strong>koje prehrambene i neprehrambene\u00a0<\/strong><strong>kategorije su na srpskom tr\u017ei\u0161tu\u00a0<\/strong><strong>do\u017eivele rast prodaje kroz objekte\u00a0<\/strong><strong>maloprodaje tokom 2017, a koje pad?<\/strong><\/p>\n<p>Tokom 2017. tr\u017ei\u0161te je vrednosno bele\u017eilo rast, dok je\u00a0koli\u010dinski bele\u017eilo neznatan pad. Vrednosni rast dolazi ili\u00a0od pove\u0107anja cena ili od kupovine tzv. premijum proiz-\u00a0voda. U pore\u0111enju sa istim periodom prethodne godine\u00a0odre\u0111ene grupe kategorija do\u017eivele su rast prodaje. Tu\u00a0spadaju: delikates, sirevi, proizvodi za lepotu i negu.\u00a0Pad vrednosne prodaje do\u017eivele su slede\u0107e kategorije\u00a0proizvoda: sredstva za pranje i \u010di\u0161\u0107enje, kao i namirnice\u00a0za pripremu jela. Napominjem da su navedene samo one\u00a0kategorije koje Nielsen prati.<\/p>\n<p><strong>Kakav je odnos izme\u0111u privatnih robnih\u00a0<\/strong><strong>marki i brendova, da li trgova\u010dke marke\u00a0<\/strong><strong>do\u017eivljavaju rast na srpskom tr\u017ei\u0161tu, u<\/strong><br \/>\n<strong>kojim kategorijama naro\u010dito, koliko su\u00a0<\/strong><strong>one procentualno razvijene u odnosu na\u00a0<\/strong><strong>PL u regionu?<\/strong><\/p>\n<p>Samo u\u010de\u0161\u0107e PL-a u total FMCG-u je ne\u0161to vi\u0161e od 6% i\u00a0bele\u017ei blagi rast u odnosu na isti period 2016. godine. Za\u00a0taj rast zaslu\u017enije su neprehrambene kategorije. Najve\u0107i\u00a0rast ima papirna galanterija. Od prehrambenih kategorija,\u00a0konzervisana riba i tortilje i kukuruzni \u010dips.<br \/>\nAko posmatramo PL zaklju\u010dujemo da je on u fazi stagnacije,\u00a0s obzirom na to da u odnosu na 2016. godinu nema\u00a0zna\u010dajnijih promena. U\u010de\u0161\u0107e PL-a najvi\u0161e je u Sloveniji, dok\u00a0je Hrvatska prati. U Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni u\u010de\u0161\u0107e\u00a0PL-a dosta je ni\u017ee od u\u010de\u0161\u0107a PL-a u Srbiji.\u00a0Glavni razlog kupovine privatnih robni marki je ni\u017ea cena\u00a0u odnosu na druge poznate brendove. Kupci prepoznaju\u00a0pobolj\u0161anje kvaliteta PL-a u ve\u0107oj meri nego prethodnih\u00a0godina i smatraju da privatne robne marke nude zaista\u00a0dobru vrednost za novac.<\/p>\n<p><strong>Koji formati prodajnih objekata su bili\u00a0<\/strong><strong>&#8216;najpopularniji&#8217; u toku 2017, tj. koji\u00a0<\/strong><strong>formati bele\u017ee rast prodaje, a koji pad?\u00a0<\/strong><strong>Kakve su prognoze za 2018, pogotovo\u00a0<\/strong><strong>ukoliko se u obzir uzme najavljeno\u00a0<\/strong><strong>otvaranje ve\u0107eg broja Lidlovih\u00a0<\/strong><strong>diskonata? Da li o\u010dekujete da \u0107e se\u00a0<\/strong><strong>odnos snaga me\u0111u kanalima zna\u010dajnije\u00a0<\/strong><strong>promeniti?<\/strong><\/p>\n<p>Prema Nielsen Universeu, ako posmatramo numeri\u010dki broj\u00a0objekata rast bele\u017ee velike prodavnice (101-300m\u00b2), hiper\/\u00a0super marketi ve\u0107i od 300m\u00b2 i drogerije, dok male i srednje\u00a0prodavnice bele\u017ee pad. Ako se osvrnemo na Shopper-\u00a0Trends studiju, najpose\u0107eniji kanal prodaje, prema tvrdnjama\u00a0ispitanika, su supermarketi \u0161to je u potpunosti u\u00a0korelaciji sa na\u0161im RMS podacima prema kojima hiper\/\u00a0super marketi imaju najve\u0107e vrednosno u\u010de\u0161\u0107e. Dolaskom\u00a0Lidla na tr\u017ei\u0161te sasvim sigurno \u0107e se de\u0161avati izvesne promene,\u00a0ali kakve i u kojoj meri, ostaje da vidimo.<\/p>\n<p><strong>Kako stoje stvari kada je re\u010d o\u00a0<\/strong><strong>u\u010destalosti kupovine i kolika je prose\u010dna\u00a0<\/strong><strong>vrednost potro\u0161a\u010dke korpe\/ra\u010duna?