{"id":1169,"date":"2013-10-28T15:57:50","date_gmt":"2013-10-28T14:57:50","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=1169"},"modified":"2013-10-28T15:57:50","modified_gmt":"2013-10-28T14:57:50","slug":"sijalice","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/sijalice\/","title":{"rendered":"Sijalice"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br.42, novembar 2007.)<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Kada pri\u010damo o sijalicama \u0161iroke potro\u0161nje, pored inkandescentnih, danas se najvi\u0161e koriste fluorescentne (&#8216;neonke&#8217;), kao i halogene i kompaktne fluorescentne sijalice (&#8216;\u0161tedljive&#8217; sijalice).<\/strong><\/span><\/p>\n<p>Pri\u010da o istoriji svetlosti i osvetljenja je fascinantna i vra\u0107a nas skoro do samog postanka \u010doveka. Sve je po\u010delo onog trenutka kada je \u010dovek nau\u010dio kako da kontroli\u0161e vatru i hiljadama godina kasnije taj isti vatreni plamen je ostao glavni izvor ve\u0161ta\u010dke svetlosti. Poku\u0161aji da se svetlost odvoji od stvaranja toplote grubo se deli na \u010detiri faze. Prva faza je bila odre\u0111ena time da se proizvede konstantna svetlost pomo\u0107u konstantnog plamena. Jo\u0161 u kamenom dobu to su re\u0161avali na taj na\u010din \u0161to su koristili \u017eivotinjsko i biljno ulje, ne\u0161to kasnije su nastale sve\u0107e, tako da su lampe sa sve\u0107ama i baklje omogu\u0107ile da svetlost postane prenosiva. Slede\u0107i pomak se desio ne tako davno, dva veka unazad, kada su napravljeni prvi ve\u0107i koraci u pove\u0107anju svetlosne ja\u010dine plamena. Tre\u0107a faza se desila pre ne\u0161to malo vi\u0161e od veka, kada je plamen kao izvor svetlosti napu\u0161ten u korist inkandescentne sijalice. Inkandescentne sijalice i gasne lampe su bile dva najzna\u010dajnija pronalaska u ovom periodu. Na kraju, u poslednjoj dekadi 20. veka, postalo je mogu\u0107e proizvesti svetlost bez rasipanja toplote. Razvoj ovakvih svetlosnih tela je jo\u0161 uvek u punom zamahu. Nastanak sijalice kakvu danas poznajemo Humphry Davy je 1802. godine napravio prvu inkandescentnu sijalicu koja je u sebi imala vlakno od platine, metal koji ima ekstremno visoku ta\u010dku topljenja, ali takva sijalica nije davala dovoljno svetlosti i nije dugo trajala da bi bila prakti\u010dna, mada je bila presedan za dalje eksperimente tokom 75 godina, dok 1879. godine Thomas Edison nije napravio prvu prakti\u010dnu inkandescentnu sijalicu. On je 1878. po\u010deo ozbiljna istra\u017eivanja u razvoju prakti\u010dne inkandescentne sijalice. Posle raznih eksperimenata sa vlaknima od platine i drugih metala, Edison se vratio na vlakna od karbona. Prvi uspe\u0161an test je bio 22. oktobra 1879. i trajao je 13,5 sati. Edison je nastavio sa istra\u017eivanjem i kombinuju\u0107i karbon sa drugim materijalima uspeo da napravi sijalicu koja je mogla da traje 1.200 sati. Kasnije su mnogi nau\u010dnici radili na usavr\u0161avanju vlakana i otkrili da je vlakno od tungstena (wolfram) najotpornije, traje du\u017ee od ostalih vlakana i daje najvi\u0161e svetlosti.<\/p>\n<p><strong>Konstrukcija inkandescentne sijalice<\/strong><br \/>\nInkandescentna sijalica je napravljena od staklenog balona u kome se nalazi inertan gas \u010dija je uloga da umanji isparavanje usijanog vlakna i omogu\u0107i da se koristi manje otporno staklo. Unutar balona se nalazi vlakno od tungsten \u017eice kroz koju prolazi struja. Struja zagreva vlakno do usijanja na veoma visoku temperaturu i tako usijano vlakno emituje svetlost. Dana\u0161nje inkandescentne sijalice su punjene gasom kao \u0161to je: azot, argon ili kripton. Efikasnost: oko 95 odsto energije koju potro\u0161i inkandescentna sijalica pretvara se u toplotu, a ostatak u svetlost. Me\u0111utim, one su veoma jeftine za proizvodnju, a \u017eivotni vek im je oko 1.000 sati. Inkandescentne sijalice koje se danas uglavnom koriste u doma\u0107instvima su ja\u010dine od 25W do 100W sa tipovima grla E14 i E27. <\/p>\n<p><strong>Kompaktne fluorescentne sijalice (\u0161tedljive) <\/strong><br \/>\nOne su dizajnirane da zamene standardne inkandescentne sijalice. \u0160tedljive sijalice tro\u0161e manje energije i imaju du\u017ei \u017eivotni vek. Skuplje su u odnosu na obi\u010dnu sijalicu, ali se tro\u0161ak kompenzuje u vidu manjih ra\u010duna za struju tokom dugog perioda kori\u0161\u0107enja. Dana\u0161nje moderne \u0161tedljive sijalice imaju prose\u010dan \u017eivotni vek izme\u0111u 6.000 i 15.000 sati, dok standardne inkandescentne sijalice imaju prose\u010dan \u017eivotni vek izme\u0111u 750 i 1.000 sati. Tro\u0161e do pet puta manje energije u odnosu na inkandescentne sijalice i daju istu koli\u010dinu svetlosti. Globalno predstavljene po\u010detkom 1980, \u0161tedljive sijalice konstantno pove\u0107avaju obim prodaje i postaju jedan od bitnih faktora u u\u0161tedi energije i o\u010duvanju okoline.<\/p>\n<p><strong>Svetska inicijativa<\/strong><br \/>\nU svetu trenutno postoji inicijativa da se u narednom periodu u zavisnosti od zemlje do zemlje totalno izbace iz upotrebe inkandescentne sijalice i zamene \u0161tedljivim sijalicama u cilju smanjenja emisije \u0161tetnih gasova i globalnog zagrevanja. U Americi (Kalifornija) postoji plan da se do 2018. godine skroz izbaci inkandescentna sijalica iz proizvodnje, a samim tim i upotrebe. Australija i Novi Zeland \u0107e do 2010. potpuno izbaciti inkandescentne sijalice iz upotrebe. U Kanadi \u0107e do 2012. godine tako\u0111e totalno izbaciti inkandescentne sijalice iz proizvodnje. U Evropskoj uniji su dali predlog o prestanku proizvodnje inkandescentnih sijalica, planirano je da to postane efektno u bliskoj budu\u0107nosti, s tim \u0161to ne\u0107e uticati na postoje\u0107e inkandescentne sijalice, ve\u0107 samo na proizvodnju.<\/p>\n<p><strong>Dalji razvoj &#8211; budu\u0107nost<\/strong><br \/>\nDosada\u0161nji napori idu u smeru da se naprave sijalice koje imaju du\u017ei \u017eivotni vek, koje su energetski efikasnije i imaju manji negativni uticaj na okolinu, u smislu zaga\u0111enja. Danas su kompaktne fluorescentne sijalice (\u0161tedljive sijalice) veoma prihva\u0107ene i upotrebljavaju se kako u doma\u0107instvima, tako i u profesionalne svrhe. U liniji sa ovim trendom, svetlost koja je bazirana na emitovanju pomo\u0107u dioda vi\u0161e poznatih kao LED, po\u010dinje da se \u0161iri i donosi rezultate. One imaju veliku energetsku efikasnost i ekstremno dug \u017eivotni vek, ali jo\u0161 moraju da dostignu nivo intenziteta svetlosti i boja prethodnih tehnologija. Interesantan podatak je da se svakih 18 meseci ja\u010dina svetlosti koje emituju LED sijalice duplira. O\u010dekivanja su da \u0107e do 2010. LED sijalice imati dovoljno jak intenzitet svetlosti da zamene duga\u010dke fluorescentne sijalice.<\/p>\n<p>Philips Electronics<br \/>\nRepresentative Office Belgrade<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br.42, novembar 2007.) Kada pri\u010damo o sijalicama \u0161iroke potro\u0161nje, pored inkandescentnih, danas se najvi\u0161e koriste fluorescentne (&#8216;neonke&#8217;), kao i halogene i kompaktne fluorescentne sijalice (&#8216;\u0161tedljive&#8217; sijalice). Pri\u010da o istoriji svetlosti i osvetljenja je fascinantna i vra\u0107a nas skoro do samog postanka \u010doveka. Sve je po\u010delo onog trenutka kada je \u010dovek [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1169"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1169"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1172,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1169\/revisions\/1172"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}