{"id":1032,"date":"2013-10-24T13:26:24","date_gmt":"2013-10-24T12:26:24","guid":{"rendered":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/?p=1032"},"modified":"2013-10-24T13:26:24","modified_gmt":"2013-10-24T12:26:24","slug":"deterdzenti","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/deterdzenti\/","title":{"rendered":"Deterd\u017eenti"},"content":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br.10, mart 2005.)<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Bez obzira na sezonu, vrstu radnje ili segment, deterd\u017eenti se kupuju i jedan su od najva\u017enijih predstavnika grupe proizvoda za \u0161iroku potro\u0161nju.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><strong>Nekada davno&#8230;<\/strong><br \/>\nKultura pranja je stara koliko i pojava prvih tekstilnih materijala, kao \u0161to su lan, konoplja i vuna, a \u0161to se vezuje za period IV milenijuma pre n.e. Pralo se obi\u010dno na obalama reka, jezera ili mora, gde se rublje potapalo, gnje\u010dilo rukama ili gazilo nogama. Kasnije se prljav\u0161tina sa rublja odstranjivala udaranjem uz pomo\u0107 drvenog \u0161tapa, ili daske, a zatim je i pepeo pome\u0161an sa rastvorom ga\u0161enog kre\u010da kori\u0161\u0107en kao sredstvo za pranje. U anti\u010dko vreme u Rimu su postojale javne perionice koje su kao sredstvo za pranje koristile ljudski urin. Nalazile su se u sporednim ulicama, ili na periferiji grada zbog razvijanja neprijatnog mirisa prilikom pranja. Danas je situacija sasvim druga\u010dija. Celokupna hemijska industrija u svetu, a samim tim i industrija deterd\u017eenata je u neprestanom razvoju na svim poljima koja obuhvata: nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki rad, porast proizvodnje i potro\u0161nje, kao i stepen automatizacije. <\/p>\n<p><strong>Borba sa mrljama je svakodnevna<\/strong><br \/>\nKako je ljudska civilizacija napredovala i razvijala se, tako su se i svakodnevne mrlje vremenom menjale kroz razne periode, a formule su se prilago\u0111avale u zavisnosti od toga da li treba da o\u010diste ostatke koji su organskog ili neorganskog porekla. Sa koliko \u0107emo se neprijatnih tragova sresti, zavisi i od godi\u0161njeg doba. Leti, na primer, kada jedemo vi\u0161e vo\u0107a, sladoleda, i pijemo razne napitake, fleke su \u010desta pojava, a tokom hladnijih i ki\u0161nih dana mogu nas neprijatno iznenaditi tragovi blata, prljav\u0161tine od automobila i raznih masno\u0107a. Fleke koje deca prave dok se igraju napolju, mogu da budu jako uporne, a ostaci hrane za bebe su okarakterisani kao neke od najte\u017eih mrlja. <\/p>\n<p><strong>Podela deterd\u017eenata<\/strong><br \/>\nPostoji nekoliko osnovnih podela deterd\u017eenata za pranje: po obliku, vrsti ve\u0161a, nameni, kao i po ceni. Deterd\u017eenti za pranje ve\u0161a se po obliku dele na: pra\u0161kaste, te\u010dne, one u obliku gela ili tableta. Pra\u0161kasti deterd\u017eenti su uglavnom univerzalni i mogu da se koriste svakodnevno. Veoma su efikasni za uklanjanje mrlja od trave, blata i prljav\u0161tine, i koriste se na svim temperaturama &#8211; 30\u00b0C, 40\u00b0C, 60\u00b0C i 90\u00b0C. Gel i te\u010dni deterd\u017eenti su tehnolo\u0161ki napredniji i karakteri\u0161e ih lak\u0161a upotreba. Idealni su za fleke od hrane i masno\u0107e razli\u010ditog porekla, a najve\u0107a prednost primene je za pred-tretman jer lak\u0161e prodiru u tkaninu zahvaljuju\u0107i direktnom nano\u0161enju. Postoje i kombinovani deterd\u017eenti koji imaju razli\u010dita svojstva &#8211; sa ve\u0107 dodatim omek\u0161iva\u010dem, sa izbeljiva\u010dem koji ne bledi boju na tkanini, kao i te\u010dni sa posebnim izbeljiva\u010dem. Prema vrsti ve\u0161a deterd\u017eenti se kategorizuju na one za beli ve\u0161, kao i za ve\u0161 u boji. Razlika je u formuli koja za beli ve\u0161 sadr\u017ei izbeljiva\u010d, a za ve\u0161 u boji specijalne sastojke koji osim \u0161to uklanjaju ne\u010disto\u0107u sa tkanine, \u010duvaju i boje. Dalje postoji podela na deterd\u017eente za ru\u010dno i ma\u0161insko pranje, kao i na one za univerzalnu i specijalnu upotrebu za osetljive tkanine i predmete od vune i drugih ne\u017enih prediva. Cenovni segment se deli na premijum, srednji i ekonomi\u010dni. Najve\u0107i udeo na tr\u017ei\u0161tu pripada deterd\u017eentima iz ekonomi\u010dnog cenovnog segmenta, koji svoje predstavnike imaju ve\u0107im delom kod lokalnih proizvo\u0111a\u010da, ali i internacionalnih. <\/p>\n<p><strong>Va\u017eno je&#8230;<\/strong><br \/>\nIstra\u017eivanja pokazuju da potro\u0161a\u010di vrlo \u010desto ne \u010ditaju uputstva za upotrebu koja se obavezno nalaze na svim pakovanjima. Danas je ve\u0107ina pra\u0161kastih i te\u010dnih deterd\u017eenata koncentrovana i zato proizvo\u0111a\u010di na pakovanjima savetuju potro\u0161a\u010de kako da pravilno peru rublje da bi du\u017ee ostalo u obliku i boji kao kada je kupljeno. <\/p>\n<p><strong>Ko donosi odluku o izboru<\/strong><br \/>\nKao i kod ve\u0107ine proizvoda za svakodnevnu upotrebu, \u017eene su glavni kupci i odlu\u010duju koja \u0107e robna marka najvi\u0161e odgovarati potrebama porodice. Jake reklamne kampanje imaju veliki uticaj na svest potro\u0161a\u010da, kako informativno, tako i za pozicioniranje odre\u0111ene robne marke. Potro\u0161a\u010d se opredeljuje i ostaje lojalan izvesnoj robnoj marki i na osnovu sopstvenog iskustva. Izbor unutar ciljne grupe se bazira i na kupovnoj mo\u0107i, ali ipak postoji odre\u0111ena razlika u smislu da se stariji potro\u0161a\u010di odlu\u010duju za proizvode iz ekonomi\u010dne cenovne grupe, a mladi za premijum kategoriju u kojoj se uglavnom nalaze proizvodi internacionalnih kompanija. <\/p>\n<p>Ivana Injac, Henkel Merima<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>(tekst objavljen u Progressive magazinu br.10, mart 2005.) Bez obzira na sezonu, vrstu radnje ili segment, deterd\u017eenti se kupuju i jedan su od najva\u017enijih predstavnika grupe proizvoda za \u0161iroku potro\u0161nju. Nekada davno&#8230; Kultura pranja je stara koliko i pojava prvih tekstilnih materijala, kao \u0161to su lan, konoplja i vuna, a \u0161to se vezuje za period [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":""},"categories":[10,20],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1032"}],"collection":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1032"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1032\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1035,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1032\/revisions\/1035"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/progressivemagazin.rs\/online\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}