<\/strong><\/p>\n<p>Prose\u010dna mese\u010dna potro\u0161nja na hranu, ku\u0107ne potrep\u0161tine\u00a0i li\u010dnu higijenu prema re\u010dima ispitanika iz ShopperTrends\u00a0studije iznosi ne\u0161to vi\u0161e od 28.000 dinara (229 evra, \u0161to je\u00a079 evra manje od evropskog proseka), a u vremenskom\u00a0intervalu od mesec dana potro\u0161a\u010di u proseku posete 3<br \/>\nrazli\u010dita banera.<\/p>\n<p>D<strong>a li kupci u Srbiji prave liste za\u00a0<\/strong><strong>kupovinu i koliko se dr\u017ee ove liste na\u00a0<\/strong><strong>licu mesta, u objektu? Koliko su skloni\u00a0<\/strong><strong>impulsivnoj kupovini?<\/strong><\/p>\n<p>Kupci u Srbiji su oduvek voleli da prave makar neki vid\u00a0shopping liste. Osam od deset kupaca planira kupovinu\u00a0pre nego \u0161to u nju krene. Veoma im je va\u017eno da kupuju u\u00a0dobro organizovanoj prodavnici, u prijatnom ambijentu\u00a0i uz usluge za potro\u0161a\u010de. Prema ShopperTrends studiji,\u00a077% kupaca pravi listu za kupovinu, a koliko je se pridr\u017eavaju\u00a0govori podatak da \u010dak 64% njih na kraju kupi\u00a0i ono \u0161to nisu planirali. Na osnovu ovih procenata jasno\u00a0je da je vi\u0161e od polovine ispitanika sklono impulsivnoj\u00a0kupovini.<\/p>\n<p><strong>Koliko srpski kupci vole da istra\u017euju\u00a0<\/strong><strong>tj. koliko su otvoreni za isprobavanje\u00a0<\/strong><strong>novih proizvoda?<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina ljudi u Srbiji voli da kupi novi proizvod, a njih 28%\u00a0je vezano za odre\u0111eni brend ili proizvod. Ako podelimo\u00a0kupce na tri grupe &#8211; rane, srednje i kasne usvojioce, rani\u00a0usvojioci bele\u017ee zna\u010dajan rast u pore\u0111enju sa 2016. godinom,\u00a0\u0161to zna\u010di da se percepcija o kupovini novih proizvoda\u00a0menja. Ako se osvrnemo na region, Srbija je zemlja\u00a0koja ima najve\u0107i procenat kasnih usvojilaca. Ako posmatramo<br \/>\nEvropu, najve\u0107i procenat ranih usvojilaca ima Italija,\u00a0a slede je \u0160panija i Britanija.<\/p>\n<p><strong>Da li je niska cena presudna prilikom\u00a0<\/strong><strong>dono\u0161enja odluke o kupovini nekog\u00a0<\/strong><strong>artikla ili su, mo\u017eda, jo\u0161 neki elementi &#8216;u\u00a0<\/strong><strong>igri&#8217; kada se donosi odluka o kupovini?<\/strong><\/p>\n<p>Postoji jasna polarizacija na kupce koji aktivno tra\u017ee promocije\u00a0i one su im okida\u010d za kupovinu, kao i kupce kojima promocija\u00a0nije presudna ni zna\u010dajna prilikom odabira prodavnice\u00a0ili brenda. Samo 10% kupaca menja radnju zbog boljih\u00a0promocija. Skoro 50% ispitanika u ST studiji izjavilo je da\u00a0zbog promocija retko menja izbor robne marke i da kupuje\u00a0na promocijama ukoliko im se zaista svi\u0111a robna marka.<\/p>\n<p><strong>U kolikoj meri\/procentu proizvodi koji\u00a0<\/strong><strong>su na akcijskim sni\u017eenjima pove\u0107avaju\u00a0<\/strong><strong>prodaju &#8211; u kojim kategorijama\u00a0<\/strong><strong>naro\u010dito? Koji tipovi akcija su posebno\u00a0<\/strong><strong>popularni kod proizvo\u0111a\u010da, trgovaca i,\u00a0<\/strong><strong>naravno, kod kupaca?<\/strong><\/p>\n<p>Popularno nazivane &#8216;akcije&#8217; koje podrazumevaju umanjenje\u00a0regularne cene su najpopularnije kako kod\u00a0kupaca tako i kod trgovaca. Pribli\u017eno 60% kupaca\u00a0tokom redovnih nabavki kupuje na akcijama. Kao\u00a0najzna\u010dajniji benefit \u010dlanstva u programima lojalnosti\u00a0kupci navode sni\u017eene cene.\u00a0Postoje kategorije kao \u0161to su pra\u0161ak za ve\u0161, \u0161amponi ili\u00a0\u010dokoladni namazi u kojima akcije u\u010destvuju znatno vi\u0161e\u00a0u volumenskoj prodaji. Me\u0111utim za samu procenu da li\u00a0su navedene akcije dovele do pove\u0107anja prodaje cele\u00a0kategorije, odre\u0111enog segmenta ili brenda potrebno je\u00a0posmatrati znatno \u0161iru sliku, npr. da li kupci tokom trajanja\u00a0akcije prave zalihe usled dobre ponude ili se konzumacija\u00a0pove\u0107ava i nakon akcije, zatim da li su akcije bile u odgovaraju\u0107em\u00a0kanalu prodaje, koliki je bio iznos popusta, kao\u00a0i koliko je pro\u0161lo od prethodne akcije. Pri analizi efikasnosti\u00a0akcija va\u017eno je razumeti iznos inkrementalne prodaje\u00a0(dodatne prodaje koju je donela akcija) i &#8216;zamenske prodaje&#8217;\u00a0(koli\u010dine koje su prodate po akcijskoj ceni, a zapravo\u00a0bi se prodale i po redovnoj). Pri navedenoj analizi Nielsen\u00a0mo\u017ee biti pouzdan partner.<\/p>\n<p><strong>Da li i u kolikoj meri ambala\u017ea\u00a0<\/strong><strong>proizvoda tj. njegova atraktivnost na\u00a0<\/strong><strong>polici uti\u010de na pove\u0107anje prodaje tog\u00a0<\/strong><strong>proizvoda? \u0160ta je jo\u0161 va\u017eno da bi se\u00a0<\/strong><strong>proizvod istakao na polici u objektu?<\/strong><\/p>\n<p>Ambala\u017ea je bitna u velikoj meri. Ljudsko oko najvi\u0161e reaguje\u00a0na crvenu, zelenu i plavu boju, pa ovo treba imati\u00a0na umu prilikom osmi\u0161ljanja ambala\u017ee. Svi upoznati sa\u00a0CatMan principima znaju da je pozicija u korelaciji sa ulogom\u00a0proizvoda. Pored dizajna pakovanja bitna je i dobra<br \/>\nvidljivost proizvoda na polici, pozicija koja je u skladu sa\u00a0strategijom trgovca, ulogom proizvoda\/kategorije i prodajom\u00a0koju proizvod ostvaruje.<br \/>\nKupcima mo\u017eemo skrenuti pa\u017enju na odre\u0111eni proizvod\u00a0na nekoliko na\u010dina: osvetljenjem na polici, stop shelves\u00a0kojima se jasno odvaja brend blok ili blokovi po segmentima.\u00a0Atraktivnost na polici se mo\u017ee pove\u0107ati svim promo\u00a0materijalima na prodajnom mestu, posebno ukoliko su<br \/>\ntakvi materijali inovativni.<\/p>\n<p><strong>Koliko je on-line kupovina razvijena\u00a0<\/strong><strong>u Srbiji kada je re\u010d o prehrambenim\u00a0<\/strong><strong>kategorijama, \u0161ta o\u010dekujete da \u0107e se na\u00a0<\/strong><strong>tom polju de\u0161avati u bliskoj budu\u0107nosti,\u00a0<\/strong><strong>koji proizvodi se najvi\u0161e kupuju on-line?<\/strong><\/p>\n<p>U pore\u0111enju sa Evropom, on-line kupovina u Srbiji je slabo razvijena. Samo u\u010de\u0161\u0107e on-line prodaje kada je re\u010d o robi \u0161iroke potro\u0161nje u odnosu na total FMCG je ni\u017ee od 1%. Kategorije koje se najvi\u0161e prodaju on-line su: voda, UHT mleko, kafa, sokovi. Ako uporedimo ovaj podatak sa ostalim Nielsen istra\u017eivanjima, zaklju\u010dci ni malo ne iznena\u0111uju,jer je osnovna briga kupaca koji kupuju on-line ili razlog\u00a0 zbog \u010dega ne kupuju on-line &#8211; kvalitet proizvoda, pa nije ni udo \u0161to su dominantne kategorije, koje se najvi\u0161e prodaju, upravo one koje imaju du\u017ei rok trajanja. Naj\u010de\u0161\u0107i i primarni razlog posete web stranica trgovaca je provera specijalnih ponuda i informacije o proizvodima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 155, februar, 2018) VE\u010cINA LJUDI U SRBIJI VOLI DA KUPI NOVI PROIZVOD Tokom 2017. srpsko tr\u017ei\u0161te je vrednosno bele\u017eilo rast, dok je koli\u010dinski bele\u017eilo\u00a0neznatan pad. Vrednosni rast dolazi ili od pove\u0107anja cena ili od kupovine tzv.\u00a0premijum proizvoda. U pore\u0111enju sa istim periodom prethodne godine\u00a0odre\u0111ene grupe kategorija do\u017eivele su rast [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":15543,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[21],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15540"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15540"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15540\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15545,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15540\/revisions\/15545"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15543"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15540"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15540"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15540"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}